Prati nas

Zdravlje

Obljetnica: Bernarda i Ivka prve su 1988. dobile novo srce

Bernarda, zbog ostalih bolesti, nije dugo poživjela nakon operacije, ali je Ivkina operacija bila potpuni uspjeh. Danas je hrvatska transplantacijska medicina vrh te struke u svijetu.

Objavljeno

|

Liječnička ekipa neposredno nakon operacije (foto: KBC Zagreb)

Prije točno 26 godina (30. 09. 1988.) u Hrvatskoj (ali i tadašnjoj Jugoslaviji) je obavljena prva transplantacija srca. Ova zahtjevna operacija je izvedena u KBC-u Zagreb pod vodstvom profesora dr. Josipa Sokolića.

Srce 29-godišnjeg mladića je presađeno teško bolesnoj 57-godišnjoj Bernardi Đukez iz Zagreba. Bila je to iznimno teška bolesnica s više oboljenja srca, koja je uz to bila i dijabetičar te je poživjela samo godinu i pol dana nakon toga.



Slučajno sam u novinama pročitala nešto o tome i došla ga pitati je li to to.

Nova je operacija izvedena samo 13 dana nakon prve pri čemu je spašen život 31-godišnje Ivke Peraić iz Polače, majke dvoje male djece.“U drugoj trudnoći bolovala sam od gripe i nisam se mogla liječiti, a prije toga proživjela sam traume zbog smrtnog slučaja. Osjećala sam neke tegobe, ali sam mislila da su povezane s trudnoćom. Rodila sam normalno i nitko nije znao da mi je lijeva strana srca oslabila.

Dva mjeseca nakon poroda završila sam na pretragama i sljedećih godinu i pol provela po bolnicama. Kad mi je primarijus Jović rekao što mi je preostalo, tada se o transplantacijama kod nas nije ni sanjalo. Slučajno sam u novinama pročitala nešto o tome i došla ga pitati je li to to. Uputio me k doktoru Planincu u Vinogradsku i on me tada preuzeo. No tada sam već bila toliko slaba da sam dva mjeseca ležala nepokretna, nisam više mogla ni jesti ni hodati, bila sam kost i koža. Moje papire slali su čak i u London, ali su rekli da ne bih preživjela put. Tada se dogodilo da se za tu drugu transplantaciju podudarila moja krvna grupa, sve je bilo dobro i napravili su operaciju. Moje mlađe dijete tada je imalo godinu i pol“, izjavila je Ivka za ugašeni Nacional 2007. godine.

Ivka Peraić nakon operacije je otišla u mirovinu, ali je nastavila normalno živjeti i raditi sve kućanske poslove te odgajati svoju djecu. S novim je srcem poživjela 20 godina, a umrla je, nažalost, nekoliko dana prije obilježavanja 20. godišnjice prve transplantacije. Slučajevi kao njezin su rijetki, a prof. dr. Bojan Biočina kaže da svega 20 posto pacijenata poživi čak 20 godina s transplantiranim srcem. Prvih pet godina poživi 70 posto pacijenata. Ivkina se operacija smatra potpunim uspjehom, a Hrvatska je u međuvremenu postala velesila u ovom dijelu medicine.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati