Prati nas

Zdravlje

Stigla je jesen, prilagodite prehranu

Jesen je stigla a s njome i promjene u prirodi. Biljke i životinje spremaju se za hladnije dane, pa se i ljudima savjetuje pripremiti organizam za zimu. To je najlakše postići uvođenjem promjena u prehranu. Evo kako će vam pomoći korjenasto povrće, čajevi i voće.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Jesen je stigla a s njome i promjene u prirodi. Biljke i životinje spremaju se za hladnije dane, pa se i ljudima savjetuje pripremiti organizam za zimu. To je najlakše postići uvođenjem promjena u prehranu.

Korjenasto povrće

Mrkva, celer, cikla, pastrnjak… Korjenastom je povrću sezona uglavnom u jesen, a kako je bogato vlaknima i vitaminima, preporučuje ga se jesti baš pred zimu.



Mrkva je čest gost u raznim juhama i varivima, iako ju je najpreporučljivije jesti sirovu. Ima vrlo malo kalorija, ali zato obiluje snažnim antioksidansom beta karotenom, zaslužnim i za njezinu intenzivnu narančastu boju. Beta karoten se u našem tijelu transformira u vitamin A, važnim za vid i zaštitu od štetnih sunčevih zraka. Osim toga, mrkva sadrži i vitamin K, C, B1 i B6 te kalij, mangan i magnezij.

Celer se najčešće koristi tek kao začin, što je šteta, jer je riječ o vrlo korisnom povrću s puno hranjivih tvari, a vrlo malo kalorija. Sjajan je izvor vitamina C i B6 te minerala kalija i natrija koji mu daju diuretička svojstva, zatim folne kiseline i mangana. Celer snižava krvni tlak, a zbog eteričnih ulja i terpena djeluje antibakterijski i antigljiivično u sluznicama tijela.

Cikla je često povrće u jesenskim i zimskim mjesecima i dobro je da je tako jer je bogata vrijednim nutrijentima. Za intenzivnu crvenu boju zaslužan je pigment betacijanin koji snižava tlak i pomaže funkciji jetre. Osim toga, cikla sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij i još mnoge vrijedne tvari. Ciklu se najčešće jede na salatu, no može ju se i peći ili smiksati s voćem te piti kao hranjivi napitak.

Pasternjak se u našoj kuhinji rijetko koristi što je prava šteta jer po svojim hranjivim vrijednostima nadmašuje čak i mrkvu. Izuzetno je bogat kalijem, a sadrži i puno magnezija i vitamina C. Doprinosi prokrvljenosti pa štiti od srca i krvožilnog sustava te pomaže u borbi protiv celulita.

 

Čajevi

I dok Englezi čaj piju u svim društvenim prilikama kao mi kavu, kod nas je čaj na redu najčešće tek kad nas ulovi neka sezonska viroza. No uvrstiti ispijanje čaja u redovitu praksu, može imati brojne pozitivne učinke.

Kamilica pomaže kod nesanice te umiruje grčeve. Korisna je i za kožu jer smiruje crvenilo i nadraženost, a oblozi od kamilice smanjuju i podočnjake. Šalica mirisnog čaja od kamilice ugrijat će vas i utješiti u sivim jesenskim danima.

Kopriva je biljka koju se nažalost još uvijek tretira kao korov. No radi se o vrlo korisnoj biljci koju se može jesti ili piti u obliku čaja. Čaj od koprive odličan je za jesensko razdoblje jer jača imunitet. Također, kopriva pomaže kod problema s bubrezima i urinarnim traktom te slabokrvnošću.

Šipak je prilično popularan čaj. Otklanja umor pa ga se može piti i umjesto jutarnje kave. Zbog voćnih kiselina koje sadrži, djeluje diuretski te pomaže u izlučivanju mokraće.

Hibiskus ili kineska ruža, kako se još naziva, često se kombinira s čajem od šipka. Navodno je bio omiljeni Kleopatrin napitak, a osim što je ukusan, snižava tlak, jača imunitet i ubrzava metabolizam.

 

Voće

Jabuke, kruške, šljive… Većina voća zori u jesen, a može ga se konzumirati na milijun načina: sirovo, u kompotu, džemovima, kolačima, pa i kao prilog mesu. Puno je vitamina i zato nužno da se spremno dočeka zima.

Jabuka je najčešće i najpopularnije voće, no zbog toga možda pomalo podcijenjeno. Jabuka je svakako kraljica voća: postoji više od 10 000 različitih sorti koje se međusobno razlikuju po boji, slatkoći, kiselosti, mirisu i obliku. Izuzetan je izvor vitamina C pa snaži imunološki sustav, a vlaknasta struktura pomaže probavnom traktu.

Kruška je srodnica jabuke, a zanimljivo, obje spadaju u porodicu ruža. S obzirom da su osjetljivije od jabuka, teže se skladište, pa ih je najbolje jesti kad im je sezona što je u jesen. Odličan su izvor dijetalnih vlakana i pozitivno djeluju na probavni sustav. Kako su hipoalergeno voće, može ih se davati i vrlo maloj djeci.

Šljive su rasprostranjeno voće koje se može koristiti na jako puno načina: od džemova i kolača, do rakija. Šljiva jača imunitet i pomaže kod problema s probavom. Zanimljivo je da ima pozitivan učinak na koncentraciju pa se preporučuje studentima tijekom jesenskih ispitnih rokova.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati