Prati nas

Vijesti

BUZ: Hrvatska nema drugog izbora nego potpisati TTIP

U skladu s svim navedenim i obzirom na prilično loše stanje naše poljoprivrede i industrije, kao i naše relativno niske plaće, mišljenje BUZ-a je da će sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu imati zanemariv efekt po našu ekonomiju.

Objavljeno

|

Umirovljenici u Europskoj uniji
foto: BigStock

Blok umirovljenici zajedno javno je odgovorio na poziv sindikata i ponudio sažetak svog stajališta o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) “koji će ostaviti dugoročni efekt na razvoj našeg društva”. Priopćenje BUZ-a prenosimo u cijelosti:


“U ovom sažetku našeg stajališta bavimo se samo ekonomskim efektom TTIP-a tako da ćemo u potpunosti ignorirati neke druge iznimno važne činjenice, a jedna od tih koje nisu obuhvaćene ovom analizom je i ona da se hrana ne može prodavati u EU dok proizvođač ne dokaže da je ona sigurna, dočim se u SAD treba dokazati da je hrana štetna kako bi se zabranila njena prodaja što kod nas izaziva iznimnu zabrinutost po pitanju sklapanja ovog sporazuma.

Povećanje plaća

Glavne zagovornike TTIP-a na području Europske unije čini nekoliko ekonomskih instituta zaposlenih od strane same Unije ili pojedinih država da napišu prognoze efekata ovog sporazuma na ekonomije država članica. U svrhu analize mi smo obradili izvještaje Ecorysa i CEPR-a koji ispadnu najvažniji, Ecorysa jer su prvi počeli s radom na ovom projektu odnosno i prije početka samih pregovora, a drugog (CEPR-a ) najčešće spominju zagovornici TTIP-a.

Oba ova zagovornika kao i ostali iz ove skupine spominju pozitivan gospodarski efekt daljnje trgovinske liberalizacije i oba koriste kako bi to dokazali ekonomski model Svjetske banke imena  Global Trade Analysis Project (GTAP). Zanimljivo je da se kod svoje analize CEPR djelomično odriče tog modela navodeći da on ne može niti približno točno predvidjeti budućnost jer nema dovoljno podataka. Bez obzira na to obje ova instituta navode pozitivan efekt TTIP-a na ekonomiju Europske unije i SAD s tim da će osim porasta trgovine koji će kompenzirati potencijalni pad poljoprivrede doći do povećanja plaća od 70 kuna po osobi 10 godina nakon što ovaj sporazum zaživi.

Gubitak 600.000 radnih mjesta

U svrhu ove kratke analize kao glavne predstavnike protivnika ovog sporazuma smo uzeli Tufts univerzitet iz SADa i Austrian Foundation for Development Research. Za razliku od zagovornika TTIP-a koji koriste ekonomski model Svjetske banke, protivnici koriste ekonomski model Ujedinjenih naroda. Po njihovom izračunu sklapanje TTIP će dovesti do gubitka 600.000 radnih mjesta u EU kao i pada BDP-a, povećanja državnog manjka i pada plaća radnika nauštrb profita međunarodnih korporacija.

Obje ove skupine često navode kao primjer Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, ali u finalnoj analizi to uopće ne pomaže pošto bez obzira na prvobitna obećanja taj sporazum nije doveo do povećanja broja radnih mjesta u SAD-u dok je u Meksiku otvorio 700.000 radnih mjesta u industriji, ali i zatvorio 3 milijuna radnih mjesta u poljoprivredi. Također se zagovornici i protivnici TTIP-a slažu da će taj sporazum zaustaviti daljnju gospodarsku integraciju EU nauštrb jačanja atlantske suradnje.

Zanemariv efekt po našu ekonomiju

Iako Europska komisija zagovora TTIP, a njen povjerenik za trgovinu Karel De Gucht (2010-2014) je jedan od najvatrenijih zagovornika sporazuma on sam je priznao na kraju svog mandata da ne zna kakav će efekt prouzročiti TTIP na ekonomiju EU.

U skladu s svim navedenim i obzirom na prilično loše stanje naše poljoprivrede i industrije, kao i  naše relativno niske plaće, mišljenje BUZ-a je da će sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) imati zanemariv efekt po našu ekonomiju.

Trebamo imati na umu i političke implikacije TTIP-a, a to je da on predstavlja zajedno s Transpacifičkim sporazumom ekonomski savez demokratskih država tako da Hrvatska realno govoreći zapravo i nema druge opcije nego podržati ovaj sporazum,” piše u priopćenju kojeg potpisuje Robert Jurčić iz Odbora za gospodarstvo BUZ-a.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP