Prati nas

Zdravlje

Imunoterapija umjesto kemoterapije?

Imunološki sustav neke vrste raka prepoznaje bolje, a neke lošije, utvrdio je Njemački centar za istraživanje raka u Heidelbergu. Među onima koje bolje prepoznaje je i rak kože.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ima li lijeka za rak?
foto: BigStock

Umjesto neugodne kemoterapije – aktiviranje vlastitog imuniteta u borbi protiv raka. Čini se da bi se taj san medicinara i farmaceuta mogao ispuniti. To može potvrditi i slučaj jednog mladića oboljelog od raka pluća, javlja Deutsche Welle.

Sve je počelo natečenim limfnim čvorom i znojenjem u snu. Georgios Kessesidis se stalno osjećao umorno i zato je svako malo odlazio liječniku. “Dijagnoza je uvijek bila bronhitis ili astma, jer sam bolovao od alergija”, priča ovaj 27-godišnjak iz njemačkog grada Reutlingena. Tek nakon nekoliko mjeseci i bezbrojnih pregleda otkriveno je da je stvar u nečemu posve drugom: da je mladić obolio od raka pluća. “Sa svakom sam bolešću računao, ali ne s tom”, prisjeća se Georgios. Rak je u međuvremenu već bio toliko uznapredovao da su stručnjaci utvrdili da nije izlječiv i da operacija više nije moguća.


Dobri rezultati kod raka kože

Unatoč tome, Kessesidis danas izgleda potpuno zdravo. “Odlično se osjećam”, kaže. Što se u međuvremenu dogodilo? Rak kod njega nije reagirao na kemoterapije, nego je čak nastavio rasti. Onda je pacijent doznao za jednu međunarodnu studiju. Prijavio se i od lipnja 2014. sudjeluje u njoj.

“Ta terapija, taj lijek je aktivirao određene imunološke stanice koje su u stanju prepoznati stanice raka i uništiti ih”, objašnjava njegov liječnik Dirk Jäger, direktor Medicinske onkologije u Nacionalnom centru za oboljenja od tumora u Heidelbergu.

Imunološki sustav neke vrste raka prepoznaje bolje, a neke lošije, utvrdio je Njemački centar za istraživanje raka u Heidelbergu. Među onima koje bolje prepoznaje je i rak kože. Upravo za oboljele od te vrste raka razvijene su nove imunološke terapije. Za sada nema dovoljno učinkovitih mogućnosti imunoterapije za druge tumore.

“Prava zlatna groznica”

Direktor Njemačkog centra za istraživanje raka Otmar Wiestler priča da se trenutačno studije provode širom svijeta te da mnoge tvrtke rade na novim lijekovima. “Tu vlada prava zlatna groznica, i u farmacuetskoj industriji, i u biotehnologiji”, ukazuje Wiestler.

Doktor Jäger pak tvrdi da je tvar slična onoj koju Kessesidis prima tijekom studije u Njemačkoj u SAD-u upravo dobila licenciju za slobodnu prodaju. Stručnjaci računaju da će se to i u Njemačkoj naći na tržištu, ali za nekih godinu dana. Troškovi za jednog pacijenta iznose između 15.000 i 20.000 eura. Kessesidis nije morao sam platiti jer studiju financira jedan veliki farmaceutski koncern.

Stručni časopis Science proglasio je napredak na području imunoterapije jednim od najvažnijih u 2013. godini. Bila je to godina u kojoj se napokon, nakon više desetljeća rada, pokazao pravi potencijal. Pa ipak, te terapije su u različitom stupnju razvoja. “Imunoterapija je stari san medicinara”, kaže Wiestler: “Stanice raka su u stvari strana tijela i naš obrambeni sustav bi ih trebao prepoznati.” No kada se pojavi rak, imunitet zakaže. Medicinari dugo nisu znali zašto je to tako. “A sada znaju: tumori se mogu sakriti od obrambenog sustava tijela koji ih zato jednostavno ne prepoznaje kao strano tijelo. Osim toga, tkivo zahvaćeno rakom stvara štit koji sprječava da ga stanice obrambenog sustava prepoznaju i prodru u njega“” pojašnjava Otmar Wiestler.

Prognoze još nisu moguće

Na temelju tih spoznaja proteklih su se godina razvijale potpuno nove strategije. Ima pacijenata, poput Georgiosa Kessesidisa, koji odlično reagiraju na lijekove, ali, kako ističe Wiestler, “nitko trenutačno ne može prognozirati hoće li se te reakcije održati dugoročno i može li se stvarno govoriti o izlječenju”.

Na žalost, postoje i pacijenti koji uopće ne reagiraju na imunoterapiju. Stručnjaci još uvijek nisu uspjeli utvrditi razlog. “Ali Kessesidis nije rijetka iznimka”, naglašava njegov liječnik Jäger: “Imamo niz pacijenata kod kojih smo utvrdili poboljšanje.”

Hoće li Georgios Kessesidis biti trajno izliječen, doktor Jäger za sada ne može reći, ali dodaje: “Svi se tome nadamo.”

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP