Prati nas

Vijesti

Trebate li besplatnu vrtnu parcelu na Peščenici i u Maksimiru?

Grad Zagreb raspisao je još jedan natječaj za dodjelu vrtnih parcela na korištenje svojim građanima. Ovoga puta radi se o gradskim četvrtima Peščenica i Maksimir. Rok prijave je 17. rujna a prijaviti se mogu svi građani Zagreba koji ne već ne posjeduju neko obradivo zemljište.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako do zemljišta za vrt?
foto: BigStock

Živite li na Peščenici ili u Maksimiru i želite li svoj vrt, trenutak je da se pokrenete! Naime, Grad Zagreb je još jednom raspisao natječaj za dodjelu vrtnih parcela sa zadnjim danom prijave 17. rujnom 2015. godine. 

Vrtne parcele njih ukupno 93 u površini od 50 m², dodijelit će se u navedenim gradskim četvrtima i to njih 30 na području Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, na lokaciji Ulica I. gardijske brigade „Tigrovi“, te 63 parcele na području Gradske četvrti Maksimir, na lokaciji Ulica Dragutina Mandla.


Vrtne parcele daju se na korištenje na vrijeme od 2 godine bez naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnici prema istima odnose pažnjom dobrog gospodara.

Pravo podnošenja zahtjeva za davanje na korištenje vrtne parcele ima osoba s prebivalištem na području Grada Zagreba koja nema u vlasništvu, suvlasništvu, zakupu ili na korištenju drugo obradivo zemljište. Zahtjev za davanje na korištenje vrtne parcele može podnijeti samo jedan član zajedničkog kućanstva.

Cijeli tekst natječaja i sve uvjete potražite na ovom linku.

.

Vijesti

Jasna A. Petrović: ‘Kako biste reagirali da koronavirus većinom ubija mlade?’

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

“Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?” Pitanje je to koje postavlja šefica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović u Glasu umirovljenika.

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, “jer stari ionako trebaju od nečega umrijeti”.


Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve “odabrao” mlade?

Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP