Prati nas

Zdravlje

7 najvećih izvora radioaktivnosti u vašem domu

Iako sama riječ ‘radijacija’ izaziva paniku kod ljudi, rijetko razmišljamo o predmetima koji nas okružuju i hrani koja ‘zrači’. Donosimo popis 7 najvećih izvora radijacije koje možemo pronaći u svakom domu ili uredu.

Objavljeno

|

Zračenje u kući, što sve zrači?
foto: BigStock

Ako ste jedan od onih čitatelja koji su u panici  kliknuli na ovaj članak – opustite se. Radijacija je prirodno prisutna u našem okolišu i svako je živo biće upija, piše znanstveno-zabavni portal mental_floss. Navedeni izvori radijacije toliko su mali da vam neće naštetiti, ali svakako preporučujemo da odustanete od točke broj 7. Želite li zaista unaprijediti svoje zdravlje, to je najracionalnija odluka

Brazilski oraščići

Brazilski orašćići, pogotovo oni koji rastu u Brazilu, imaju iznimno duboko korijenje kroz koje apsorbiraju prirodni radij. Zbog toga oraščići mogu sadržavati i do 1000 puta više radija od druge hrane.



Banane

Svi znaju da su banane krcate kalijem. Manji broj ljudi zna da dio tog kalija otpada na njegov radioaktivni izotop 40K. Zbog toga ovo najpopularnije voće emitira male količine ‘zračenja’.

Kako se prenosi ebola?

foto: BigStock

Vaše tijelo

Svakodnevno se susrećemo s raznim radioaktivnim zračenjima zbog čega su i naša tijela radioaktivna. Najveći izvor radijacije u našem tijelu je već spomenuti kalij 40K. Također, radioaktivne tvari prikupljamo disanjem i pijenjem vode. Prirodna količina radioaktivnog ugljika  C14 u tijelu pomaže arheolozima u utvrđivanju starosti kostura.

Detektori dima, protupožarni alarmi

U njima se pak nalazi radioaktivni izotop americija. Ovaj izvor zračenja dobro je zaštićen keramikom i folijom, ali čak i da nije, ne bi vam naškodio. Sve dok ga ne smrvite, pretvorite u prašinu i progutate – ne brinite.

Kuhinjske granitne ploče

Granit sadrži uran i torij koji su sastavni dio magme iz koje je nastao ovaj mineral. U prirodnom raspadanju urana nastaje plinoviti radon. Stručnjaci upozoravaju da razloga za brigu nema, jer većina radioaktivnog plina ostaje zarobljena unutar granita.

Gdje kupiti fini porculan?

foto: BigStock

Bakin porculan

Svi spomenuti radioaktivni elementi su se do sedamdesetih godina prošlog stoljeća koristili za glaziranje i bojanje porculana. Stručnjaci smatraju da biste svakodnevno ipak koristiti novije posuđe, a ako već koristite bakin servis, nemojte iz njega jesti kisela jela koja pomažu otapanju štetnih spojeva.

Cigarete

Ne, radijacija u cigaretama nije posljedica dodavanja kemikalija duhanu, već dolazi iz duhana samog. Baš kao brazilski oraščići i banane, biljka duhana iz tla apsorbira radioaktivne elemente poput radija i olova 210 koji se prirodno nalaze u njemu ili polonija 210 koji u tlo dospijeva kroz neka komercijalna gnijiva.

foto: stock.xchng

foto: stock.xchng

 

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati