Prati nas

Zdravlje

Tuljci za čišćenje ušiju: korisno ili opasno?

Terapija podrazumijeva stavljanje šuplje svijeće (napravljene od tuljca od tkanine umočene u vosak) u vanjski slušni kanal. Zatim se svijeća zapali i ostavi se da gori tijekom 15 minuta.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li paljenje uha opasno?
foto: BigStock

Nakupljanje voska (cerumena) u ušima jedno je od najčešćih stanja koji se tiču uha, a koje viđaju obiteljski liječnici koji ga i vrlo često uklanjaju u svojim ordinacijama. Istovremeno, već desetljećima, na tržištu se nalaze takozvani tuljci za čišćenje ušiju koji navodno u kućnim uvjetima sigurno i bezbolno čiste uši pa ih nije rijetkost vidjeti ni u ljekarnama. Ovu alternativnu metodu su istražili liječnici i znanstvenici portala Dokazi u medicini čije mišljenje prenosimo u cijelosti.

Tuljci za čišćenje ušiju su terapija koja podrazumijeva stavljanje šuplje svijeće (napravljene od tuljca od tkanine umočene u vosak) u vanjski slušni kanal. Zatim se svijeća zapali i ostavi se da gori tijekom 15 minuta. Nakon što postupak završi u svijeći se nađe smeđa voskasta stvar za koju osobe koje propagiraju tu terapiju tvrde da se radi o mješavini cerumena i bakterijama (Seely, 1995).


Takvu terapiju provode alternativni terapeuti, nekad se nudi u salonima ljepote, a ljudi je mogu koristiti i kod kuće. Obično se koristi za uklanjanje cerumena iz ušiju, iako je opisano da se koristi i kako bi se pokušala liječiti bol kod upale sinusa, infekcije sinusa, prehlade, gripe, zvonjava u ušima, vrtoglavica pa čak i za osnaživanje mozga!

Zagovaratelji tuljaka za čišćenje ušiju nude dvije glavne teorije kako radi ta terapija. Po prvoj teoriji, tuljci proizvode „efekt dimnjaka“ – svijeća koja gori, po toj teoriji, stvara vakuum koji izvlači vosak van iz ušiju, zajedno s mrtvim stanicama tkiva i bakterijama (Dohar, 2003). Prema drugoj teoriji u vrijeme terapije se ne izvlači vosak, ali terapija pomaže da se vosak otopi i da izađe vani tijekom nekoliko sljedećih dana.

Studija koja je testirala prvu teoriju (Seely, 1996) stvaranjem umjetnog slušnog kanala i mjerenjem tlaka koji nastaje u slušnom kanalu korištenjem uređaja timpanometra pokazala je da se tijekom te terapije ne stvara nikakav negativan tlak. Također je utvrđeno da se tijekom postupka na umjetnom bubnjiću stvorila naslaga praha. Kad je prah analiziran korištenjem plinske kromatografije i masene spektrometrije, utvrđeno je da sadrži brojne alkane koji se nalaze u voštanoj svijeći, ali ne i u cerumenu uha.

Eksperiment proveden u Kanadi u kojem je ispitana druga teorija, mjerio je temperaturu zraka 10 mm od baze goruće svijeće. Najviša postignuta temperatura bila je 22 stupnja Celzijeva, što je znatno niže od temperature tijela.

Maleni klinički pokus potvrdio je rezultate tih istraživanja. Tuljci za uši stavljeni su u oba uha, polovica s cerumenom, polovica bez. Prije i poslije stavljanja tuljaka u uši napravljene su posebnim uređajem fotografije unutrašnjosti uha. Te fotografije su pokazale da se tuljcima ne uklanja nikakav vosak iz ušiju u kojima se nalazi stvrdnut vosak, i da je kao posljedica svijeća nastala naslaga voska u ušima koje su bile bez cerumena.

Opisani su brojni slučajevi štetnih posljedica korištenja tuljaka za uši, uključujući opekline, začepljenje slušnog kanala, privremeni gubitak sluha, upalu vanjskog uha i bušenje bubnjića (Seely, 1996). Opisan je i slučaj 4-godišnje djevojčice kojoj su stavljali tuljke za uši i koja je posljedično razvila upalu srednjeg uha.

Zaključno, doima se da su tuljci za čišćenje ušiju popularna terapija koja se naveliko oglašava na način koji laicima može zvučati vrlo znanstveno. Međutim, navodni mehanizam djelovanja tuljaka nije potvrđen, niti su dokazani pozitivni učinci te terapije, a opisane su značajne posljedice za zdravlje. Nema dokaza da su tuljci za čišćenje ušiju učinkoviti za bilo koji zdravstveni poremećaj.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP