Prati nas

Mozaik

Kako su mjeseci u godini dobili imena

Porijeklo imena mjeseca listopada je jasno – listopad je mjesec kad u jesen drveće odbacuje svoje ruho i pada lišće. U narodu se naziva još i Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela), zatim kožaprst i desetnik. Jeste li se ikad zapitali kako su ostali mjeseci dobili svoja imena?

Objavljeno

|

foto: BigStock

Porijeklo imena mjeseca listopada je jasno – listopad je mjesec kad u jesen drveće odbacuje svoje ruho i pada lišće. U narodu se naziva još i Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela), zatim kožaprst i desetnik. Jeste li se ikad zapitali kako su  ostali mjeseci dobili svoja imena?

Siječanj

Prema jednoj teoriji, mjesec siječanj dobio je ime po sječi drva koja se tada obavlja. Međutim, u hrvatskom jeziku postoje i slični nazivi ovog mjeseca koji u korijenu nemaju glagol ‘sječi’ (npr. svečan, svičen, sičan) i koji ukazuju na drugačije porijeklo riječi.


U narodu postoje i drugi nazivi za prvi mjesec u godini : malobožićnjak (prema blagdanu Bogojavljenja), pavlovščak (po blagdanu obraćenja sv. Pavla, 25. Siječnja), prezimec i drugi.

Siječanj u slavenskim jezicima:

misec sičanj (hr), sečanj, sečko, koložeg (sr), sičen (ukr), golemi sečko (bug), leden (čes), studzen (blr), styczeń (pol), januar

 

Veljača

Veljača je, prema nekim izvorima, dobila ime prema danima koji tada postaju sve ‘velji’, odnosno ‘veći’, dakle duži. Također, ime možda ukazuje i na promjene koje se u to doba godine događaju u prirodi jer ‘velja’ može značiti i ‘mijenja’ (od glagola mijenjati).

U narodu postoje i nazivi: svečen (vjerojatno prema blagdanu Svijećnici, 2. veljače), veljak, svičan i drugi.

Veljača u slavenskim jezicima:

velje (hr), sretenjski mesec, veljača (sr), mali sečko (bug), svečan (slov), unior (čes), ljuti (blr, ukr), luty (pol), bokogrej (rus), februar

 

Ožujak

Mjesec ožujak karakterizira izrazita promjenjivost vremenskih prilika, pa ime ovog mjeseca možda dolazi od imenice ‘laž’: o(la)žujak ili ožujak zapravo stalno laže.

U narodu postoje i drugi nazivi za ožujak poput gregurjevščak (vjerojatno po blagdanu sv. Grgura I., pape, 12. ožujka po starom kalendaru), sušec, protuletnjak.

Ožujak u slavenskim jezicima:

marač, marčo (hr), marta, suhi, brezen, letnik, derikoža (sr), sušec (slov), brezen (čes), berezen (ukr), sakavik (blr), protaljnjik (starorus), mart

 

Travanj

Porijeklo imena ovog mjeseca nije teško otkriti: dolazi od imenice ‘trava’ jer je travanj doista najzeleniji mjesec u godini. No kako je vrlo zelen i sljedeći mjesec, mjesec svibanj, travanj je bio nazivan ‘mali travanj, a svibanj ‘veliki travanj’.

U narodu postoje još neki nazivi za travanj: jurjevščak (po blagdanu sv. Jurja, 23. travnja, traven, mali traven.

Travanj u slavenskim jezicima:

travanj, kwiecień (pol), april

 

Svibanj

Sviba ili svib je biljka, listopadni razgranati grm, koji u kasno proljeće cvate lijepim, bijelim cvjetovima. Karakteristična je za naše područje i po njoj je ime dobio peti mjesec u godini.

U narodu se mjesec svibanj naziva još i filipovčak (po blagdanu sv. Filipa, apostola 3. svibnja), rožnjak, sviben. Također, oduvijek je bio vrlo raširen i naziv ‘maj’

Svibanj u slavenskim jezicima:

maj (pol), svibjec, carski mesec, cvetnik, cvetalj (sr), veliki traven (slo), kveten (čes), traven (blr, ukr), travenj (rus)

 

Lipanj

Lipanj je dobio ime po drvetu lipe koje cvate otprilike u to doba godine. Cvijet lipe najčešće se koristi za čajeve i tinkture, ljekovit je i izuzetno ugodnog mirisa, stoga i ne čudi da je čitav jedan mjesec nazvan upravo po njemu. No mirisni cvjetovi lipe mogu se brati i sljedećeg mjeseca, pa tako Poljaci mjesec srpanj nazivaju ‘lipiec’, a Litavci ‘liepa’.

U narodu su još poznata i imena: ivanščak (po blagdanu sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja), klasen, rožencvet.

Lipanj u slavenskim jezicima:

lipjec (hr), crvenik, čerešnjar, trešnjar (sr), rožnik (slov), žetvar (bug), červen (čes, blr, ukr), czerwiec, liepec (pol), liepa (lit), juni

 

Srpanj

Ime mjeseca srpnja ukazuje na radove u polju koji se u tom mjesecu obavljaju, a to je žetva žita srpom, pa otuda – srpanj. No kako se žetveni radovi odvijaju i mjesec kasnije, u hrvatskom jeziku postoji i naziv ‘mali srpanj’ za mjesec srpanj te ‘veliki srpanj’ za kolovoz. U svim slavenskim jezicima postoje slični naziv i idu od češkog ‘srpen’ do poljskog ‘sierpien’, no označavaju uglavnom mjesec kolovoz.

U narodu se koriste i nazivi: jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja), srpen, mali srpen.

Srpanj u slavenskim jezicima:

gorešnjak, žarki, srpanj, žetvar (sr), mali srpan (slov), červenec (čes), lipen (ukr, blr), lipiec (pol), červenj (rus), juli

 

Kolovoz

Kolovoz je, kao i mnogi mjeseci u godini, dobio ime po poljoprivrednim radovima koji se tada obavljaju. I dok je srpanj dobio ime po srpovima koji se koriste za žetvu, kolovoz je dobio ime po imenici ‘kola’ i glagolu ‘voziti’ jer se tada ljetina kolima prevozila u spremište. U drugim slavenskim jezicima ne postoji sličan naziv za osmi mjesec već se koristi izraz ‘sierpien’ u poljskom i ‘srpen’ u češkom jeziku.

U našem se narodu ovaj mjesec još nazivao velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.

Kolovoz u slavenskim jezicima:

kolovoz, gumnik (sr), veliki srpan (slov), žniven (blr), serpen (ukr, čes), sierpień (pol), august

 

Rujan

Suprotno od uvriježenog mišljenja, rujan nije dobio ime po ‘rujnom vinu’ niti kojoj drugoj jesenskoj blagodati, već po glagolu ‘rjati’ koji označava glasanje jelena i ostalih životinja koje u rujnu započinju svoju ljubavnu igru. Na isti je način u češkom jeziku ime dobio mjesec ‘ říjen’ no taj naj naziv označava mjesec listopad.

U narodu za mjesec rujan još postoje nazivi: malomešnjak (po blagdanu Male Gospe, 8. rujna), rujen, jesenščak.

Rujan u slavenskim jezicima:

miholjski mesec, rujen, grozdober (sr), kimavec (slov), zari (čes), verasen (blr), veresen (ukr), wrzesień (pol), septembar

 

Listopad

Porijeklo imena mjeseca listopada možda je i najjasnije od naziva svih ostalih mjeseci – listopad je mjesec kad u jesen drveće odbacuje svoje ruho i pada lišće. Slično ime koristi se i u drugim slavenskim jezicima, no on najčešće označuje sljedeći mjesec, mjesec studeni.

U narodu su poznati još neki nazivi za deseti mjesec: Miholjščak (po blagdanu sv. Mihaela Arkanđela kojim zapravo 29. rujna završava prethodni mjesec), kožaprst, desetnik.

Listopad u slavenskim jezicima:

šumopad (sr), vinotok (slov), kastričnik (blr), žovten (ukr), rijen (čes), październik (pol), oktobar

 

Studeni

Ime mjeseca studenog izvorna je hrvatska riječ i označava mjesec u godini kada zima zna jače stegnuti. Studeni mjesec doista je takav – studen i s temperaturama ispod ništice. U nekim drugim slavenskim jezicima jedanaesti mjesec se naziva kao u hrvatskom deseti – listopad.

U narodu su još poznati nazivi: vsesvetčak (po blagdanu Svih svetih, 1. studenog), veternjak, zmiščak.

Studeni u slavenskim jezicima:

mratinji mesec, gruden, studen (hr), listopad (slo, čes, pol, ukr), grudenj (rus), novembar

 

Prosinac

Nije posve lako odrediti porijeklo naziva mjeseca prosinca. Prema jednoj teoriji, radi se izvedenici iz glagola  ‘prositi’ jer se u predblagdansko vrijeme više traži milostinja, odnosno prosi. No postoje i druga mišljenja koja riječ dovode u vezu sa zimskim solsticijem ili suncostajem kad sunce naglo sine tj prosine, pa otuda ‘prosinac’. I u drugim slavenski jezicima postoji mjesec sličnog naziva no radi se o prvom mjesecu tj. našem siječnju.

U narodu su zabilježeni i nazivi: velikobožičnjak (prema Božiću), gruden, dvanajstnik.

Prosinac u slavenskim jezicima:

sruden, koledar (sr), gruden (slo, ukr), prosinec (češ), snežan (blr), studenjij (rus), decembar

 

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP