Buduća mirovina ovisit će i o drugom stupu. Preko sustava e-Građani možete provjeriti stanje računa, sve uplate poslodavca te zaradu ili gubitak fonda.
Njemačka mirovina jest veća, ali tamošnji umirovljenici češće rade, kasnije se umirovljuju i mnogo rjeđe žive u vlastitoj nekretnini.
Vlada je otvorila javno savjetovanje o ukidanju poreza na mirovine do približno 5.600 eura. Promjena bi obuhvatila oko 541.000 umirovljenika.
Poduzetnik Matko i umirovljenica Marija tvrde da veće mirovine ne mogu tražiti oni koji su izbjegavali doprinose i primali dio plaće na ruke. Mirovina bi, smatraju,...
Slovenski ZPIZ građanima s 58 godina automatski šalje očekivani datum umirovljenja i procijenjeni iznos buduće mirovine.
Milivoj Špika traži povećanje prosječne mirovine na 930 eura. Prema njegovoj računici, za to bi godišnje trebalo još 1,8 milijardi eura.
Mirovine u Federaciji BiH akontativno rastu za 3,5 posto, a konačna stopa usklađivanja bit će poznata nakon objave statističkih podataka..
Fondovi A, B i C razlikuju se prema riziku, mogućem prinosu i pravilima promjene kategorije ili mirovinskog društva.
Svaki deveti hrvatski umirovljenik ima najmanje 85 godina, dok se broj korisnika od 60 do 64 godine u nepunom desetljeću prepolovio.
Stalno kukanje zbog male mirovine može pogoršati raspoloženje i zadovoljstvo životom, ali opravdana i usmjerena pritužba može pomoći.
Novac iz drugog mirovinskog stupa može se naslijediti ako obitelj nema pravo na obiteljsku mirovinu. Propisani su ostavinski postupak i zahtjev REGOS-u.
Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi 721,73 eura. Viša je nego u regiji, ali bliža Srbiji i Federaciji BiH nego Sloveniji.
Ukidanje poreza od 2027. obuhvatit će oko 541.000 umirovljenika, kojima će godišnje ostati gotovo 180 milijuna eura više.
Lazar Grujić poručuje da su umirovljeničke stranke spremne razgovarati s HDZ-om i SDP-om, ali traže brzo ispunjavanje obećanja.
Najnižu mirovinu bez međunarodnih ugovora prima 281.817 umirovljenika. Imovina se ne provjerava pa je mogu dobivati i oni kojima ta pomoć nije potrebna.
Hrvatska isplaćuje 181.789 mirovina u 52 države. Više od 131.000 odlazi korisnicima u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Inozemna mirovina ostvaruje se za staž iz Hrvatske i drugih država, pri čemu svaka država zasebno određuje i isplaćuje svoj dio.
Najvišu mirovinu prema važećem zakonu prima 1.659 korisnika. Prosjek iznosi 1.648,53 eura, ali bi bez zakonskog ograničenja njihove mirovine bile više.
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se sa 60 godina i 41 godinom efektivnog staža, bez penalizacije i uz mogućnost bonifikacije.