Prati nas

Zdravlje

Stigla je jesen, prilagodite prehranu

Jesen je stigla a s njome i promjene u prirodi. Biljke i životinje spremaju se za hladnije dane, pa se i ljudima savjetuje pripremiti organizam za zimu. To je najlakše postići uvođenjem promjena u prehranu. Evo kako će vam pomoći korjenasto povrće, čajevi i voće.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Jesen je stigla a s njome i promjene u prirodi. Biljke i životinje spremaju se za hladnije dane, pa se i ljudima savjetuje pripremiti organizam za zimu. To je najlakše postići uvođenjem promjena u prehranu.

Korjenasto povrće

Mrkva, celer, cikla, pastrnjak… Korjenastom je povrću sezona uglavnom u jesen, a kako je bogato vlaknima i vitaminima, preporučuje ga se jesti baš pred zimu.


Mrkva je čest gost u raznim juhama i varivima, iako ju je najpreporučljivije jesti sirovu. Ima vrlo malo kalorija, ali zato obiluje snažnim antioksidansom beta karotenom, zaslužnim i za njezinu intenzivnu narančastu boju. Beta karoten se u našem tijelu transformira u vitamin A, važnim za vid i zaštitu od štetnih sunčevih zraka. Osim toga, mrkva sadrži i vitamin K, C, B1 i B6 te kalij, mangan i magnezij.

Celer se najčešće koristi tek kao začin, što je šteta, jer je riječ o vrlo korisnom povrću s puno hranjivih tvari, a vrlo malo kalorija. Sjajan je izvor vitamina C i B6 te minerala kalija i natrija koji mu daju diuretička svojstva, zatim folne kiseline i mangana. Celer snižava krvni tlak, a zbog eteričnih ulja i terpena djeluje antibakterijski i antigljiivično u sluznicama tijela.

Cikla je često povrće u jesenskim i zimskim mjesecima i dobro je da je tako jer je bogata vrijednim nutrijentima. Za intenzivnu crvenu boju zaslužan je pigment betacijanin koji snižava tlak i pomaže funkciji jetre. Osim toga, cikla sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij i još mnoge vrijedne tvari. Ciklu se najčešće jede na salatu, no može ju se i peći ili smiksati s voćem te piti kao hranjivi napitak.

Pasternjak se u našoj kuhinji rijetko koristi što je prava šteta jer po svojim hranjivim vrijednostima nadmašuje čak i mrkvu. Izuzetno je bogat kalijem, a sadrži i puno magnezija i vitamina C. Doprinosi prokrvljenosti pa štiti od srca i krvožilnog sustava te pomaže u borbi protiv celulita.

 

Čajevi

I dok Englezi čaj piju u svim društvenim prilikama kao mi kavu, kod nas je čaj na redu najčešće tek kad nas ulovi neka sezonska viroza. No uvrstiti ispijanje čaja u redovitu praksu, može imati brojne pozitivne učinke.

Kamilica pomaže kod nesanice te umiruje grčeve. Korisna je i za kožu jer smiruje crvenilo i nadraženost, a oblozi od kamilice smanjuju i podočnjake. Šalica mirisnog čaja od kamilice ugrijat će vas i utješiti u sivim jesenskim danima.

Kopriva je biljka koju se nažalost još uvijek tretira kao korov. No radi se o vrlo korisnoj biljci koju se može jesti ili piti u obliku čaja. Čaj od koprive odličan je za jesensko razdoblje jer jača imunitet. Također, kopriva pomaže kod problema s bubrezima i urinarnim traktom te slabokrvnošću.

Šipak je prilično popularan čaj. Otklanja umor pa ga se može piti i umjesto jutarnje kave. Zbog voćnih kiselina koje sadrži, djeluje diuretski te pomaže u izlučivanju mokraće.

Hibiskus ili kineska ruža, kako se još naziva, često se kombinira s čajem od šipka. Navodno je bio omiljeni Kleopatrin napitak, a osim što je ukusan, snižava tlak, jača imunitet i ubrzava metabolizam.

 

Voće

Jabuke, kruške, šljive… Većina voća zori u jesen, a može ga se konzumirati na milijun načina: sirovo, u kompotu, džemovima, kolačima, pa i kao prilog mesu. Puno je vitamina i zato nužno da se spremno dočeka zima.

Jabuka je najčešće i najpopularnije voće, no zbog toga možda pomalo podcijenjeno. Jabuka je svakako kraljica voća: postoji više od 10 000 različitih sorti koje se međusobno razlikuju po boji, slatkoći, kiselosti, mirisu i obliku. Izuzetan je izvor vitamina C pa snaži imunološki sustav, a vlaknasta struktura pomaže probavnom traktu.

Kruška je srodnica jabuke, a zanimljivo, obje spadaju u porodicu ruža. S obzirom da su osjetljivije od jabuka, teže se skladište, pa ih je najbolje jesti kad im je sezona što je u jesen. Odličan su izvor dijetalnih vlakana i pozitivno djeluju na probavni sustav. Kako su hipoalergeno voće, može ih se davati i vrlo maloj djeci.

Šljive su rasprostranjeno voće koje se može koristiti na jako puno načina: od džemova i kolača, do rakija. Šljiva jača imunitet i pomaže kod problema s probavom. Zanimljivo je da ima pozitivan učinak na koncentraciju pa se preporučuje studentima tijekom jesenskih ispitnih rokova.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP