Prati nas

Zdravlje

10 trikova za zdraviji i sretniji život

Put prema dobrom zdravlju nakon pedesete počinje prvim i to vrlo malim korakom. Samo male promjene u svakodnevnoj rutini mogu puno značiti za vaše zdravlje.

Objavljeno

|

Kako postići sreću? Chemtrailsi iznad Hrvatske.
foto: BigStock

Lako je ostati zbunjen svim tim savjetima o zdravom starenju kojima nas zasipaju sa svih strana. Vino je za vas dobro. Vino je za vas loše. Uzimajte dodatni kalcij. Nemojte uzimati kalcij. Ponekad se čini da svi ti stručnjaci ne znaju zapravo o čemu pričaju. Ja ne mogu riješiti nijednu od ovih dilema. Ali, mogu vam dati nekoliko jednostavnih savjeta kako da ostanete zdravi i nakon pedesete, piše na portalu Huffington Post njihova redovita kolumnistica Margaret Manning.

Iako su naša tijela nevjerojatno kompleksna, put ka zdravom starenju počinje s nekoliko jednostavnih koraka. Bez obzira želite li prestati pušiti, smanjiti alkohol, smršaviti, trenirati za maraton ili se početi zdravije hraniti, ne znači da morate preko noći preokrenuti svoj život. Umjesto toga, počnite s nečim malim. Recimo, počnite vježbati samo jednu minutu dnevno.


Kad budete istraživali ovih deset navika, ne bojte se tražiti potporu i pomoć. Pronađite prijatelja koji će vam biti partner na kojega možete računati. Tako ćete imati uza se nekoga da vas motivira i ohrabruje.

I naposlijetku, zapamtite da je potrebno vrijeme kako biste dostigli svoje ciljeve o zdravlju. Susrest ćete se s iskušenjima i problemima na svojem putu. Ne zamjerajte si previše ako posrnete. Jedostavno se podignite i krenite ispočetka. Umjesto da se kažnjavate zbog povremenog nazadovanja, nagradite se kad budete napredovali.

Ovo je deset navika koje će vam omogućiti zdravo starenje i, nadamo se, sretniji život ispunjen energijom.

Učinite hodanje svojim dnevnim ritualom

Hodanje je jedna od najučinkovitijih vježbi za ljude svih dobi i tjelesne spreme. Ne morate svaki dan hodati kilometrima. U stvari, bit ćete boljeg zdravlja i otkloniti mogućnost mnogih bolesti ako svaki dan hodate samo 30-ak minuta.

Ako vam se hodanje ipak ne sviđa, razmislite o ovome. Možete li slušati neku audio knjigu dok šetate? Imate li prijatelja s kojim bi mogli svakodnevno šetati? Bi li vaša djeca cijenila 30 minuta mira dok vi izvedete unuke u šetnju parkom? Možete li prošetati do trgovine umjesto da idete autobusom? Ima jako puno načina kako da uključite hodanje u svakodnevni život.

Pronađite razloga za osmijeh

Znate li da je mnogo ugodnije smijati se nego se mrštiti? Istraživanja su otkrila da smijanje pomaže otpuštanju kemikalija u mozgu od kojih se osjećamo dobro, a koje će poboljšati naše raspoloženje i zdravlje.

Razmislite o stvarima koje vam stavljaju osmijeh na lice. Volite li gledati fotoalbume sa slikama rodbine i prijatelja? Postoje li mjesta u vašem gradu na kojima se osjećate naročito dobro?

Ne brinite o tome da trošite vrijeme. Smijanje je ozbiljna stvar! Pronađite vremena svaki dan za one stvari zbog kojih se smijete. Vaše tijelo i vaš mozak bit će vam zahvalni.

Usvojite zdrave prehrambene navike

Kad dosegnemo pedesetu, većina bi trebala jako dobro znati koju hranu treba jesti, a koju izbjegavati. Nije problem u manjku informacija. Problem je manjak kontrole i discipline. Srećom, nije vam potrebna čelična volja da se zdravije hranite. Trik je u kontroli vašeg okruženja.

Kao prvo, imajte na umu da je puno laše održati disciplinu kad ste u trgovini nego kad ste u vlastitom domu. Ne možete kupiti jako ukusne kolačiće i onda od sebe očekivati da ćete pojesti samo jedan dnevno. Puno je lakše uopće ne kupiti kolače.

Još jedan mali ali nevjerojatno učinkovit trik je da u kući ne držite jako velike tanjure. Ako jedete iz malih tanjura, automatski ćete smaniti i porcije i nećete se morati oslanjati na snagu svoje volje.

I naposlijetku, pronađite ukusne poslastice koje možete napraviti sami. Na primjer, ja volim sushi, ali ne bih ga nikad kupovala svaki dan. Zato sam pronašla lokalnu ribarnicu koja prodaje ribu po značajno nižoj cijeni nego u restoranu. Tako si napravim ukusan sushi po značajno nižoj cijeni.

Pronađite zabavne aktivnosti koje će vas natjerati da se pokrenete

Do sada ste već ustvrdili da sam veliki poklonok zdravih i zabavnih aktivnosti. Isto vrijedi i za vježbu. Svi znamo da je jako važno kretati se. Trik je da pronađete aktivnosti koje ćete voljeti.

Na primjer, ako ste društveni, pronađite nešto u čemu možete uživati zajedno sa svojim prijateljima. Možete li pronaći partnera za trčanje? A da probate s tenisom? Čak i svakodnevna šetnja s prijateljem može imati značajan učinak na vaše zdravlje.

Ako više volite hodati sami, i za to postoji pregršt opcija. Imam prijateljicu koja voli šetati i slušati audio knjigu ili glazbu. Da ništa ne sluša, pažnja bi joj lako odlutala i možda bi prekinula vježbu. No slušate li kakvu napetu priču ili omiljenog pjevača, 30 minuta vježbe bit će prava poslastica.

Provodite vijeme s pozitivnim ljudima

Mnoga istraživanja sugeriraju da je društvena interakcija jako važna za ljude srednje ili starije dobi. Druženje nam pomaže da ostanemo tjelesno i mentano zdravi. Zato je jako važno da stvarate nova prijateljstva, eliminirate toksične veze i pronađete redovite društvene aktivnosti koje će vas primorati da izađete iz kuće.

No kako starimo, postoji realna opasnost da ćemo izgubiti neke drage ljude u svojoj okolini. Naša djeca su odrasla i više se ne druže toliko sa svojim roditeljima. Mnogi od nas su u mirovini i izgubili smo doticaj s bivšim kolegama. Osim toga, sve više babyboomera se rastaje te tako gube najsnažniju socijalnu vezu, onu bračnu.

Dobra je vijest da postoji još mnogo načina kako steći nove prijatelje, samo ako smo spremni malo iskoraknuti iz poznate okoline i angažirati se u svijetu.

Vjerojatno najjednostavniji način je učlaniti se u neki klub gdje ćete upoznati mnoge nove ljude s kojima dijelite interes ili strast. Drugim riječima, podijelite sa svijetom ono što volite i prijateljstvo će doći samo od sebe.

Naučite meditirati

Deset minuta meditacije dnevno može vam pomoći da budete koncentriraniji i smireniji. Postoji mnogo dokaza da meditacija itekako pomaže vašem zdravlju, primjerice smanjuje krvni tlak.

Mnogi ljudi zaziru od meditacije zbog načina na koji je ona prikazana u gfilmovima i na televiziji. Iako meditacija može biti povezana s duhovnosti, ona to uopće ne mora biti. Više nego išta drugo, to je prilika da se na trenutak odvojite od vanjskog svijeta i zaronite u dubine vlastitog uma. U svijetu ispunjenom zvonjavom telefona, SMS porukama i negativnim vijestima, ništa nije toliko osvježavajuće poput meditacije.

Oprostite sebi i drugima

Nakon 50 ili više godina na ovoj planeti, sigurno ima stvari za kojima žalite. To je potpuno normalno. Problem nastane kad nas crne misli o našoj prošlosti sprječavaju da vodimo sretan i ispunjen život i planiramo budućnost.

Pokušajte živjeti svaki dan do maksimuma. Odmaknite se od pogreški i krivih koraka. Usredotočavanje na negativne događaje iz prošlosti može uzrokovati stres i bolne emocije. Mnogo je bolje samopouzdano krenuti naprijed i zadržati smirenu stabilnost.

Tehnika koju možete iskušati jest zapisivanje stvari koje si zamjerate te ih na taj način eliminirate. Nešto u tom ritualu meni je jako pomoglo da krenem naprijed. Možda pomogne i vama.

Jednako je važno da naučite oprostiti i drugima. I zapamtite, ne radi se toliko o tome da stvari budu fer. Ponekad drugi ljudi svakako zaslužuju da se na njih ljutimo. No dok god im ne oprostimo za to što su nam nažao učinili, nećemo moći nastaviti dalje sa svojim životima. Umjesto toga, dopuštamo im da nas povrijede dva puta – jednom kad su nam učinili nešto nažao, i drugi put kad smo dopustili da to djelo ovlada našim mislima.

Provedite vrijeme u prirodi

Ljudi zapravo dolaze iz prirode i mnoge naše psihološke značajke povezane su na ovaj ili onaj način sa svijetom koji nas okružuje. Zato, uzmite si vremena istražiti taj svijet. Otiđite u dugu šetnju. Zaustavite se da promotrite cijet koji vam se našao na putu. Uživajte u svježoj hrani lokalnih poljoprivrednika. Ispunite svoj dom i vrt različitim biljkama.

Iznenadit će vas koliko ćete se pozitivnije i sretnije osjećati kad budete okruženi prirodom, a ne samo predmetima.

Naučite se više smijati

Postoji dobar razlog za onu staru izreku da ‘smijeh liječi sve tegobe’. Prema rezultatima više studija, smijeh opušta vaše mišiće, otpušta dobre kemikalije u vašem mozgu i može pomoći u zaštiti vašeg srca.

Kad se najviše smijete? Postoje li određeni prijatelji s kojima se najviše smijete? Uživate li u komedijama i humorističnim emisijama? Pronađite način da ugradite smijeh u svoj svakodnevni život. Vaše tijelo, mozak i srce bit će vam zahvalni.

Pronađite način da se nosite sa stresom

Stres škodi vašem tijelu na više načina. Fizički, stres može uzrokovati glavobolju, bol u mišićima i probleme sa snom. Emocionalno, stres doprinosi depresiji i drugim psihičkim poremećajima. Stres također potiče usvajanje nezdravih životnih navika poput pušenja i konzumiranja alkohola.

Postoje dva načina kako se nositi sa stresom: prvi je da uklonite uzroke stresa iz vašeg života. Drugi način je da se naučite bolje nositi sa stresom. Pogledajmo svaki od tih načina.

Ne dopustite da stres upravlja vama na podsvjesnoj razini. Napišite listu svih strasnih stvari koje se trenutno odvijaju u vašem životu. Neće moći odjednom riješiti sve te probleme. Umjesto toga, smislite praktičan način da svakoga dana otklonite samo jedan od zapisanih uzroka stresa. Na taj način ne samo da ćete eliminirati problem, nego ćete imati stvari pod kontrolom.

Bez obzira koliko problema eliminirali, u vašem će životu uvijek biti stresa. Zato je važno usvojiti ponašanja koja će vam pomoći da se sa stresom nosite. Mnogi savjeti iz ovoga članka pomoći će vam upravo u tome. Sljedeći put kad osjetite da su stvari izmaknule kontroli, otiđite u dugačku šetnju, nazovite prijatelja ili pogledajte kakav smiješan film. Iznenadit će vas koliko ćete se bolje osjećati nakon kvalitetnog smijeha.

Sada je red na vama!

Preuzmite odgovornost za vaše zdravlje i sreću. Odlučite koju malu aktivnost možete poduzeti već danas. Hoće li to biti odluka da hodanje učinite dnevnom rutinom? Ili ćete odlučiti više vremena provoditi u prirodi? Možda odlučite pokrenuti večer komedije sa svojim prijateljima? Ili ćete naučiti kako meditirati? Odluka je na vama i vi sami morate učiniti prvi korak.

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP