Prati nas

Zdravlje

8 znakova koji najavljuju srčani udar

Srčani udar i bolesti srca su ubojica broj jedan u svijetu. No postoje znakovi koji nas mogu upozoriti da nešto nije u redu, a koji se pojavljuju čak i mjesec dana prije samog srčanog udara. Osluškujte svoje tijelo i ne zanemarujte signale koje vam ono šalje.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Bolesti srca i srčani udari su najčešći razlog smrti ljudi diljem svijeta. Srčani udari uglavnom su uzrokovani nedovoljnim dotokom krvi u srce ili začepljenjem koronarne arterije. Sva godine oko 700.000 ljudi doživi srčani udar, a oko 100.000 ih se ne oporavi.

Iako se broj kardiovaskularnih oboljenja povećava iz godine u godinu, mnoge simptome koji prethode srčanom udaru većina ljudi neće prepoznati. Takvih je simptoma osam i možete ih prepoznati mjesec dana prije samog udara.



1.

Mjesec dana prije samo samog udara možete osjetiti slabost kojoj je uzrok smanjena količina krvi koja dolazi u srce. Zbog suženih arterija mišići mogu oslabiti pa je to svakako znak upozorenja.

2.

Uslijed smanjene opskrbe krvlju, može se javiti vrtoglavica. Slaba cirkulacija može značiti slabiji dotok krvi u mozak što može rezulturati gubitkom ravnoteže.

3.

Odmah po osjećaju vrtoglavice, može se dogoditi da vas oblije hladan znoj što je također jedan od signala da se nešto događa. Bez adekvatnog dotoka krvi, može vam biti pomalo hladno te se možete općenito osjećati loše.

4.

Ako vas boli u prsima ili osjećate bolove u rukama, leđima ili ramenima, svakako potražite liječničku pomoć. Bol ili pritisak u prsima simptomi su koji se ne smiju zanemariti.

5.

Prije srčanog udara mnogu ljudi imaju simptome nalik virozi ili gripi. Sve promjene koje osjetite valja pažljivo motriti jer one mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg.

6.

Uz općenitu tjelesnu slabost, stalni umor pouzdan je znak da nešto ne valja s vašom cirkulacijom i da vaši organi ne dobivaju dovoljno krvi.

7.

Kratak dah još je jedan simptom kojeg ne smijete zanemariti. I plućima, baš kao i ostalim organima, potreban je kisik a ako ga ne dobivaju dovoljno, to će se manifestirati kroz zadihanost i općenito poteškoće s disanjem.

8.

Ostali znaci na koje valja obratiti pozornost su mučnina, problemi s probavom, žgaravica ili bol u trbuhu.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati