Prati nas

Zdravlje

Ne nasjedajte, prehrana ne utječe na ‘kiselost organizma’

Šarlatani bez sustezanja tvrde da za to ‘otkriće’ zna vrlo mali broj ljudi u svijetu, jer je ta ‘istina’ nažalost sakrivena od javnosti. Naravno, u pozadini leži urota protiv čovječanstva i velika zarada ‘farmakomafije’ i ‘zle medicine’, tvrde pobornici ove iščašene ideje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kiselost organizma izaziva rak, karcinom, tumore, alkalna prehrana, kiselo lužnata prehrana
foto: BigStock

Kiselost organizam ili acido-bazno stanje nastaje uslijed koncentracije vodikovih iona u tjelesnim tekućinama, a normalno kolebanje je unutar vrlo uskih granica promjena koncentracije vodikovih iona (pH 7,36-7,44). Može li prehrana pomaknuti ovu koncentraciju u smjeru kiselosti, zna znanstveno-liječnički tim portala Dokazi u medicini.

Brojni prodavači magle pozivaju se na navodne znanstvene dokaze prema kojima kiselost organizma izaziva rak te navodnu Nobelovu nagradu dodijeljenu upravo za to otkriće, što je gruba manipulacija bolesnim ljudima. Štoviše, takvi šarlatani bez sustezanja tvrde da za to otkriće zna vrlo mali broj ljudi u svijetu, jer je ta istina nažalost sakrivena od javnosti. Naravno, u pozadini leži urota protiv čovječanstva i velika zarada “farmakomafije” i “zle medicine”, tvrde pobornici ove iščašene ideje. (op. ur.)

Patološka stanja koja uzrokuju višak vodikovih iona se naziva acidoza, a manjkom alkaloza u odnosu na normalne koncentracije. Na koncentracije vodikovih iona u organizmu utječe unos kiselina i lužina u organizam, unutarnje stvaranje viška kiselina ili lužina kao posljedica metaboličkih procesa te izlučivanje lužina (putem stolice) i kiselina (putem mokraće) iz organizma. Otklon acido-bazne ravnoteže znatno izvan normalnih vrijednosti može uzrokovati promjene u organizmu koje ugrožavaju život, primjerice kad je pH 7,0 ili 7,8. Poremećaj acido-bazne ravnoteže može se razviti uslijed poremećaja rada homeostatskih mehanizama organizma zaduženih za održavanje normalne acido-bazne ravnoteže. Pluća i bubrezi su organi zaduženi za održavanje acido-bazne ravnoteže te slabljenje bubrežne funkcije (primjerice kod bubrežnog zatajenja) ili smanjene mogućnosti izmjene plinova u plućima uzrokovati će patološki poremećaj acidoze ili alkaloze.


Priča za 19. stoljeće

Sastav hrane utječe na kiselost (pH) izlučene mokraće. Postoje uvjerenja koja potječu iz 19. stoljeća i kasnija istraživanja u ljudi sa zatajenjem bubrežne funkcije da sastav ishrane utječe na acido-bazni status organizma. Uglavnom se smatralo da se radi o diskretnim promjenama unutar fiziološkog normalnog raspona. Meso, jaja i mliječni proizvodi koji se metaboliziraju pomiču blago ovu ravnotežu u kiselom smjeru, a voće i povrće u lužnatom. Prevaga mesa, osobito crvenog mesa, mliječnih proizvoda i soli se naziva zapadnjačkim oblikom ishrane čiji su razgradni produkti organski anioni zaslužni za blago zakiseljavanje organizma. Ishodi tadašnjih proučavanja su ukazivali na nepovoljan učinak ove blage kiselosti organizma na koštani sustav. Smatralo se da koštano tkivo ima sposobnost puferiranja ili neutraliziranja ove blage kiselost s posljedicom topljenja kosti i nastanka osteoporoze. Upravo sa svrhom sprječavanja topljenja kosti i posljedične osteoporoze postojala su razmatranja i nedokazane preporuke za zaluživanje organizma ishranom ili nekim pripravcima.

Suvremena saznanja i ispitivanja fiziologije i funkcioniranja organizma su dokazala da prehrana ne utječe na acido-bazni status (pH) organizma. Također je nedavni sustavni pregled velikog broja istraživanja u ljudi pokazao da sastav prehrane i posljedična promjena izlučivanja kiselina mokraćom nema nikakve posljedice na metabolizam kalcija (glavnog mineralnog sastojka koštanog tkiva), metabolizam kosti ili prijelome uslijed nastale osteoporoze. Zaključeno je da nema znanstvenih dokaza da prehrana koja obiluje mesom i mliječnim proizvodima ili ona koja pak sadrži više voća i povrća ima utjecaja na acido-bazni status (kiselost) organizma i nema posljedice po zdravlje koštanog sustava, te zaluživanje organizma nema zaštitni učinak od osteoporoze. U istraživanju o nastanku povišenog krvnog tlaka koje je uključilo više od 2000 ispitanika nisu nađeni dokazi da ovakav pomak acido-bazne ravnoteže u smjeru kiselosti povezano s povišenim krvnim tlakom.

Zaključak

Za sada nema čvrstih dokaza da blaga zakiseljenost organizma unutar normalnih fizioloških granica može značajno narušiti zdravlje u zdravih osoba. Također nema dokaza da je potrebno zaluživanje organizma pripravcima radi sprječavanje bolesti.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP