Prati nas

Zdravlje

Kako preživjeti vrućine?

Pijte puno vode, čuvajte se sunca pogotovo između 10 ujutro i 5 popodne, slijedite savjete liječnika i kontrolirajte krvni tlak. To su ukratko savjeti upućeni starijim osobama kako da se ponašaju pri iznimno visokim temperaturama koje su zahvatile Hrvatsku.

Objavljeno

|

Savjeti za vrućinu, toplinski udar
foto: BigStock

Centar za zdravstvenu gerontologiju – Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Povjerenstvo za provedbu akcijskog plana za ublažavanje posljedica toplinskog udara Ministarstva zdravlja, izradili su Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti:

– Starije osobe se nikako nesmiju izlagati suncu u razdoblju od 10,00 do 17,00 sati, poglavito ne srčani bolesnici niti oni oboljeli od šećerne bolesti;



– Prigodom izlaska iz svog prebivališta starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;

– Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba;

– Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka;

– Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene te se bolesnik nužno mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;

– Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;

– Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

– Neophodno je održavati redovitu čistoću tijela starijeg čovjeka i njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;

– Za starije osobe je važna tjelesna i psihička aktivnosti. Osobito je korisno podržavati naviku kretanja, isključivo u jutarnjim i večernjim satima i to u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorije u kojoj osoba prebiva.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati