Prati nas

Zdravlje

Samo opušteno

Prestanite se stalno brinuti!

Puno je razloga da stalno budemo zabrinuti, to nitko ne spori. No ako ste baš cijelo vrijeme zabrinuti, donosimo nekoliko strategija koje će vas uspješno smiriti.

Objavljeno

|

Kako se prestati brinuti?
foto: BigStock

Čini se da smo zakoračili u doba brige. Sve nas proganja: od sitnica poput ‘Izgledam li u ovome debelo?’, pa do velikih stvari poput ‘Hoću li preživjeti povratak karcinoma?’ Tu su onda brige osobne prirode, poput ‘Vara li me muž?’, ali i one globalne, poput ‘Gdje će se dogoditi novi teroristički napad?’ Imamo i realistične brige, poput ‘Kakva će biti cijena goriva?’, i potpuno nerealistične, npr. ‘Mislim da su naši susjedi špijuni!’.

Mnogi od nas često se osjećaju tjeskobno. Štoviše, prema Udruženju za borbu protiv tjeskobe i depresije, anksiozni poremećaj je jedna od najčešćih mentalnih bolesti u SAD-u od koje pati čak 40 milijuna odraslih osoba ili 18 posto ukupne populacije. I to su samo ljudi kojima je poremećaj dijagnosticiran. Pridodajte tome i sve ostale ‘povremene brinuoce’ i ustanovit ćete da doista vlada posvemašnja zabrinutost, donosi portal Grandparents.com.


Zahvaljujući tehnologiji, do nas 24 sata dnevno stižu vijesti o svim hororima koji pogađaju svijet i stalno smo u stanju ‘crvene uzbune’, kaže doktor Friedemann Schaub, autor knjige ‘The Fear and Anxiety Solution‘, ‘Stalno osjećamo da stvari izmiču kontroli, čak i kad one nemaju nikakvog direktog utjecaja na naš život’, kaže Schaub.Često nemamo ni dovoljno informacija, a ni znanja da u toj šumi vijesti iznađemo neki smisao.

Također, ponekad ne možemo ni jasno razaznati koja je informacija pogrešno interpretirana ili iskrivljena, niti koja je samo marketing i reklama. Sve što znamo je da se osjećamo kao da će nam se nebo sručiti na glavu.

Još jedan veliki problem je da živimo u društvu u kojem se stalno natječemo, a zbog čega smo pod stalnim pritiskom. ‘Očekivanja su se promijenila. Morate zadovoljiti određeni standard, a ako se ne uklapate, znači da ste neuspješni. Individualna osobnost nije toliko prihvaćena kao, recimo, prije 50 godina – sada čak i djecu u vrtićima pripremamo na njihove buduće fakultetske obaveze – a također, nemamo ni dovoljno vremena za odmor i smireno sagledavanje problema’, kaže doktor Schaub. 

I napokon, živimo u kulturi koja nas uči da postoji brzo rješenje za svaki problem: kupi taj i taj auto, izbijeli zube, izgubi na težini, ponavljaj ove riječi, gledaj ovu emisiju, čitaj onu knjigu, uzmi onu tabletu – i svi ćemo biti sretni. Ili nećemo – takav osjećaj sreće kratko traje i onda se osjećamo još gore nego na početku.

Briga se ne povećava nužno s godinama. Zapravo, oko polovine svih kroničnih briga, započele su svoj put još dok smo bili vrlo mladi, u djetinjstvu ili adolescenciji. Međutim, glavnina stresa u životu, poput bolesti, razvoda ili gubitka posla, mogu povećati zabrinutost čak i kod onih ljudi koji prije nisu bili tjeskobni. 

‘Najveći razlozi za tjeskobu postala su pitanja veze, zdravlja, gubitka voljenih, gubitak smisla života i strah od samoće, kao i to hoćemo li biti uteg ostalim članovima obitelji’, kaže doktorica Laura Oliff iz  American Institute for Cognitive Therapy. A što sami možete učiniti da smanjite brigu? Pokušajte nešto od ovih ideja kako biste odagnali tjeskobu i bili prisutniji u svojim životima.

1. Procijenite pravu razinu prijetnje

Mark Twain je jednom duhovito primijetio: ‘U životu sam imao mnogo briga, od kojih se mnoge nikad nisu obistinile.’ Ključni koncept kognitivne terapije je naučiti kako se nositi sa svojim najkatastrofičnijim mislima. Ispitajte dokaze za i protiv vaše brige. Je li realistična ili iracionalna? Što biste savjetovali prijatelju da je u istoj situaciji? Što je prava realnost? ‘Prisjetite se koliko su puta vaša predviđanja bila pogrešna. Zamislite koji je doista najvjerojatniji ishod’, kaže doktorica Oliff.

2. Zapitajte se možete li nešto konkretno poduzeti

Je li moj problem rješiv ili nije? Možete li po tom pitanju nešto učiniti? Ako možete, poduzmite korake. Ako ne možete, odvojite desetak minuta i zapišite što vas sve mori. Postanite najzabrinutiji što možete, ali samo u ovom periodu predviđenom za brigu. Ponavljajući periode brige svaki dan, s vremenom ćete oguglati na brige ili će vam dosaditi.

3. Vježbajte, vježbajte, vježbajte!

Sagorite višak brige kroz tjelesnu aktivnost poput plesa, trčanja, brzog hodanja, ili zumbe. Ove aktivnosti će vas izmoriti i smiriti. A razina endorfina koja će vam se vježbom povisiti, odagnat će negativne misli. Funkcioniraju i umirujuće aktivnosti poput joge.

4. Meditirajte

Nedavna analiza 47 studija Sveučilišta John Hopkins ustanovila je da meditacija može do neke mjere ukloniti tjeskobu. Na internetu možete pronaći mnogo dobrih videa za meditaciju. ‘Relaksiranje uma i tijela i prakticiranje vježbi disanja, pomoći će vam da ostanete prisutni u trenutku i da napustote negativne misli i napetosti’, kaže doktorica Oliff.

5. Idite u krevet na vrijeme

Istraživanja provedena na Sveučilištu Binghamton i Sveučilištu Pennsylvania otkrila su da su ljudi koji manje spavaju češće preplavljeni negativnim mislima, nego oni koji uredno i dovoljno spavaju. Neka druga istraživanja pokazala su povezanost između nedovoljno sna i naglih promjena raspoloženja. Proanalizirajte svoje navike spavanja i, ako je potrebno, napravite neke promjene. Prije spavanja maknite od kreveta sve elektroničke naprave i kreirajte rutinu za smirivanje uma i tijela.

6. Porazgovarajte s nekim

Tjeskoba se može izliječiti, no samo jedna trećina onih koji od nje pate potraže stručnu pomoć. Obratite se prvo liječniku opće prakse koji će vas uputiti dalje.

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP