Prati nas

Mozaik

S bakama su djeca sigurnija nego s majkama

Živimo u kulturi mladosti u kojoj se ne poštuje starija dob pa i ne čudi da zanemarujemo činjenicu da su bake i djedovi najbolji i najprirodniji izbor za čuvanje djece. Radi se o ljudima koji su genetski povezani s tom djecom pa postoji i čvrsti evolucijski razlog za njihovu skrb za buduće generacije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Trebaju li bake čuvati unučad? Baka servis.
foto: BigStock

Iako “zdrav razum” (uočite navodnike) govori da su bake, zbog svojih godina, ipak neadekvatne za čuvanje dojenčadi i djece, jedno je istraživanje pokazalo da u tome nema previše istine.

Naravno, bake imaju iskustva u podizanju vlastite djece i dobro su to učinile jer su im djeca dovoljno dugo poživjela da bi imala svoju djecu. Ali ljudi koje svrstavamo u 50+ generacije ne mogu brzo trčati za djecom ili munjevito reagirati na način kako to roditelji čine. I, naravno, pretpostavljamo da se brže umaraju i sporije odmaraju.


Znanstvenici iz Škole javnog zdravlja „John Hopkins Bloomberg“ demantirali su ove predrasude i razveselili sve bake koje s radošću čuvaju unučad. Ispalo je da su djeca koju čuvaju bake upola manje izložena riziku od ozljeda u usporedbi s onima koje čuvaju vrtići, drugi rođaci pa čak i majke. Ovo je istraživanje objavljeno još 2008. godine u stručnoj publikaciji Pediatrics, podsjeća portal LiveScience.

Drugim riječima, ako ga baka čuva, dijete će manje boraviti kod liječnika zbog slomljenih kostiju ili težih rana. Podsjetimo, ozljede su vodeći uzrok smrti kod američke djece.

U zapadnjačkoj kulturi prevlada mišljenje da su stariji rođaci nekompetentni i nesigurni kada je u pitanju čuvanje djece. Živimo u kulturi mladosti u kojoj se ne poštuje starija dob pa i ne čudi da zanemarujemo činjenicu da su bake i djedovi najbolji i najprirodniji izbor za čuvanje djece. Radi se o ljudima koji su genetski povezani s tom djecom pa postoji i čvrsti evolucijski razlog za njihovu skrb za buduće generacije.

Evolucija je na strani baka

Zapravo, prema onome što tvrdi antropologinja Kristen Hawkes sa Sveučilišta u Utahu, evolucija je točno odredila bakinu ulogu. Ljudi su tako jedina vrsta u kojoj žene završavaju reproduktivnu dob daleko prije smrti, dok, u teoriji, muškarci mogu i „s jednom nogom u grobu“ postati očevi. Zna se i zašto je priroda ženama dala tolika desetljeća menopauze.

Istražujući podatke prikupljene u narodu Hadza koji žive na sjeveru Tanzanije, Hawkes je zaključila da majke čije su majke u menopauzi imaju više djece. Razlog je jednostavan: u prehrani ovog naroda bitnu ulogu ima gomolj čije je prikupljanje težak zadatak. Osim toga, gomolj treba fizičkom silom preraditi u jestivu tvar. To se je pokazalo izuzetno teškim za žene koje ostanu po drugi puta trudne. S bebom na prsima i drugom koja je na putu, u situaciji kada im treba pojačana prehrana, ove žene više nisu u stanju hodati i teško raditi. I zato trudnice kojima pomažu majke, mogu čuvati energiju i usmjeriti je u rađanje novog života.

Za Hadze to nije pitanje čuvanja djeteta, već brige u pribavljanju neophodne hrane, što opet razultira prosljeđivanjem gena u buduće naraštaje. U drugim kulturama bake sudjeluju na druge načine kao što je čuvanje djece dok majke rade na polju ili u tvornici. I kod nas, sasvim je jasno, bake tiho i sigurno pomažu zaposlenim roditeljima. I baš kao bake iz naroda Hadza pomažu da se njihovi geni prenesu u buduće generacije.

.

Show

Olja Balašević (61) pokazala zavidnu liniju i sportski duh

Olivera Balašević, supruga Panonskog mornara Đorđa i bivša profesorica tjelesnog, i sama se prihvatila pisanja. Njezin prvijenac “Planeta Dvorište” idealno je ljetno štivo.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Svaka čast, kakvo tijelo i kakav skok”, “Prezgodna, prkosi vremenu”, “Jednom sportašica – uvijek sportašica” – samo su neki od oduševljenih komentara koji se mogu pročitati ispod najnovije Instagram objave Olivere Balašević, supruge Đorđa Balaševića koja je prije nekoliko tjedana napunila 61 godinu.

Doista, forma gospođe Olje je besprijekorna, no stoj na rukama te skok u bazen nije izvela tek tako već se usput prisjetila i jedne anegdote iz svojeg djetinjstva:


“Kupači sa obe strane reke kao i prolaznici preko mosta bili su, naravno, šokirani. Rekoh da sam bila  žgoljava, sićušna za svoje godine, pa je bilo  pravo čudo već i to  što toliko dete uopšte ume da pliva, a skok je sve ostavio bez daha. Sve osim mene, svom srećom. U odnosu na skokove koje sam kasnije činila u životu bio je krajnje jednostavan, na noge, sa vrlo niskim koeficijentom težine, kako bi to kasnije opisao moj trener Boris Pavlov, ali tih par sekundi  ne zaboravljaju se nikad. Bila sam laka kao pero, izronila sam takoreći još zaranjujući, kao zabačeni plutani plovak, i verovatno su posmatrači bili ushićeni, ali ni slučajno nisam bila uplašena, možda tek malo razočarana što nisam duže ostala u vazduhu. Dečaci iz dvorišta propustili su moj prvi skok, što sam uostalom i htela, lukavo isplivavši posle prvog skoka na drugoj strani,  samo da im ne bi palo na pamet da me  odgovaraju od sledećeg pokušaja. Okupili su se na obali uz prateći žamor koji je najavio da sam ponovo uz Radeta na ogradi mosta, i nisam bila sigurna da li mi to mašu ili se hvataju za glavu, ali sam izronivši dobro videla kako Zoran trčeći odlazi ka kući, u nameri da bar blagovremeno prijavi mami i time najveći deo neizbežne kazne prebaci na mene.”

Prelistajte galeriju fotografija u originalnoj objavi:

Ovaj tekst dio je iz Oljine knjige autobiografskih zapisa “Planeta Dvorište” objavljene prošle godine u kojem prepričava dosad nepoznate detalje iz svojeg ne uvijek lakog djetinjstva i pokazuje da riječima barata gotovo jednako vješto kao i njezin suprug Đole.

Nekako paralelno s objavom knjige (ne prve, već prve koju je imala strpljenja napisati, kako sama kaže), Olja se priključila i društvenim mrežama, točnije Instagramu, na kojem objavljuje isječke iz svoje knjige prisjećajući se djetinjstva i mladosti u Zrenjaninu.

Tražite li idealno ljetno štivo, možda je za vas upravo „Planeta Dvorište“, a usput možete vježbati skokove u vodu po uzoru na Oliveru.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP