Prati nas

Aktivno starenje

Zdrav je i koristan: Mi stariji obožavamo Facebook

Starija populacija obožava internet i koristi ga sve češće. Upotreba interneta i posebno društvenih mreža u toj je dobnoj skupini narasla za 150 posto u samo dvije godine. I dok se kod mladih pretjerano korištenje društvenih mreža smatra otuđivanjem, za starije je to način kako ostati društveno povezan.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Mnogi misle da su društvene mreže rezervirane samo za mlade. Međutim, i mnogi stariji su ih s oduševljenjem prihvatili kako bi bili u toku s novom tehnologijom ali i stupili u kontakt sa starim poznanicima i članovima obitelji. Djedovi i bake sve su vještiji u Skypeu i Facebooku i jako im se sviđa. Također, društvene mreže su dobre za emocionalnu stabilnost, a glas o njihovim dobrim stranama vrlo se brzo proširio među starijom populacijom.

Prema istraživanju Pew Researc Centra, upotreba interneta među populacijom starijom od 65 godina, povećala se za 150 posto između 2009. i 2011. To je najveći rast u nekoj demografskoj skupini. Nadalje, studija iz 2012. pokazala je da među onima koji se spajaju na Internet, 71 posto njih to čini svaki dan, a 34 posto koristi društvene mreže.


Stariji koriste društvene mreže i kako bi savladali geografsku udaljenost do svojih voljenih koji stanuju daleko i kako bi se ponovno povezali s prijateljima iz mladosti. Istraživanja pokazuju da je internet postao važan alat za smanjivanje usamljenosti, izolacije i ostalih depresivnih stanja. Stariji korisnici interneta naglašavaju i informativnu i obrazovnu funkciju interneta i koriste ga poput enciklopedije ili kako bi posjetili službene stranice država ili pronašli odgovore na financijska pitanja.

Mnogi su otkrili su čari weblogova (ili blogova; periodični članci nekog autora ne internetu) pa u njima čitaju o putovanjima ili novim knjigama. Ta povezanost s vanjskim svijetom postaje ključna kad starija osoba počne rijetko izlaziti iz kuće.

Primjetno je da se mladi pomalo odmiču od Facebooka, ali on starijima odlično paše. Otkrili su, također, i da je Skype jako dobar način da rođake koji žive na drugom kraju svijeta, začas dovedete u svoj dnevni boravak. Twitter je pak postao popularan jer nudi lak pristup točno određenoj temi.

I dok mladi društvene mreže koriste po ‘selfie’ principu i usmjereni su samo na sebe, stariji koji su osjetljiviji na pitanja privatnosti, koriste ih kako bi se povezali s ljudima sličnih interesa i stavova. Koriste ih i kako bi pronašli informacije o zdravstvenim problemima i povezuju se s onima koji su imali slična iskustva. Također, prepoznali su da i drugi u njihovoj situaciji koriste internet i sastaju se u grupama za raspravu o zdravstvenim pitanjima. Od demencije pa do depresije i dijabetesa. Svi mogu pružiti i dobiti podršku koju trebaju i to iz udobnosti vlastitog doma.

Liječnici i zdravstveni profesionalci također su se internetom povezali s ovom demografskom grupom i pokrenuli stranice na društvenim mrežama kako bi do nje doprijeli. Tu su grupe za osobe s određenim tegobama ili one usredotočene na pružanje njege putem kojih mogu stupiti u kontakt oni kojima je njega potrebna i oni koji je pružaju.

Sve su popularniji i kompjuterski tečajevi za starije. Radionice u kojima se uči o osnovama interneta, kako se koristi e-mail ili Facebook, danas su jako česti, a i sveučilišta počinju nuditi različite programe za starije. Obrazovne ustanove sve češće surađuju i s tvrtkama, kako bi klubove i društva starijih opskrbile tehnikom.

Istraživanja pokazuju da starija populacija uporabom interneta itekako vježba mozak. Studije iz Engleske i Italije su ustanovile da osobe koje češće upotrebljavaju internet postižu bolje rezultate u kognitivnim testovima i općenito su boljeg zdravlja. Tijekom dvije godine, 120 osoba iznad 65 godina koristilo je poseban kompjutorski program, te su njihove kognitivne sposobnosti uspoređene s kontrolnom grupom koja nije koristila program. Kod osoba koje su koristile program, došlo je do općeg povećanja mentalnih i fizičkih kapaciteta, dok je kod kontrolne grupe došlo do laganog pada. Jedna od sudionica istraživanja poslije je rekla kako se uz tehnologiju osjeća ‘osnaženom’ umjesto da samo ‘prebaci u manju brzinu’: počela je više paziti na izgled i odlučila skinuti koju kilu. Čini se da zadovoljenje osnovnih društvenih potreba djeluje blagotvorno na cjelokupno zdravlje.

Rješavanje problema samoće puno je lakše preko interneta i društvenih mreža. Kako populacija stari i ostaje sve bliže domu, internet postaje vrlo važan i kao obrazovno pomagalo. Tehnologija je izrazito ublažila osjećaj izolacije i usamljenosti.

.

Aktivno starenje

Cvijeta Pahljina doktorirala je sa 77 godina: Nikad nismo prestari, ali ni premladi za učenje

‘Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15’, kaže logoterapeutkinja Pahjina.

Objavljeno

|

Autor

Mnogo puta spominjanu izreku da za obrazovanje nikada nije kasno, najbolje potvrđuje ova priča. Cvijeta Pahljina doktorica znanosti postala je sa 77 godina, javlja HRT.

Rođena je, kaže, na najljepšem otoku na svijetu – Rabu. Ima šestero djece i uspješnu karijeru. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu i specijalizirala psihijatriju. Ali nije željela stati na tome.


Zato je ova 77-godišnjakinja odlučila doktorirati u području logopedagogije, svoje velike ljubavi. U to je uložila sedam godina predanoga rada. “Bilo je puno ispita koje je trebalo pripremiti. To je jedno područje koje meni nije tako blisko, kao medicina, i trebalo je i taj rječnik svladati. Meni je svaki ispit jedno istraživanje, a ispita je bilo 15”, rekla Pahljina.

Imala je, kaže, najbolju mentoricu na svijetu. A profesorica Dubravka Miljković uzvraća: “Koliko sam ja bila mentorica kolegici, toliko sam ja učila od nje. To je osoba s toliko puno životnog iskustva i topline da sam u svakom našem kontaktu ja možda profitirala više nego ona”, rekla je prof. dr. Miljković s Učiteljskog fakulteta.

To je do sada najposjećenija obrana doktorata na Učiteljskom fakultetu, otkrivaju i dekan i predsjednik Komisije. Cvijeta je suvereno obranila svoj doktorat, pokazala i kazala: “Nikada nismo previše stari da bi prestali s učenjem i nikada nismo previše mladi da bi s tim počeli.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP