Prati nas

Zdravlje

Naklonite se zahodu, zaslužio je!

Danas nitko ne može ni zamisliti kako su ljudi živjeli prije zahoda. No ni ovaj epohalni izum nije rođen preko noći. Iako ga uzimamo zdravo za gotovo, 2,5 milijarda ljudi diljem svijeta nemaju pristup sanitarnom čvoru.

Objavljeno

|

Kako izgleda stari zahod? Brisanje guzice novinama.
foto: Pexels

Jedan od izuma koji je promijenio svijet je – zahod. Iako ga uzimamo zdravo za gotovo, 2,5 milijardi ljudi diljem svijeta nemaju pristup sanitarnom čvoru. Zahvaljujuću zahodu, prorijeđene su brojne zarazne bolesti, životni vijek se produžio, a ljudska vrsta popela se “stepenicu više”. Danas nitko ne može ni zamisliti kako  su ljudi živjeli prije zahoda. No ni ovaj epohalni izum nije rođen preko noći. Sretan vam 19. studeni, Svjetski dan toaleta, dan kada odajemo priznanje jednom od najvećih ljudskih postignuća.

Ljubitelji mačaka priznaju da se i najveća ljubav prema mezimcima nađe na kušnji pred svakodnevnim čišćenjem njihovih kutija s pijeskom. Zamislite da tako trebate čistiti iza čitave svoje obitelji! A, upravo takvim je patentom, nazvanim “zemljani zahod”, izvjesni velečasni Henry Moule obećavao Amerikancima da će revolucionirati rješavanje njihovih fizioloških potreba – nakon obavljanja svojevrsnih radnji, njegov bi patentirani zahod zasuo izmet pijeskom ili pepelom, javlja Glas Amerike.



Taj izum, kao i praktički čitava povijest toaletne sanitacije, izložen je u muzeju Neville, u gradu Green Bay, u Wisconsinu. Zašto baš u Wisconsinu? Zato što je taj kraj, poznat po svojim tvornicama papira, značajno pridonio razvoju sanitacijske tehnologije u Americi, a, posredno, i u svijetu. Prvo što posjetitelj u tom muzeju shvati jest da nije dovoljno cijenio komfor koji mu se danas pruža – ne tako davno, preci današnjih Amerikanaca umjesto toalet papira koristili su oruljene klipove kukuruza. Tek nakon dosta generacija koje su se napatile s klipovima, došli su katalozi, stare novine i, najpoznatiji među njima, Farmer’s Almanah, koji je čak bio tiskan s rupom sa strane, da se može objesiti na kuku pokraj toaleta i, nakon čitanja, upotrijebiti u druge svrhe.

Doduše, kako pokazuje ova izložba, još davniji preci, na evropskom kontinentu, imali su razvijeniji smisao za komfor.

Stari su Rimljani, u svim svojim javnim zahodima, koristili spužve, pričvršćene na štap, koje bi, između uporaba, umakali u octenu vodu.

Vikinzi, pak, koristili su namotke vune

Francuski dvor preferirao meku tkaninu.

Francuski kralj Ljudevit XIII. dao je ugraditi zahod pod prijestolje. U indijskome je muzeju replika toga prijestolja koje je nagnalo dvorsku ludu da kaže kako je neobično što kralj jede u samoći, a nuždu obavlja javno.

Srednjovjekovna Europa običavala je svoje fekalije izbacivati kantama kroz prozor, što je potaknulo žene da počnu nositi visoke pete, naučit ćete u muzeju.

Godine 1641. svinje su puštene na ulice europskih gradova kako bi jele ljudski izmet.

1688. godine šef policije u Francuskoj naredio je da sve kuće moraju imati zahod. Do 1771. Europa je imala prve zahode s naplatom.

Izum toaleta na ispiranje pojavio se još na dvoru britanske kraljice Elizabete Prve, krajem šesnaestog stoljeća, ali ga je od opće uporabe dijelilo još namanje tri stoljeća.

kako su zahodi izgledali nekad?

foto: Pexels

A što je s toaletnim papirom?

Povijest toalet papira jednako je živopisna kao i povijest samog zahodskog “hardvera”. Dok su kineski carevi naručivali toalet papir u listovima veličine pola četvornog metra već u četrnaestom stoljeću, Zapad je prvi toalet papir vidio tek 1857. kada je njujorški poduzetnik Joseph Gayetty proizveo prve listiće toalet papira, pakirane po 500 komada, po cijeni od 50 centi po paketu. On je bio toliko ponosan na svoj izum da je vlastito ime naštampao na svakom listiću.

Za razliku od njega, tvornica papira Scott, koja postoji i danas, kada je započela 1890. proizvodnju papira u roli, sramila se svog proizvoda, pa nigdje nije stavljala svoje ime. Scotove su role nosile imena maloprodajnih trgovina, ili, pak, krajnjih potrošača. Tako se i dogodilo da je početkom dvadesetog stoljeća njujorški hotel Waldorf službeno bio najveći proizvođač toalet papira u Sjedinjenim Državama.

Danas, biznisa s toalet papirom nitko se ne srami – tržište tim artiklom, naime, vrijedi oko dvije i pol milijarde dolara. Kompanija Northern Quilted, koja ove godine slavi stotu obljetnicu poslovanja, čak planira napraviti najveću rolu toalet papira u svijetu. Bit će visoka oko metar i pol, široka preko dva metra i teška gotovo jednu tonu. To je otprilike ekvivalent gotovo 11 tisuća normalnih rola, odnosno, dovoljno toalet papira da zadovolji potrebe peteročlane obitelji tijekom 17 godina.

A, kad smo već na ovoj nesvakidašnjoj izložbi posvećenoj najsvakidašnjijoj potrebi na svijetu, vrijedi spomenuti još neke zanimljivosti. Recimo, 1973. godine, voditelj tada najpopularnijeg televizijskog showa, Johnny Carson, našalio se da Americi prijeti nestašica toalet papira. Gledatelji su istog trena jurnuli u trgovine i pokupovali sve toalet papire s polica … i tako u čitavoj Americi. Drugi dan, Johnny Carson se ispričavao i uvjeravao gledatelje da se samo šalio.

Završimo ovaj pogled na toaletnu sanitaciju jednom vojnom zanimljivošću. Tijekom Zaljevskog rata, 1991. godine, američka je vojska koristila toalet papir za kamufliranje svojih tenkova u Saudijskoj Arabiji!

/VOA, Hina/

.

Zdravlje

Rekli su vam da marihuana ne ubija? Krivo!

Mladić je u unajmljenom automobilu izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.

Objavljeno

|

Autor

26-godišnjaku iz Bosne i Hercegovine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu izrečena je kazna od šest mjeseci psihijatrijskog liječenja. Javnost je ogorčena jer smatra da kazna ne odgovara nedjelu.

Naime, mladić je u unajmljenom automobilu u Hrvatskoj izazvao kaos na cesti. Pet je kilometara vozio u suprotnom smjeru, polukružno se okretao preko pune linije, sudario se s tri auta, ozlijedio 54-godišnjaka koji je danas potpuno nepokretan i hrani se kroz sondu. Nakon svega je pobjegao s mjesta nesreće. I sve to zbog toga, utvrđeno je na sudu, jer je te noći popušio, kako kaže, dva-tri džointa koji su mu izazvali halucinacije.



Srećom, u ovom slučaju smrt je za dlaku izbjegnuta, iako je stanje ozlijeđenog muškarca tragično. Kako je to u opsežnom prilogu “Istine i zablude o marihuani” objasnila dr. Matija Čale Mratović, marihuana ima snažno štetno djelovanje na sposobnosti i vještine potrebne za sigurnu vožnju (npr. budnost, sposobnost koncentracije, koordinacija pokreta, brzina reakcije, procjena udaljenosti itd.), a štetno djelovanje traje i do 24 sata nakon konzumiranja.

Broj smrti raste s udjelom konzumenata, baš kao i u slučaju alkohola

Kako oštećuje ravnotežu i koordinaciju, kratkotrajno pamćenje i pažnju uz smanjeno kritičko rasuđivanje povećava vjerojatnost rizičnog ponašanja i statistički značajno povećava rizik za prometne nesreće. Dok su još uvijek različiti učinci marihuane u fazi istraživanja, nedvojbeno je potvrđena statistički značajna povezanost između konzumiranja marihuane i prometnih nesreća pa tako i onih sa smrtnim ishodom.

Broj umrlih raste ili pada proporcionalno s udjelom konzumenata u populaciji. Što je veći udio konzumenata, veći će biti broj stradalih. Kao primjer navodima Istraživanje s Columbia University’s Mailman School of Public Health, u kom su obrađeni podaci za 23.500 smrtno stradalih vozača u periodu od 1999.g. do 2010.g..

Rezultati su pokazali da je alkohol kao pridonoseći čimbenik u nesrećama, cijelo to vrijeme bio u 40% slučajeva, dok je udio nesreća pod djelovanjem marihuane porastao od 4% 1999.g. na 12% 2010.g. Treba li spomenuti da je to vrijeme ponovnog trenda dekriminalizacije marihuane i vrijeme uvođenja marihuane u medicinsku uporabu? Više o marihuani, uz popis znanstvenih referenci, potražite na stanicama dubrovačko-neretvanskog Zavoda za javno zdravstvo.

Nastavi čitati