Kako ne biti siromašan?
foto: BigStock

Novi umirovljenici imaju 32 godine staža i mirovinu od 2201 kune

Autor: • 09. 02. 2016. • Vijesti1473 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Hrvatska je prošle godine dobila 49.256 novih umirovljenika koji iza sebe imaju 32 godine staža, u mirovinu su otišli sa 61 godinom starosti i pred njima je život s 2201 kunom prosječne mirovine, piše Večernji list.

Ako nemaju drugih prihoda, čeka ih skromna svakodnevica, no za zemlju u kojoj na 100 umirovljenika dolazi 115 zaposlenih dodijeljene mirovine maksimum su koji javne financije mogu izdržati. Ukupan broj umirovljenika popeo se na milijun i 228 tisuća, a od ostalih članica EU jedino Rumunjska ima neznatno lošiju stopu ovisnosti starijeg stanovništva koja se prati kroz omjer broja zaposlenih i umirovljenika.


Većinu europskih zemalja muče izdaci za starije stanovništvo, što se ogleda i kroz sve niže mirovine u odnosu na plaće. Prosječne mirovine najmlađih hrvatskih umirovljenika spustile su se na 38 posto prosječne plaće u državi, a dugoročne procjene pokazuju da bi mirovine današnjih četrdesetogodišnjaka mogle pasti na četvrtinu tadašnje prosječne plaće. Godinama se broj novih umirovljenika vrti oko 50 tisuća, s tim što je lani on smanjen za približno dvije tisuće u odnosu na 2014. godinu. Lani je umrlo oko 47 tisuća umirovljenika.

Pritisak iz Unije

Ljude koji su sada u mirovini ne zanimaju dugoročni trendovi, nego što će biti s njima, pa je Sindikat umirovljenika Hrvatske ponovio zahtjev za zamrzavanje uplata u drugi stup kako bi se podebljali prihodi javnog mirovinskog fonda. Prema postojećim propisima, mirovine se mogu povećati dva puta godišnje uz uvjet da se u prethodnih pola godine dogodi rast plaća i cijena. Prvo sljedeće usklađivanje trebalo bi biti u travnju, kao rezultat rasta plaća u drugom dijelu 2015. godine.

Prema smjernicama nove Vlade, u mirovinskom sustavu ne treba očekivati veće zahvate, a od novih propisa očekuje se samo zaokruživanje statusa ljudi s beneficiranim radnim stažem. Pita li se Europsku komisiju, država bi morala značajnije intervenirati u mirovinski sustav i to u najmanje tri područja. Prvo je raniji prelazak na radni vijek od 67 godina, jer je Milanovićeva vlada donijela zakon po kojem će se u Hrvatskoj raditi do 67 godina tek nakon 2038. godine. Prema tom zakonu prijelazno će razdoblje trajati od siječnja 2031. do 31. prosinca 2037. kada će se granica za starosnu mirovinu povećavati za tri mjeseca svake godine, podjednako za žene i za muškarce. Europska komisija predlagala je da postupno povećanje radne dobi počne već od 2020. godine.

Drugo područje na koje Europska komisija upire prstom je prijevremeno umirovljenje. Njihovo je mišljenje da je pet godina ranijeg odlaska u mirovinu prevelik “popust” te bi ga skratili na dvije godine. Alternativa tome je da se poveća penalizacija, s kojom se sada svaka godina ranijeg odlaska u mirovinu kažnjava smanjenjem mirovine za približno 5 posto.

Treći je prijedlog da se iznosi povlaštenih mirovina približavaju iznosima mirovina iz radnog odnosa. Iz nastupa članova vladajuće koalicije ne može se zaključiti da bi moglo doći do promjene hrvatske politike u odnosu na te prijedloge. Očekuje se da će Most zatražiti raspravu o drugom mirovinskom stupu, što su im obje koalicije potpisale tijekom postizbornih pregovora, ali premijer Orešković je već istaknuo da je skloniji tome da se mirovinskim fondovima otvori veća mogućnost ulaganja akumuliranih sredstava.

Prikraćene buduće generacije

Hrvatska ima samo 172 tisuće (14 posto) umirovljenika koji iza sebe imaju puni radni staž od 40 i više godina. Ljudima kojima su radili više od 40 godina, a lani su otišli u mirovinu, prosječna mjesečna mirovina iznosi 3335 kuna i za 50 posto je viša od prosječnih mirovina ostale skupine novih umirovljenika.

/autorica: Ljubica Gatarić, Večernji list/

Ključne riječi Sve o temi: ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.