Prati nas

Zdravlje

Obljetnica: Bernarda i Ivka prve su 1988. dobile novo srce

Bernarda, zbog ostalih bolesti, nije dugo poživjela nakon operacije, ali je Ivkina operacija bila potpuni uspjeh. Danas je hrvatska transplantacijska medicina vrh te struke u svijetu.

Objavljeno

|

Liječnička ekipa neposredno nakon operacije (foto: KBC Zagreb)

Prije točno 26 godina (30. 09. 1988.) u Hrvatskoj (ali i tadašnjoj Jugoslaviji) je obavljena prva transplantacija srca. Ova zahtjevna operacija je izvedena u KBC-u Zagreb pod vodstvom profesora dr. Josipa Sokolića.

Srce 29-godišnjeg mladića je presađeno teško bolesnoj 57-godišnjoj Bernardi Đukez iz Zagreba. Bila je to iznimno teška bolesnica s više oboljenja srca, koja je uz to bila i dijabetičar te je poživjela samo godinu i pol dana nakon toga.


Slučajno sam u novinama pročitala nešto o tome i došla ga pitati je li to to.

Nova je operacija izvedena samo 13 dana nakon prve pri čemu je spašen život 31-godišnje Ivke Peraić iz Polače, majke dvoje male djece.“U drugoj trudnoći bolovala sam od gripe i nisam se mogla liječiti, a prije toga proživjela sam traume zbog smrtnog slučaja. Osjećala sam neke tegobe, ali sam mislila da su povezane s trudnoćom. Rodila sam normalno i nitko nije znao da mi je lijeva strana srca oslabila.

Dva mjeseca nakon poroda završila sam na pretragama i sljedećih godinu i pol provela po bolnicama. Kad mi je primarijus Jović rekao što mi je preostalo, tada se o transplantacijama kod nas nije ni sanjalo. Slučajno sam u novinama pročitala nešto o tome i došla ga pitati je li to to. Uputio me k doktoru Planincu u Vinogradsku i on me tada preuzeo. No tada sam već bila toliko slaba da sam dva mjeseca ležala nepokretna, nisam više mogla ni jesti ni hodati, bila sam kost i koža. Moje papire slali su čak i u London, ali su rekli da ne bih preživjela put. Tada se dogodilo da se za tu drugu transplantaciju podudarila moja krvna grupa, sve je bilo dobro i napravili su operaciju. Moje mlađe dijete tada je imalo godinu i pol“, izjavila je Ivka za ugašeni Nacional 2007. godine.

Ivka Peraić nakon operacije je otišla u mirovinu, ali je nastavila normalno živjeti i raditi sve kućanske poslove te odgajati svoju djecu. S novim je srcem poživjela 20 godina, a umrla je, nažalost, nekoliko dana prije obilježavanja 20. godišnjice prve transplantacije. Slučajevi kao njezin su rijetki, a prof. dr. Bojan Biočina kaže da svega 20 posto pacijenata poživi čak 20 godina s transplantiranim srcem. Prvih pet godina poživi 70 posto pacijenata. Ivkina se operacija smatra potpunim uspjehom, a Hrvatska je u međuvremenu postala velesila u ovom dijelu medicine.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP