Prati nas

Vijesti

Vlada ukida “72 sata” za oboljele od raka?

Program 72 sata nije nikad niti zaživio i zapravo, ja nemam niti obustaviti nešto što nije zaživjelo u time kako treba, kaže ministar zdravstva Dario Nakić. Dodaje kako maligni bolesnici ionako dolaze u primjereno vrijeme na operaciju.

Objavljeno

|

Ministars zdravstva
Dario Nakić (foto: Ministarstvo zdravstva)

Od dijagnoze do liječenja u 72 sata. Tako je bivši ministar zdravlja Siniša Varga promovirao program za teško oboljele onkološke pacijente. Novi ministar zdravlja o ovom programu ima potpuno suprotno mišljenje, javlja Nova TV. “Program 72 sata nije nikad niti zaživio i zapravo, ja nemam niti obustaviti nešto što nije zaživjelo u time kako treba”, kaže ministar zdravstva Dario Nakić. Dodaje kako maligni bolesnici ionako dolaze u primjereno vrijeme na operaciju.

‘To nisu bolesnici koji imaju 20 godina, pa su to mladi ljudi koji nemaju nikakvih drugih bolesti pa idete na operaciju. Već se radi o starijoj populaciji koji su često srčani bolesnici, teški kardiopati, bolesnici sa bubrežnim bolestima, plućnim bolestima, dijabetičari.Vi njih zapravo i morate pripremiti do te operacije da bi oni zapravo mogli sigurno otići na tu operaciju’, tvrdi Nakić.


Predsjednica Udruge Europa Donna iz osobnog iskustva zna učinkovitost programa 72 sata. “Od tog dana kad shvatite da imate malignu bolest, za svakog pacijenta je neobično važno da bude obrađen što prije. Ako je nemoguće u ta 72 sata napravit operaciju, jer naravno, nije kod svih pacijenata to izvedivo, ali je jako važno da se u ta 72 sata u biti zna plan liječenja i sudbina takvog pacijenta koji se osjeća spokojan, koji se osjeća mirnije i bolje, ako zna da će biti operiran vrlo brzo”, kaže Vesna Ramljak.

Dodaje kako je mnogo žena oboljelih od karcinoma dojke prošlo kroz ovaj program. “Bile su oduševljene, jer mi ne samo da smo im osigurali brzu dijagnostiku u jednom danu, nego su one u roku od tri dana bile i operirane i psihički i puno jače i puno bolje su se držale u odnosu na neke pacijente koji moraju duže čekati”.

Bivši pomoćnik tadašnjeg ministra Varge poručuje kako se program 72 sata itekako provodio, što pokazuju brojke. “Od travnja prošle godine do prosinca, zbrinuto je negdje 2300 pacijenata u pet hrvatskih KBC-ova”, kaže dr. Dragan Korolija Marinić i poručuje kako bi ukidanje 72 sata značio korak unazad za prava pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP