Prati nas

Vijesti

I starenje stanovništva ima svojih prednosti

Iako još nema konkretnog ekonomskog odgovora na starenje stanovništva, poneki stručnjak upozorava da prognoze i nisu tako crne. Prilagode li se ekonomije novim uvjetima, ljudi će moći više uživati u starosti, a koristi bi mogao imati i okoliš.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: BigStock

Hrvatsku, kao i brojne zemlje razvijenog Zapada, muči starenje stanovništva. Tko će raditi i zaraditi za isplatu mirovina? Hoće li nestati cijeli narodi i postati manjina u svojim državama, pitanje je koje istražuju i demografi. No malo tko u svojim analizama ističe prednosti starenja stanovništva pa raspolažemo tek s fragmentom cijele slike.

Starenje stanovništva jest problem na koje društvo mora pronaći odgovor u kontekstu mirovinskog sustava, gospodarskog rasta i sve većih troškova javnog zdravstva. Ali pogled u budućnost i nije tako crn, tvrdi znanstvenica Elke Loichinge iz Međunarodnog instituta za primijenjene sistemske analize sa sjedištem u Austriji.


Istraživanje je provedeno na stanovništvu Njemačke, države koja je u svojevrsnoj demografskoj tranziciji uz stopu fertiliteta od 1.4. Prosječan Nijemac ima 44,3 godine i dijelom je druge po starosti populacije u svijetu.

Ono što uz starenje stanovništva možemo očekivati je povećana produktivnost. Radna snaga će sigurno slabiti, ali ulaganje u obrazovanje radnika to slabljenje mogu djelomično kompenzirati kroz povećanu produktivnost.

Starenje bi moglo biti djelotvorno za okoliš. Promjena u dobnoj strukturi i smanjenje populacije su povezani s manjom potrošnjom energije i manjim otpuštanjem ugljičnog dioksida.

Također, može se predvidjeti i dijeljenje bogatstva s mlađim generacijama. Kako raste očekivana životna dob, ljudi će nasljeđivati imovinu u starijoj dobi. Moći će je koristiti za osiguravanje starosti ili će ju uložiti u djecu. Kako će obitelji imati manje djece, nasljedstvo će se dijeliti između manje osoba pa će prosječno nasljedstvo biti veće no što je danas.

Kako ljudi duže žive, tako je i vrijeme koje provode u zdravlju duže. Projekcije pokazuju da će prosječan Nijemac u 2050. godini provesti 80 posto života u zdravlju nasuprot današnjih 63 posto.

Loichinge u svojem istraživanju navodi kako će poboljšati i kvaliteta života te da će vrijeme provedeno u odmoru i dokolici porast nauštrb vremena posvećenog radnom mjestu i održavanju doma.

.

Vijesti

Markotić: ‘200.000 smrti je prihvatljivo? Zamislite nekoga koga volite među njima. Čovjek nije broj!’

Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Članica Nacionalnog stožera civilne zaštite i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“, Alemka Markotić, komentirala je brojne teorije zavjere koje se pletu oko epidemije koronavirusa. Između ostalog, u programu Hrvatske televizije, odgovorila je i na pitanje umiru li kronično bolesne osobe sa koronavirusom ili od njega.

Nekoliko javnih osoba izvan epidemiološke i infektološke struke kritiziralo je mjere obrane od koronavirusa. Tako, kazano je u emisiji, ljudi poput biologa Srećka Sladoljeva i internistice Lidije Gajski dovode u pitanje poteze Stožera navodeći da se radi o neopasnoj epidemiji i blagoj bolesti koju većina preboli.


“Epidemiju ozbiljno shvaćamo i vidimo u kojoj su situaciju države koje inicijalno nisu ozbiljno shvatile tu situaciju. Vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnjacima iz zemlje i inozemstva”, odgovorila je Markotić.

Na primjedbe da će u konačnici od koronavirusa stradati jednak broj ljudi kao i od gripe, infektologinja Markotić odgovora: “Ne znam što bih rekla, osim što bih pustila snimke iz Italije i New Yorka gdje su po hodnicima bolnica brojne crne vreće. Vidjela sam baš takvu sliku iz New Yorka jučer. Mislim da to nije nitko zaslužio. Puno puta sam rekla da čovjek nije broj. Svaki ljudski život je vrijedan. Banalizira se i priča o tome da netko zato što je star nije bitan i da je 200.000 smrti nešto što je u redu. Voljela bih da ti koji to govore stave sebe ili nekoga koga vole u tih 200.000. Teorije zavjere uvijek postoje i služe za privlačenje pozornosti i manipulacije ljudima. Mi se bavimo ozbiljnim stvarima na ozbiljan način.”

Odgovarajući na pitanje kako se može znati da je neka osoba umrla od koronavirusa, a ne od neke druge teške bolesti, Markotić je izjavila da je zapravo riječ o kombinaciji, jer “da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od ove nove bolesti”.

“To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za ovu i većinu drugih infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik. Ako ste zdrav i mlad, preživjet ćete na blaži ili teži način. Ali ako imate određene bolesti onda se morate čuvati”, kazala je.

Spomenula je i epidemiju španjolske gripe 1918. godine te konstatirala da ljudi nisu ni tada umirali samo zbog virusa, već zbog njegove interakcije s drugim čimbenicima kao su četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti ljudi. “Španjolska gripa je ubila desetak puta više ljudi nego cijeli Drugi svjetski rat”, zaključila je Markotić.

Diljem svijeta u ovom trenutku od epidemije koronavirusa umrlo je više od 66.000 ljudi. U Hrvatskoj je smrtnih ishoda 15, dok je oporavljenih 125. Od izbijanja epidemije registrirane su 1.182 infekcije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP