Prati nas

Zdravlje

Meditacija održava mozak mladim

Istraživanja su potvrdila da meditacija pomaže kognitivnim funkcijama mozga te sprječava njegovo propadanje. Osim toga, ljudi koji meditiraju smireniji su i manje skloni depresiji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pomaže li meditacija?
foto: BigStock

Meditacija je dobra za mozak. Nova serija istraživanja utvrdila je da ta drevna praksa uvelike pomaže kognitivnim funkcijama, poput pažnje i fokusa, te reducira tjeskobu i depresiju, poboljšava kognitivnu kontrolu i izvršne funcije. Prema istraživanju Centra za mapiranje mozga Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA), meditacija također pomaže i mozgu u procesu starenja. Znanstvenici UCLA-e u Los Angelesu i Australskog nacionalnog sveučilišta također su ustanovili da su mozgovi ljudi koji su dugo vremena meditirali, manje bili pogođeni starenjem od mozgova onih koji uopće nisu meditirali.

Snaga mozga počinje opadati već u dvadesetim godinama, a to se propadanje u obimu i masi nastavlja i kroz kasnija razdoblja života. Meditacija, osim što potpomaže emocionalno i fizičko blagostanje u svakoj životnoj fazi, može biti učinkovita u sprječavanju neurodegenerativnih bolesti poput demencije, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i odgoditi prirodno propadanje kognitivnih funkcija koje dolazi sa starenjem. Strategija je besplatna i ne uključuje nikakve neželjene nuspojave.


Kognicija je opći izraz za bilo koji proces pomoću koga neki organizmi stječu saznanja. Obuhvaća opažanje, prepoznavanje, predstavljanje, prosuđivanje i zaključivanje. U suvremenoj psihologiji, svi mentalni procesi se kvalificiraju u tri osnovne kategorije: kognicija (saznanje), emocija (osjećanje) i konacija (volja).

Nova istraživanja provedena 2011., pokazala su da ljudi koji meditiraju značajno manje pate i od atrofije bijele moždane tvari od koje je sačinjeno gotovo pola ukupne mase mozga i koji se sastoji od živčanog tkiva pomoću kojega mozak komunicira. U toj studiji, znanstvenici su tražili vezu između meditacije i očuvanja sive tvari, zadužene za kogniciju i čuvanje podataka. Proučavali su mozgove 100 ispitanika, od kojih 50 redovito meditira u prosjeku već 20 godina i njih 50 koji uopće ne meditiraju. Obje grupe bile su sastavljene od 28 muškaraca i 22 žene od 24 do 77 godina.

Mozgovi sudionika istraživanja su skenirani fMRI tehnologijom. I dok su obje grupe pokazale smanjivanje sive tvari mozga, kod ljudi koji meditiraju primjećena je manja redukcija sive tvari u starijoj dobi, u usporedbi s onima koji ne meditiraju. Čini se da je siva tvar pomoću meditacije bolje očuvana.

‘Kod ljudi koji meditiraju, povezanost između gubitka sive tvari i dobi nije bila toliko izražena’, kazao je koautor studije, doktor Florian Kuth. ‘Iznenađujuće, taj gubitak bio je značajno manji u više različitih područja mozga. Ono što smo očekivali je da ćemo primijetiti ovaj fenomen u nekim manjih dijelovima mozga, no on je prisutan u gotovo čitavom mozgu. To je bilo veliko iznenađenje.’

Iako ovo istraživanje ne dokazuje posljedičnost – naime, i osobnost, stil života i genetske različitosti mozga također igraju ulogu – ali je svakako obećavajuće. Sljedeća stanica za istraživaće bit će longitudinalna studija koja će kroz duži period pratiti one koje meditiraju i one koji ne meditiraju kako bi ispitali promjene koje se pojavljuju kao direktna posljedica godina meditacije, kaže doktor Kuth.

I dok ljudi žive sve duže i duže, no češće pate od neurodegenerativnih bolesti, istraživanja poput ovog su važan podsjetnik da briga o mozgu može imati dugotrajan učinak na njegovo zdravlje. ‘Ako ove rezultate uspijemo ponoviti, to je zaista velika stvar’, kaže doktor Kuth. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnoj publikaciji Frontiers in Psichology.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP