Prati nas

Vijesti

I starenje stanovništva ima svojih prednosti

Iako još nema konkretnog ekonomskog odgovora na starenje stanovništva, poneki stručnjak upozorava da prognoze i nisu tako crne. Prilagode li se ekonomije novim uvjetima, ljudi će moći više uživati u starosti, a koristi bi mogao imati i okoliš.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Hrvatsku, kao i brojne zemlje razvijenog Zapada, muči starenje stanovništva. Tko će raditi i zaraditi za isplatu mirovina? Hoće li nestati cijeli narodi i postati manjina u svojim državama, pitanje je koje istražuju i demografi. No malo tko u svojim analizama ističe prednosti starenja stanovništva pa raspolažemo tek s fragmentom cijele slike.

Starenje stanovništva jest problem na koje društvo mora pronaći odgovor u kontekstu mirovinskog sustava, gospodarskog rasta i sve većih troškova javnog zdravstva. Ali pogled u budućnost i nije tako crn, tvrdi znanstvenica Elke Loichinge iz Međunarodnog instituta za primijenjene sistemske analize sa sjedištem u Austriji.


Istraživanje je provedeno na stanovništvu Njemačke, države koja je u svojevrsnoj demografskoj tranziciji uz stopu fertiliteta od 1.4. Prosječan Nijemac ima 44,3 godine i dijelom je druge po starosti populacije u svijetu.

Ono što uz starenje stanovništva možemo očekivati je povećana produktivnost. Radna snaga će sigurno slabiti, ali ulaganje u obrazovanje radnika to slabljenje mogu djelomično kompenzirati kroz povećanu produktivnost.

Starenje bi moglo biti djelotvorno za okoliš. Promjena u dobnoj strukturi i smanjenje populacije su povezani s manjom potrošnjom energije i manjim otpuštanjem ugljičnog dioksida.

Također, može se predvidjeti i dijeljenje bogatstva s mlađim generacijama. Kako raste očekivana životna dob, ljudi će nasljeđivati imovinu u starijoj dobi. Moći će je koristiti za osiguravanje starosti ili će ju uložiti u djecu. Kako će obitelji imati manje djece, nasljedstvo će se dijeliti između manje osoba pa će prosječno nasljedstvo biti veće no što je danas.

Kako ljudi duže žive, tako je i vrijeme koje provode u zdravlju duže. Projekcije pokazuju da će prosječan Nijemac u 2050. godini provesti 80 posto života u zdravlju nasuprot današnjih 63 posto.

Loichinge u svojem istraživanju navodi kako će poboljšati i kvaliteta života te da će vrijeme provedeno u odmoru i dokolici porast nauštrb vremena posvećenog radnom mjestu i održavanju doma.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP