Prati nas

Zdravlje

Meditacija održava mozak mladim

Istraživanja su potvrdila da meditacija pomaže kognitivnim funkcijama mozga te sprječava njegovo propadanje. Osim toga, ljudi koji meditiraju smireniji su i manje skloni depresiji.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Pomaže li meditacija?
foto: BigStock

Meditacija je dobra za mozak. Nova serija istraživanja utvrdila je da ta drevna praksa uvelike pomaže kognitivnim funkcijama, poput pažnje i fokusa, te reducira tjeskobu i depresiju, poboljšava kognitivnu kontrolu i izvršne funcije. Prema istraživanju Centra za mapiranje mozga Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA), meditacija također pomaže i mozgu u procesu starenja. Znanstvenici UCLA-e u Los Angelesu i Australskog nacionalnog sveučilišta također su ustanovili da su mozgovi ljudi koji su dugo vremena meditirali, manje bili pogođeni starenjem od mozgova onih koji uopće nisu meditirali.

Snaga mozga počinje opadati već u dvadesetim godinama, a to se propadanje u obimu i masi nastavlja i kroz kasnija razdoblja života. Meditacija, osim što potpomaže emocionalno i fizičko blagostanje u svakoj životnoj fazi, može biti učinkovita u sprječavanju neurodegenerativnih bolesti poput demencije, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, kao i odgoditi prirodno propadanje kognitivnih funkcija koje dolazi sa starenjem. Strategija je besplatna i ne uključuje nikakve neželjene nuspojave.


Kognicija je opći izraz za bilo koji proces pomoću koga neki organizmi stječu saznanja. Obuhvaća opažanje, prepoznavanje, predstavljanje, prosuđivanje i zaključivanje. U suvremenoj psihologiji, svi mentalni procesi se kvalificiraju u tri osnovne kategorije: kognicija (saznanje), emocija (osjećanje) i konacija (volja).

Nova istraživanja provedena 2011., pokazala su da ljudi koji meditiraju značajno manje pate i od atrofije bijele moždane tvari od koje je sačinjeno gotovo pola ukupne mase mozga i koji se sastoji od živčanog tkiva pomoću kojega mozak komunicira. U toj studiji, znanstvenici su tražili vezu između meditacije i očuvanja sive tvari, zadužene za kogniciju i čuvanje podataka. Proučavali su mozgove 100 ispitanika, od kojih 50 redovito meditira u prosjeku već 20 godina i njih 50 koji uopće ne meditiraju. Obje grupe bile su sastavljene od 28 muškaraca i 22 žene od 24 do 77 godina.

Mozgovi sudionika istraživanja su skenirani fMRI tehnologijom. I dok su obje grupe pokazale smanjivanje sive tvari mozga, kod ljudi koji meditiraju primjećena je manja redukcija sive tvari u starijoj dobi, u usporedbi s onima koji ne meditiraju. Čini se da je siva tvar pomoću meditacije bolje očuvana.

‘Kod ljudi koji meditiraju, povezanost između gubitka sive tvari i dobi nije bila toliko izražena’, kazao je koautor studije, doktor Florian Kuth. ‘Iznenađujuće, taj gubitak bio je značajno manji u više različitih područja mozga. Ono što smo očekivali je da ćemo primijetiti ovaj fenomen u nekim manjih dijelovima mozga, no on je prisutan u gotovo čitavom mozgu. To je bilo veliko iznenađenje.’

Iako ovo istraživanje ne dokazuje posljedičnost – naime, i osobnost, stil života i genetske različitosti mozga također igraju ulogu – ali je svakako obećavajuće. Sljedeća stanica za istraživaće bit će longitudinalna studija koja će kroz duži period pratiti one koje meditiraju i one koji ne meditiraju kako bi ispitali promjene koje se pojavljuju kao direktna posljedica godina meditacije, kaže doktor Kuth.

I dok ljudi žive sve duže i duže, no češće pate od neurodegenerativnih bolesti, istraživanja poput ovog su važan podsjetnik da briga o mozgu može imati dugotrajan učinak na njegovo zdravlje. ‘Ako ove rezultate uspijemo ponoviti, to je zaista velika stvar’, kaže doktor Kuth. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnoj publikaciji Frontiers in Psichology.

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP