Prati nas

Aktivno starenje

10 komplimenata za starije koji to zapravo nisu

Zašto netko ne bi smio izgledati kao da mu je 65 ako doista ima toliko godina? Mnogo je zamki u koje se lako upada ako se želi udijeliti kompliment nekome starijem. Biti stariji je prirodno stanje, to nije bolest niti hendikep pa se prema starijima treba odnositi s jednakim poštovanjem kao i prema svima ostalima.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Što kad unuk voli drugu baku?
foto:BigStock

Riječi mogu jako povrijediti, čak i kad su izgovorene u najboljoj namjeri. Istraživanja su pokazala da se naša percepcija starenja mijenja ovisno o našem stavu o tome pri čemu i način na koji o starenju razgovaramo igra vrlo važnu ulogu. Starijim ljudima se tako ponekad upućuju komplimenti koji to zapravo nisu. Evo nekoliko primjera:

1. Kad konobar pita starijeg čovjeka: “Što vam mogu donijeti, mladiću?”

Pa mogao bi mi donijeti malo poštovanja s prilogom od dostojanstva! Konobar treba stariju osobu pozdraviti kao i svaku drugu. Dobizam (ageism– diskriminacija s obzirom na dob) se događa onda kad su ljudi itekako svjesni nečije dobi. Konobar neće tinejdžera pitati: “Što želite naručiti, djede?” Zar ne?


2. Moji baka i djed su tako slatki

Izraz “slatko” je za djecu i psiće. To nije termin kojim se opisuju ljudi kojima je 60, 70 ili 80 godina. Na tako nešto se stariji ljudi samo namršte jer je takav izraz infantilan zbog čega se mogu početi osjećati nekompetentnima ili nevažnima. Kad se obraćamo starijima, treba koristiti isti način kao i kad se obraćamo svima ostalima. Znači izbjegavati izraze poput “slatko”, “simpa” ili “ljupko”.

3. Ona je “mlada” 75 godina

Ovako nešto obično se kaže uz osmijeh, no taj kompliment zapravo kazuje nešto drugo: biti mlad je nešto dobro, što automatski znači da je biti star nešto loše. Nema ništa loše u tome da je čovjek stariji. U mnogim kulturama stariji ljudi se izuzetno cijene zbog svog iskustva, mudrosti i uvida, stoga moramo prestati na starost gledati kao ne neku neugodnu činjenicu. Iako starije ljude nazivamo mladima u najboljoj namjeri, poruka koju šaljemo zapravo je posve drugačije.

4. Pa tek vam je 70… vi niste stari!

Ponovno, zašto netko ne bi smio biti star? Što je loše u tome? A ova rečenica govori baš to: “Biti star je loše, pa ću vas radije uvjeravati da ste mladi.”

5. Ne izgledate kao da vam je 65!

Kao prvo, ovo je nelogično. Ako netko ima 65 godina, što je loše u tome da izgleda kao da mu je 65? Problem je u percepciji okoline o tome kako bi netko sa 65 godina trebao izgledati i pretpostavci da je izgledati mlađe nužno poželjno i bolje.

6. Vi još uvijek…

“Još uvijek” je još jedan od izraza koji otkriva dobizam. Na primjer, “njemu je 85, a on još uvijek volontira”. To “još uvijek” izražava vjerovanje da su određene aktivnosti namijenjene samo za određenu dob i da se stariji time ne bi trebali baviti. Ovakav odnos prema aktivnostima kojima se bave stariji, vodi ka društvenom isključivanju i izolaciji.

7. Vi ste dokaz da su šezdesete nove četrdesete!

Ovo bi trebalo značiti “vi ste puni energije, vitalni, uključeni”, ali, opet, zašto sve to ne bi mogao biti i neki šezdesetogodišnjak?

8. U vašim godinama smijete biti zaboravljivi

Svaljivanje krivnje na dob je sklizak teren. Imati taj tzv. “senior moment”, postao je sinonim za zaboravljivost. No zaboravnost nije isključiva odlika starijih jer se i mlađima koji su vrlo zaposleni i pod stresom, događa da zaborave gdje su stavili ključeve ili nešto slično. Zašto onda ne bismo pretpostavili da i starija osoba koja je nešto zaboravila, samo ima loš dan, a ne da je njezina zaboravnost nužno posljedica godina.

9. Joj moja mama je tako smiješna (jer se ne razumije u internet, tehniku ili nešto slično)

Ako o svojoj mami imate dobro mišljenje, zašto ju ovako javno ismijavati? Vjerojatno se radi o tome da je stisnula neki krivi gumb ili u SMS poruci napravila neku sitnu grešku, no to se događa svima nama, zar ne? Čemu poticati stereotip da se stariji ljudi nužno ne snalaze kad je nova tehnologija u pitanju? Valja uzeti u obzir da oni nisu odrastali s pametnim telefonima u rukama i s obzirom na to koliko su vremena proveli s naprednom tehnologijom, snalaze se i više nego dobro.

10. Pa vi ste još uvijek tako bistri!

Zašto vas to iznenađuje? Svatko stari na svoj način i nije dobro pretpostaviti da će netko izgubiti razum čim zađe u neke godine. Ponekad se tako događa da se starijim ljudima prestanemo obraćati direkto i govorimo “o njima” čak i kad sjede odmah pored jer pretpostavljamo da nas možda neće razumjeti. Biti stariji je prirodno stanje, to nije bolest niti hendikep pa se prema starijima treba odnositi s jednakim poštovanjem kao i prema svima ostalima.

.

Aktivno starenje

Diplomirao s 96 godina, a planira i postdiplomski: ‘Napokon sam ostvario svoj san!’

Giuseppe Paternò oduvijek je volio učiti i želio studirati. No njegova siromašna obitelj nije mu mogla priuštiti obrazovanje. Giuseppe je svoj san ipak ostvario i postao najstarija osoba u Italiji koja je završila fakultet.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sicilijanac Giuseppe Paternò oduvijek je silno želio završiti fakultet, no rat i siromaštvo u tom su ga naumu omeli. Ipak, od svoje želje nikada nije odustao te je sada, s 96 godina, napokon ostvario svoj san i postao najstariji diplomant na nekom talijanskom sveučilištu, piše Guardian.

“Napokon sam ostvario svoj san”, kazao je ovaj bivši željeznički radnik i veteran Drugog svjetskog rata nakon što je uspješno diplomirao filozofiju na Sveučilištu Palermo.


“Studiranje mi je oduvijek bilo velika želja, no moja obitelj nije mogla platiti za moje obrazovanje. Bili smo velika i jako siromašna obitelj”, kazao je Paternò.

Giuseppe je najstariji od sedmero braće i sestara, a raditi je počeo još kao dijete kad je pomagao ocu u njihovoj pivovari u Palermu. U srpnju 1943. kad su se saveznici iskrcali na Siciliji, Paternò je radio kao telegrafist za talijansku vojsku u Trapani.

“Srećom, iz rata sam izašao neozlijeđen i tada počeo raditi na željeznici. Nisam baš bio presretan svojim poslom, no znao sam da moram nešto raditi jer sam u međuvremenu dobio djecu i morao sam uzdržavati obitelj. U isto vrijeme, imao sam silnu želju čitati i učiti”, kaže Paternò.

U dobi od 31 godine, Giuseppe je uspio završiti večernju školu i dobiti srednjoškolsku diplomu. “Po danu bih radio, a navečer išao u školu i učio po noći”, kaže Paternò. Ali njegov san o pohađanju fakulteta još je neko vrijeme ostao samo san.

No, 2017. godine ustrajni Paternò upisao je studij filozofije na Sveučilištu Palermo. “Budio bih se u 7 ujutro i odmah počeo učiti. Za obavljanje raznih studentskih zadataka, koristio sam stari pisaći stroj. Popodne bih se odmarao i onda opet učio navečer sve do ponoći. Moji susjedi su me znali pitati čemu sva ta gnjavaža pod stare dane, no oni ne shvaćaju važnost ispunjenja sna, bez obzira na dob”, kaže Giuseppe.

Kad je svijet zahvatila pandemija Covida-19, Giuseppeu je bilo ostalo još nekoliko ispita. Tada se, kao i ostali studenti, prebacio na on-line nastavu i to je bilo prvi put da je ozbiljno počeo koristiti modernu tehnologiju.

“Kad je Italiju zahvatila epidemija, počeo sam se doista brinuti za njegovo zdravlje”, kaže Giuseppeov sin Ninni Paternò. “Kazao sam ocu da odgodi ispite i da se vrati na fakultet najesen. No on je rekao da neće. Rekao je da s obzirom na svoju dob, možda ne preživi ljeto.2

Giuseppeov san postao je stvarnost prošlog petka kad je s izvrsnim ocjenama napokon diplomirao. “Ovo je jedan od najsretnijih dana u mojem čitavom životu”, kazao je presretni Giuseppe i dodao da jedino žali što ga sad ne može vidjeti njegova supruga koja je umrla prije 14 godina.

Je li, nakon svega, Giuseppe prestao sanjati? Ne – upravo suprotno! 2Razmišljam da upišem poslijediplomski studij. Moja majka je živjela do sto godina. Ako je genetika na mojoj strani, imam još četiri godine vremena”, kaže Giuseppe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP