Prati nas

Zdravlje

Meditacija održava mozak mladim

Istraživanja su potvrdila da meditacija pomaže kognitivnim funkcijama mozga te sprječava njegovo propadanje. Osim toga, ljudi koji meditiraju smireniji su i manje skloni depresiji.

Objavljeno

|

Pomaže li meditacija?
foto: BigStock

Meditacija je dobra za mozak. Nova serija istraživanja utvrdila je da ta drevna praksa uvelike pomaže kognitivnim funkcijama, poput pažnje i fokusa, te reducira tjeskobu i depresiju, poboljšava kognitivnu kontrolu i izvršne funcije. Prema istraživanju Centra za mapiranje mozga Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA), meditacija također pomaže i mozgu u procesu starenja. Znanstvenici UCLA-e u Los Angelesu i Australskog nacionalnog sveučilišta također su ustanovili da su mozgovi ljudi koji su dugo vremena meditirali, manje bili pogođeni starenjem od mozgova onih koji uopće nisu meditirali.

Snaga mozga počinje opadati već u dvadesetim godinama, a to se propadanje u obimu i masi nastavlja i kroz kasnija razdoblja života. Meditacija, osim što potpomaže emocionalno i fizičko blagostanje u svakoj životnoj fazi, može biti učinkovita u sprječavanju neurodegenerativnih bolesti poput demencije, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i odgoditi prirodno propadanje kognitivnih funkcija koje dolazi sa starenjem. Strategija je besplatna i ne uključuje nikakve neželjene nuspojave.



Kognicija je opći izraz za bilo koji proces pomoću koga neki organizmi stječu saznanja. Obuhvaća opažanje, prepoznavanje, predstavljanje, prosuđivanje i zaključivanje. U suvremenoj psihologiji, svi mentalni procesi se kvalificiraju u tri osnovne kategorije: kognicija (saznanje), emocija (osjećanje) i konacija (volja).

Nova istraživanja provedena 2011., pokazala su da ljudi koji meditiraju značajno manje pate i od atrofije bijele moždane tvari od koje je sačinjeno gotovo pola ukupne mase mozga i koji se sastoji od živčanog tkiva pomoću kojega mozak komunicira. U toj studiji, znanstvenici su tražili vezu između meditacije i očuvanja sive tvari, zadužene za kogniciju i čuvanje podataka. Proučavali su mozgove 100 ispitanika, od kojih 50 redovito meditira u prosjeku već 20 godina i njih 50 koji uopće ne meditiraju. Obje grupe bile su sastavljene od 28 muškaraca i 22 žene od 24 do 77 godina.

Mozgovi sudionika istraživanja su skenirani fMRI tehnologijom. I dok su obje grupe pokazale smanjivanje sive tvari mozga, kod ljudi koji meditiraju primjećena je manja redukcija sive tvari u starijoj dobi, u usporedbi s onima koji ne meditiraju. Čini se da je siva tvar pomoću meditacije bolje očuvana.

‘Kod ljudi koji meditiraju, povezanost između gubitka sive tvari i dobi nije bila toliko izražena’, kazao je koautor studije, doktor Florian Kuth. ‘Iznenađujuće, taj gubitak bio je značajno manji u više različitih područja mozga. Ono što smo očekivali je da ćemo primijetiti ovaj fenomen u nekim manjih dijelovima mozga, no on je prisutan u gotovo čitavom mozgu. To je bilo veliko iznenađenje.’

Iako ovo istraživanje ne dokazuje posljedičnost – naime, i osobnost, stil života i genetske različitosti mozga također igraju ulogu – ali je svakako obećavajuće. Sljedeća stanica za istraživaće bit će longitudinalna studija koja će kroz duži period pratiti one koje meditiraju i one koji ne meditiraju kako bi ispitali promjene koje se pojavljuju kao direktna posljedica godina meditacije, kaže doktor Kuth.

I dok ljudi žive sve duže i duže, no češće pate od neurodegenerativnih bolesti, istraživanja poput ovog su važan podsjetnik da briga o mozgu može imati dugotrajan učinak na njegovo zdravlje. ‘Ako ove rezultate uspijemo ponoviti, to je zaista velika stvar’, kaže doktor Kuth. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnoj publikaciji Frontiers in Psichology.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati