Prati nas

Mozaik

Kako su mjeseci u godini dobili imena

Porijeklo imena mjeseca listopada je jasno – listopad je mjesec kad u jesen drveće odbacuje svoje ruho i pada lišće. U narodu se naziva još i Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela), zatim kožaprst i desetnik. Jeste li se ikad zapitali kako su ostali mjeseci dobili svoja imena?

Objavljeno

|

foto: BigStock

Porijeklo imena mjeseca listopada je jasno – listopad je mjesec kad u jesen drveće odbacuje svoje ruho i pada lišće. U narodu se naziva još i Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela), zatim kožaprst i desetnik. Jeste li se ikad zapitali kako su  ostali mjeseci dobili svoja imena?

Siječanj

Prema jednoj teoriji, mjesec siječanj dobio je ime po sječi drva koja se tada obavlja. Međutim, u hrvatskom jeziku postoje i slični nazivi ovog mjeseca koji u korijenu nemaju glagol ‘sječi’ (npr. svečan, svičen, sičan) i koji ukazuju na drugačije porijeklo riječi.


U narodu postoje i drugi nazivi za prvi mjesec u godini : malobožićnjak (prema blagdanu Bogojavljenja), pavlovščak (po blagdanu obraćenja sv. Pavla, 25. Siječnja), prezimec i drugi.

Siječanj u slavenskim jezicima:

misec sičanj (hr), sečanj, sečko, koložeg (sr), sičen (ukr), golemi sečko (bug), leden (čes), studzen (blr), styczeń (pol), januar

 

Veljača

Veljača je, prema nekim izvorima, dobila ime prema danima koji tada postaju sve ‘velji’, odnosno ‘veći’, dakle duži. Također, ime možda ukazuje i na promjene koje se u to doba godine događaju u prirodi jer ‘velja’ može značiti i ‘mijenja’ (od glagola mijenjati).

U narodu postoje i nazivi: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan i drugi.

Veljača u slavenskim jezicima:

velje (hr), sretenjski mesec, veljača (sr), mali sečko (bug), svečan (slov), unior (čes), ljuti (blr, ukr), luty (pol), bokogrej (rus), februar

 

Ožujak

Mjesec ožujak karakterizira izrazita promjenjivost vremenskih prilika, pa ime ovog mjeseca možda dolazi od imenice ‘laž’: o(la)žujak ili ožujak zapravo stalno laže.

U narodu postoje i drugi nazivi za ožujak poput gregurjevščak (vjerojatno po blagdanu sv. Grgura I., pape, 12. ožujka po starom kalendaru), sušec, protuletnjak.

Ožujak u slavenskim jezicima:

marač, marčo (hr), marta, suhi, brezen, letnik, derikoža (sr), sušec (slov), brezen (čes), berezen (ukr), sakavik (blr), protaljnjik (starorus), mart

 

Travanj

Porijeklo imena ovog mjeseca nije teško otkriti: dolazi od imenice ‘trava’ jer je travanj doista najzeleniji mjesec u godini. No kako je vrlo zelen i sljedeći mjesec, mjesec svibanj, travanj je bio nazivan ‘mali travanj, a svibanj ‘veliki travanj’.

U narodu postoje još neki nazivi za travanj: jurjevščak (po blagdanu sv. Jurja, 23. travnja, traven, mali traven.

Travanj u slavenskim jezicima:

travanj, kwiecień (pol), april

 

Svibanj

Sviba ili svib je biljka, listopadni razgranati grm, koji u kasno proljeće cvate lijepim, bijelim cvjetovima. Karakteristična je za naše područje i po njoj je ime dobio peti mjesec u godini.

U narodu se mjesec svibanj naziva još i filipovčak (po blagdanu sv. Filipa, apostola 3. svibnja), rožnjak, sviben. Također, oduvijek je bio vrlo raširen i naziv ‘maj’

Svibanj u slavenskim jezicima:

maj (pol), svibjec, carski mesec, cvetnik, cvetalj (sr), veliki traven (slo), kveten (čes), traven (blr, ukr), travenj (rus)

 

Lipanj

Lipanj je dobio ime po drvetu lipe koje cvate otprilike u to doba godine. Cvijet lipe najčešće se koristi za čajeve i tinkture, ljekovit je i izuzetno ugodnog mirisa, stoga i ne čudi da je čitav jedan mjesec nazvan upravo po njemu. No mirisni cvjetovi lipe mogu se brati i sljedećeg mjeseca, pa tako Poljaci mjesec srpanj nazivaju ‘lipiec’, a Litavci ‘liepa’.

U narodu su još poznata i imena: ivanščak (po blagdanu sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja), klasen, rožencvet.

Lipanj u slavenskim jezicima:

lipjec (hr), crvenik, čerešnjar, trešnjar (sr), rožnik (slov), žetvar (bug), červen (čes, blr, ukr), czerwiec, liepec (pol), liepa (lit), juni

 

Srpanj

Ime mjeseca srpnja ukazuje na radove u polju koji se u tom mjesecu obavljaju, a to je žetva žita srpom, pa otuda – srpanj. No kako se žetveni radovi odvijaju i mjesec kasnije, u hrvatskom jeziku postoji i naziv ‘mali srpanj’ za mjesec srpanj te ‘veliki srpanj’ za kolovoz. U svim slavenskim jezicima postoje slični naziv i idu od češkog ‘srpen’ do poljskog ‘sierpien’, no označavaju uglavnom mjesec kolovoz.

U narodu se koriste i nazivi: jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja), srpen, mali srpen.

Srpanj u slavenskim jezicima:

gorešnjak, žarki, srpanj, žetvar (sr), mali srpan (slov), červenec (čes), lipen (ukr, blr), lipiec (pol), červenj (rus), juli

 

Kolovoz

Kolovoz je, kao i mnogi mjeseci u godini, dobio ime po poljoprivrednim radovima koji se tada obavljaju. I dok je srpanj dobio ime po srpovima koji se koriste za žetvu, kolovoz je dobio ime po imenici ‘kola’ i glagolu ‘voziti’ jer se tada ljetina kolima prevozila u spremište. U drugim slavenskim jezicima ne postoji sličan naziv za osmi mjesec već se koristi izraz ‘sierpien’ u poljskom i ‘srpen’ u češkom jeziku.

U našem se narodu ovaj mjesec još nazivao velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.

Kolovoz u slavenskim jezicima:

kolovoz, gumnik (sr), veliki srpan (slov), žniven (blr), serpen (ukr, čes), sierpień (pol), august

 

Rujan

Suprotno od uvriježenog mišljenja, rujan nije dobio ime po ‘rujnom vinu’ niti kojoj drugoj jesenskoj blagodati, već po glagolu ‘rjati’ koji označava glasanje jelena i ostalih životinja koje u rujnu započinju svoju ljubavnu igru. Na isti je način u češkom jeziku ime dobio mjesec ‘ říjen’ no taj naj naziv označava mjesec listopad.

U narodu za mjesec rujan još postoje nazivi: malomešnjak (po blagdanu Male Gospe, 8. rujna), rujen, jesenščak.

Rujan u slavenskim jezicima:

miholjski mesec, rujen, grozdober (sr), kimavec (slov), zari (čes), verasen (blr), veresen (ukr), wrzesień (pol), septembar

 

Listopad

Porijeklo imena mjeseca listopada možda je i najjasnije od naziva svih ostalih mjeseci – listopad je mjesec kad u jesen drveće odbacuje svoje ruho i pada lišće. Slično ime koristi se i u drugim slavenskim jezicima, no on najčešće označuje sljedeći mjesec, mjesec studeni.

U narodu su poznati još neki nazivi za deseti mjesec: Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec), kožaprst, desetnik.

Listopad u slavenskim jezicima:

šumopad (sr), vinotok (slov), kastričnik (blr), žovten (ukr), rijen (čes), październik (pol), oktobar

 

Studeni

Ime mjeseca studenog izvorna je hrvatska riječ i označava mjesec u godini kada zima zna jače stegnuti. Studeni mjesec doista je takav – studen i s temperaturama ispod ništice. U nekim drugim slavenskim jezicima jedanaesti mjesec se naziva kao u hrvatskom deseti – listopad.

U narodu su još poznati nazivi: vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), veternjak, zmiščak.

Studeni u slavenskim jezicima:

mratinji mesec, gruden, studen (hr), listopad (slo, čes, pol, ukr), grudenj (rus), novembar

 

Prosinac

Nije posve lako odrediti porijeklo naziva mjeseca prosinca. Prema jednoj teoriji, radi se izvedenici iz glagola  ‘prositi’ jer se u predblagdansko vrijeme više traži milostinja, odnosno prosi. No postoje i druga mišljenja koja riječ dovode u vezu sa zimskim solsticijem ili suncostajem kad sunce naglo sine tj prosine, pa otuda ‘prosinac’. I u drugim slavenski jezicima postoji mjesec sličnog naziva no radi se o prvom mjesecu tj. našem siječnju.

U narodu su zabilježeni i nazivi: velikobožičnjak (prema Božiću), gruden, dvanajstnik.

Prosinac u slavenskim jezicima:

sruden, koledar (sr), gruden (slo, ukr), prosinec (češ), snežan (blr), studenjij (rus), decembar

 

.

Mozaik

Pogledajte novu izložbu na cesti posvećenu 150. obljetnici rođenja Gandhija

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Objavljeno

|

Autor

Zaželite li se malo boje u ovim tmurnim danima, svratite do Maksimirske ceste i pogledajte „Izložbu na cesti“. Temu životinja zamijenile su nove životinje, no ovoga puta poveznica im je Indija i 150. godišnjica rođenja Mahatme Gandhija.

Izložbu su u suradnji postavili Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Veleposlanstvo Republike Indije RH u Zagrebu i Centar za kulturu i informacije Maksimir. Pod otvorenim nebom tako su izložena djela studenata Akademije; Helene Bosnić, Ane Despot, Dore Klanac, Martine Molnar, Tee Švarić, Nikoline Žabčić i Zdenka Mikše. Akciju su osmislili i mentorski vodili: Tomislav Buntak i Danko Friščić.


Mohandas Karamchand Gandhi, kasnije zvan Mahatma Gandhi, rođen je u Porbandaru 2. listopada 1869. Preminuo je u New Delhiju 30. siječnja 1948. Bio je indijski političar koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije.

Gandhi je živio spiritualnim i asketskim životom propovjednika često provodeći vrijeme u meditaciji. Odnosi u braku između njega i njegove supruge, prema njegovim vlastitim riječima, bili su poput odnosa brata i sestre. Odbijajući bilo kakvo posjedovanje materijalnih dobara odjevao se u tradicionalnu odjeću najsiromašnijih Indijaca i hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom.

Indijci su ga proglasili svecem i počeli ga nazivati Mahatma (sanskrt, velika duša), nazivom koji je namijenjen samo za najveće mudrace. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa (sanskrt, nepovrjeđivanje), bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Gandhi je smatrao da će nenasilnim metodama pokazati Britancima kako je upotreba nasilja beskorisna te da će oni nakon toga napustiti Indiju. Njegov politički i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom je postao toliko velik da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu poduzimati nikakve protumjere.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP