Prati nas

Vijesti

Umirovljenici postaju sve traženija tržišna meta

Potrošnja ljudi starijih od 60 godina u posljednjih 20 godina rasla je čak 50 posto brže od potrošnje mlađih od 30 godina. U tom kontekstu, industrija je osvijestila činjenicu da su umirovljenici poseban segment kojem se treba prilagoditi i da će tržište proizvoda namijenjenih starijim osobama sve više rasti.

Objavljeno

|

Umirovljenici su sve poželjnije tržište
foto: BigStock

Industrija velike nade polaže u generaciju američkih i europskih “baby boomera” koji imaju više novca i žive duže i aktivnije, piše Poslovni.hr. Sjedalo koje predviđa srčani udar kod vozača i zaustavlja vozilo, senzori na semaforima prilagođeni starijim vozačima, novi, efikasniji lijekovi – samo su dio razvojnih projekata velikih kompanija koje žele ugrabiti svoj dio kolača u “srebrnoj ekonomiji”.

Radi se o kovanici koju je upotrijebio Financial Times kako bi opisao tržište proizvoda iz različitih sektora namijenjenih umirovljenicima. Prema projekcijama Euromonitora, to će tržište već do 2020. godine vrijediti vrtoglavih 15 bilijuna dolara. Industrija velike nade polaže na američke “baby boomere”, generaciju rođenu između 1946. i 1964. godine. Za razliku od svojih roditelja, ta generacija ima više novca i živi duže i aktivnije. Međutim, ne očekuje se mnogo samo od američkih “baby boomera”.


Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, potrošnja ljudi starijih od 60 godina u posljednjih 20 godina rasla je čak 50 posto brže od potrošnje mlađih od 30 godina. U tom kontekstu, industrija je osvijestila činjenicu da su umirovljenici poseban segment kojem se treba prilagoditi i da će tržište proizvoda namijenjenih starijim osobama sve više rasti. Naime, starenje stanovništva sve je izraženije, a predviđanja govore da će do 2050. godine broj starijih od 65 godina na globalnoj razini po prvi puta preteći broj djece mlađe od pet godina. Farmaceutske i biotehnološke kompanije među prvima su shvatile potencijal “srebrne ekonomije”.

Prema podacima istraživačke skupine Battelle, farmaceutska ulaganja u istraživanje i razvoj lani su globalno porasla za više od tri posto na 201 milijardu dolara. Statistika u tom pogledu posebno “ide na ruku” proizvođačima lijekova. Naime, čak 86 posto Amerikanaca starijih od 65 godina pati od neke kronične bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa ili karcinoma. K tome, polovica iz te skupine pati od dvije ili tri kronične bolesti istovremeno. No, na umirovljenicima ne namjerava samo profitirati farmaceutska, već i automobilska industrija. Tako se Ford pridružio sve široj inicijativi proizvođača automobila kako bi tehnologiju prilagodio starijim vozačima.

Ta kompanija razvija automobilsko sjedalo opremljeno senzorima koji predviđaju srčani udar vozača kako bi se vozilo na vrijeme zaustavilo sigurno zaustavilo. “Pratimo što kupci žele i na što namjeravaju potrošiti novac”, tvrdi Pim van der Jagt, direktor Fordovog istraživačkog centra. “U budućnosti vozač 100-godišnjak biti će nešto sasvim normalno”, dodaje van der Jagt. Razvoj sustava prilagođenih starijim vozačima itekako ima smisla ako se zna podatak da kupci stariji od 65 godina samo u SAD-u generiraju 140 milijardi dolara godišnje prodaje automobila. Prema mišljenju van der Jagta, Fordovo “sjedalo za umirovljenike” trebalo bi se naći u serijskoj proizvodnji već za pet godina.

86% Amerikanaca starijih od 65 godina pati od neke kronične bolesti

50% brže od potrošnje mlađih od 30 godina raste potrošnja starijih od 60 godina

201 milijarda dolara uložena je lani na globalnoj razini u istraživanje novih lijekova

140 milijardi dolara prodaje automobila generiraju u Sjedinjenim Državama kupci stariji od 65 godina

/autor: Tomislav Pili, Poslovni.hr/

 

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP