foto: Pixabay

Međunarodni dan starijih osoba: Kako doista živimo?

Autor: • 01. 10. 2017. • Aktivno starenje, Kolaž, Nema predaje172 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Smilji su 72 godine i živi u dvosobnom stanu u Zadru koji su ona i suprug kupili još za vrijeme bivše države. Nije nikad radila te prima mirovinu pokojnog muža u iznosu od 2,300 kuna. Kad poplaća sve račune, ostane joj otprilike tisuću i petsto kuna.

„Nije mnogo ali ako je čovjek štedljiv, može se rastegnuti“, kaže nam dok iz poštanskog sandučića vadi kuverte (uglavnom račune) i promotivne kataloge trgovačkih centara. „Tješim se da ima mnogo ljudi i s puno manjim mirovinama ili ih uopće nemaju. Uvijek detaljno pregledam sve kataloge koje ostavljaju tu s poštom, pa kupujem tamo gdje je jeftinije. U penziji sam pa imam vremena obići sve trgovine. Hvala bogu, još mogu hodati, iako me zna jako boljeti kuk kojeg sam operirala. Naročito pred kišu. Auto ne vozim. Pokojni muž je vozio. No kad nešto trebam, donesu mi djeca. Imam sina i kćer. On je u Zagrebu, a ona je ovdje u Zadru. Imaju svoje obitelji i dobro su se snašli. Voljela bih da ih češće viđam, ali znam da su jako zaposleni. Ja zasad njihovu pomoć ne trebam. Evo, pola kile srdela sam kupila za deset kuna, krumpir i malo blitve, to će biti ručak za dva dana“, priča nam Smilja pokazujući vrećice koje je upravo donijela s tržnice.


Smilja je tipična hrvatska umirovljenica i jedna od oko 760.000 osoba u Hrvatskoj starijih od 65 godina. 1. listopada njihov je dan – Međunarodni dan starijih osoba. Proglasila ga je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 1990. godine s ciljem poticanja država da svojim starijim građanima osiguraju zadovoljenje svih njihovih potreba i sudjelovanje u društvenom životu zajednice.

Prema tada donesenoj rezoluciji, starijima bi, između ostalog, trebalo osigurati primjerenu zdravstvenu skrb, pravo na rad i pravo na obrazovanje, život u vlastitom domu što je duže moguće, a nakon toga adekvatnu gerijatrijsku njegu, zatim pristup socijalnim i zakonodavnim službama radi poboljšanja skrbi i zaštite, pristup kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima te zaštitu od zlostavljanja i izrabljivanja.

Sve duže živimo

Zbog razvoja medicine i općenito boljih uvjeta života za najveći broj ljudi u svijetu, produžuje se i životna dob. Procjenjuje se da će se do 2050. godine udio svjetskog stanovništva starijeg od 60 godina udvostručiti, odnosno sa sadašnjih 11 posto narasti na 22 posto. Tad će osoba starijih od 60 godina biti čak dvije milijarde. Kad je riječ o dobnoj skupini iznad 80 godina, do 2050. godine taj će se broj učetverostručiti te će osoba u toj dobnoj skupini biti 400 milijuna. Zbog takvih demografskih kretanja, Svjetska zdravstvena organizacija ističe da će one zemlje koje budu ulagale u aktivno i zdravo starenje, imati veliku ekonomsku i društvenu korist upravo od starijeg stanovništva i to zbog njihovog nezamjenjivog životnog iskustva i mudrosti. Stoga i ne čudi da je slogan Međunarodnog dana starijih osoba usvojen od Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda „Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj“.

Međunarodni dan starijih osoba tradicionalno se obilježava i u našoj zemlji. Gradovi i općine organiziraju proslave, sajmove i toliko željena druženja, a središnja proslava i ove je godine bila na zagrebačkom Zrinjevcu gdje su se okupili domovi i udruženja na popularnom Gerontološkom tulumu. Osim pjesme i plesa, besplatno su se obavljala mjerenja tlaka, šećera u krvi, statusa vitamina i minerala, spirometrija te dijelili savjeti o zdravlju i prehrani. Svoje programe prezentirao je Gradski ured za socijalnu zaštitu, resorno ministarstvo, Centar za socijalnu skrb Zagreb, domovi za starije i razne udruge umirovljenika.

No kad proslava utihne, kako doista izgleda život starijih osoba? Tri se stvari mogu izdvojiti kao ono što ih najviše muči: zdravlje, financije i samoća odnosno socijalna isključenost.

Stariji muškarci imaju seks s mladim curama.

foto: BigStock

Zdravlje

Prema Eurostatovim podacima, građani i građanke Europske unije nakon navršenih 65 godina, mogu očekivati još oko devet i pol zdravih godine prije značajnijih zdravstvenih problema. Najčešće zdravstvene tegobe starijih osoba su nezarazne bolesti među kojima su najčešće kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvožilnog sustava poput srčanog ili moždanog udara te povišenog krvnog tlaka; šećerna bolest odnosno dijabetes (najčešće dijabetes tipa 2 koji se u početku može liječiti dijetom i tjelovježbom, no kasnije je ipak potrebno liječenje tabletama i inzulinom); osteoporoza, odnosno smanjenje gustoće kostiju koje najčešće pogađa žene u starijoj dobi; osteoartritis, odnosno bolest hrskavice kostiju; maligni tumori i razni oblici demencije od kojih je najteža Alzheimerova bolest. U starijoj dobi često se javlja i multimorbiditet, odnosno prisutnost više dijagnoza bolesti, a stanje se dodatno pogoršava smanjenim kretanjem nakon završetka radnog vijeka.

Financije

Prema podacima HZMO-a iz kolovoza ove godine, u Hrvatskoj je ukupno 1.231,879 korisnika mirovina, a prosječna mirovina iznosi 2.453 kune. Na temelju službenih podataka, Matica umirovljenika je izračunala da je lani mirovinu manju od 500 kuna dobilo više od 67 tisuća umirovljenika, nešto više od 55 tisuća primilo je između 500 i 1.000 kuna, a oko 74 tisuće umirovljenika ima mjesečna primanja između 1.000 i 1.500 kuna. No problem nije samo visina mirovine, već i sama kupovna moć koja je u Hrvatskoj samo 58 posto od prosjeka Europske unije.

U Hrvatskoj je čak svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna, dok je svaka četvrta u riziku od siromaštva. U Europi je Hrvatska na četvrtom mjestu po siromaštvu starijih osoba. Naime, stopa rizika od siromaštva u općoj populaciji u Hrvatskoj 2015. godine bila je 19,5 posto. Prema dobi i spolu u 2015. godini najviša je upravo u dobi od 65 ili više godina, te iznosi 26,3 posto. U toj je dobnoj skupini ujedno i razlika prema spolu najveća, pa stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi čak 29 posto, a kod muškaraca 23 posto. Pretpostavlja se da je to zato što velik dio žena u dobi od 65 godina ili više, većinu života nisu radile ili pak su radile na slabo plaćenim poslovima. Zbog ovakve situacije, velik broj umirovljenika odlučuje se na povratak na tržište rada, a procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj oko 14.000.

Stariji vozači, baka za volanom, djed za volanom

foto: BigStock

Usamljenost

Treći najčešći problem s kojim je suočena populacija iznad 65 godina života je usamljenost. I opet, najpogođenije su žene koje u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca. Kad djeca odsele iz roditeljskog doma i bračni drug premine, nastupa razdoblje samoće s kojim se mnogi vrlo teško nose.

„Samoća je glavni razlog zašto se mnogi odlučuju doći živjeti u dom za starije“, kaže Dajana Sakić Grdović, socijalna radnica iz Doma za starije i nemoćne u Zadru. „Osim usamljenosti, mnogi ljudi se više ne osjećaju sigurni u velikom prostoru kojeg su prije dijelili s obitelji, boje se pada, nemoći, bolesti, uz to ne žele biti teret svojoj djeci, te se odlučuju na život u domu.“

Život u domu značajno utječe na društveni život pojedinca, pa korisnici doma za starije redovito kažu kako im je društveni život upravo procvjetao nakon preseljenja i da je prije znalo proći i po nekoliko dana da ne vide i ne porazgovaraju ni sa kime. Korisnicima doma omogućena su druženja u zajedničkim prostorijama i bavljenje hobijima te putovanja i razne druge aktivnosti. Osim što pozitivno utječe na društveni aspekt života, boravak u domu omogućuje im 24-satnu medicinsku skrb te ih rješava brige o svakodnevnim stvarima poput kuhanja, nabavke drva za ogrjev i čišćenja. Unatoč tome, u Hrvatskoj još uvijek vrlo mali broj umirovljenika odlučuje preseliti u dom – njih tek 3,68 posto. Razlog tome je svakako i cijena doma jer si to, zbog malih mirovina, ne može svatko priuštiti. Prosječna cijena mjesta u dvokrevetnoj sobi u domu za starije i nemoćne je oko 2 i pol tisuće kuna. Naravno, cijena varira s obzirom na to radi li se o privatnom ili državnom domu te njegovoj lokaciji.

Internet pomaže

Problem samoće donekle se može ublažiti i pomoću moderne tehnologije. Naime, sve se više starijih osoba koristi internetom, a mnogi kažu kako ih je na taj korak ponajviše nagnala želja da ostanu barem u online kontaktu sa svojom obitelji i prijateljima. Na području čitave Europske unije postotak „srebrnih surfera“, odnosno osoba u dobi između 65 i 74 godina koje se služe internetom je 42 posto. Hrvatska i u ovom segmentu prilično kaska za ostatkom Europe jer kod se kod nas internetom služi tek 17 posto ljudi te dobne skupine.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.  

Ključne riječi Sve o temi: , , ,


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.