Prati nas

Zdravlje

Samo opušteno

Prestanite se stalno brinuti!

Puno je razloga da stalno budemo zabrinuti, to nitko ne spori. No ako ste baš cijelo vrijeme zabrinuti, donosimo nekoliko strategija koje će vas uspješno smiriti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako se prestati brinuti?
foto: BigStock

Čini se da smo zakoračili u doba brige. Sve nas proganja: od sitnica poput ‘Izgledam li u ovome debelo?’, pa do velikih stvari poput ‘Hoću li preživjeti povratak karcinoma?’ Tu su onda brige osobne prirode, poput ‘Vara li me muž?’, ali i one globalne, poput ‘Gdje će se dogoditi novi teroristički napad?’ Imamo i realistične brige, poput ‘Kakva će biti cijena goriva?’, i potpuno nerealistične, npr. ‘Mislim da su naši susjedi špijuni!’.

Mnogi od nas često se osjećaju tjeskobno. Štoviše, prema Udruženju za borbu protiv tjeskobe i depresije, anksiozni poremećaj je jedna od najčešćih mentalnih bolesti u SAD-u od koje pati čak 40 milijuna odraslih osoba ili 18 posto ukupne populacije. I to su samo ljudi kojima je poremećaj dijagnosticiran. Pridodajte tome i sve ostale ‘povremene brinuoce’ i ustanovit ćete da doista vlada posvemašnja zabrinutost, donosi portal Grandparents.com.


Zahvaljujući tehnologiji, do nas 24 sata dnevno stižu vijesti o svim hororima koji pogađaju svijet i stalno smo u stanju ‘crvene uzbune’, kaže doktor Friedemann Schaub, autor knjige ‘The Fear and Anxiety Solution‘, ‘Stalno osjećamo da stvari izmiču kontroli, čak i kad one nemaju nikakvog direktog utjecaja na naš život’, kaže Schaub.Često nemamo ni dovoljno informacija, a ni znanja da u toj šumi vijesti iznađemo neki smisao.

Također, ponekad ne možemo ni jasno razaznati koja je informacija pogrešno interpretirana ili iskrivljena, niti koja je samo marketing i reklama. Sve što znamo je da se osjećamo kao da će nam se nebo sručiti na glavu.

Još jedan veliki problem je da živimo u društvu u kojem se stalno natječemo, a zbog čega smo pod stalnim pritiskom. ‘Očekivanja su se promijenila. Morate zadovoljiti određeni standard, a ako se ne uklapate, znači da ste neuspješni. Individualna osobnost nije toliko prihvaćena kao, recimo, prije 50 godina – sada čak i djecu u vrtićima pripremamo na njihove buduće fakultetske obaveze – a također, nemamo ni dovoljno vremena za odmor i smireno sagledavanje problema’, kaže doktor Schaub. 

I napokon, živimo u kulturi koja nas uči da postoji brzo rješenje za svaki problem: kupi taj i taj auto, izbijeli zube, izgubi na težini, ponavljaj ove riječi, gledaj ovu emisiju, čitaj onu knjigu, uzmi onu tabletu – i svi ćemo biti sretni. Ili nećemo – takav osjećaj sreće kratko traje i onda se osjećamo još gore nego na početku.

Briga se ne povećava nužno s godinama. Zapravo, oko polovine svih kroničnih briga, započele su svoj put još dok smo bili vrlo mladi, u djetinjstvu ili adolescenciji. Međutim, glavnina stresa u životu, poput bolesti, razvoda ili gubitka posla, mogu povećati zabrinutost čak i kod onih ljudi koji prije nisu bili tjeskobni. 

‘Najveći razlozi za tjeskobu postala su pitanja veze, zdravlja, gubitka voljenih, gubitak smisla života i strah od samoće, kao i to hoćemo li biti uteg ostalim članovima obitelji’, kaže doktorica Laura Oliff iz  American Institute for Cognitive Therapy. A što sami možete učiniti da smanjite brigu? Pokušajte nešto od ovih ideja kako biste odagnali tjeskobu i bili prisutniji u svojim životima.

1. Procijenite pravu razinu prijetnje

Mark Twain je jednom duhovito primijetio: ‘U životu sam imao mnogo briga, od kojih se mnoge nikad nisu obistinile.’ Ključni koncept kognitivne terapije je naučiti kako se nositi sa svojim najkatastrofičnijim mislima. Ispitajte dokaze za i protiv vaše brige. Je li realistična ili iracionalna? Što biste savjetovali prijatelju da je u istoj situaciji? Što je prava realnost? ‘Prisjetite se koliko su puta vaša predviđanja bila pogrešna. Zamislite koji je doista najvjerojatniji ishod’, kaže doktorica Oliff.

2. Zapitajte se možete li nešto konkretno poduzeti

Je li moj problem rješiv ili nije? Možete li po tom pitanju nešto učiniti? Ako možete, poduzmite korake. Ako ne možete, odvojite desetak minuta i zapišite što vas sve mori. Postanite najzabrinutiji što možete, ali samo u ovom periodu predviđenom za brigu. Ponavljajući periode brige svaki dan, s vremenom ćete oguglati na brige ili će vam dosaditi.

3. Vježbajte, vježbajte, vježbajte!

Sagorite višak brige kroz tjelesnu aktivnost poput plesa, trčanja, brzog hodanja, ili zumbe. Ove aktivnosti će vas izmoriti i smiriti. A razina endorfina koja će vam se vježbom povisiti, odagnat će negativne misli. Funkcioniraju i umirujuće aktivnosti poput joge.

4. Meditirajte

Nedavna analiza 47 studija Sveučilišta John Hopkins ustanovila je da meditacija može do neke mjere ukloniti tjeskobu. Na internetu možete pronaći mnogo dobrih videa za meditaciju. ‘Relaksiranje uma i tijela i prakticiranje vježbi disanja, pomoći će vam da ostanete prisutni u trenutku i da napustote negativne misli i napetosti’, kaže doktorica Oliff.

5. Idite u krevet na vrijeme

Istraživanja provedena na Sveučilištu Binghamton i Sveučilištu Pennsylvania otkrila su da su ljudi koji manje spavaju češće preplavljeni negativnim mislima, nego oni koji uredno i dovoljno spavaju. Neka druga istraživanja pokazala su povezanost između nedovoljno sna i naglih promjena raspoloženja. Proanalizirajte svoje navike spavanja i, ako je potrebno, napravite neke promjene. Prije spavanja maknite od kreveta sve elektroničke naprave i kreirajte rutinu za smirivanje uma i tijela.

6. Porazgovarajte s nekim

Tjeskoba se može izliječiti, no samo jedna trećina onih koji od nje pate potraže stručnu pomoć. Obratite se prvo liječniku opće prakse koji će vas uputiti dalje.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP