Prati nas

Aktivno starenje

Ne vjerujte bajkama

8 velikih mitova o starenju

O starijim osobama kolaju mnoge predrasude: oni su nužno čangrizavi, nespremni okušati se u novim stvarima i nezainteresirani za seks. No to sve skupa uopće nije točno. Autori knjige ‘Veliki mitovi o starenju’ razotkrivaju najčešće mitove koji se vežu uz starije osobe.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zašto su starci čangrizavi?
Plakat filma 'Grumpy old men'

Kad se govori o tome kakvi su zapravo starije osobe, svatko ima svoje mišljenje – pogotovo oni mlađi. Možda je to zato jer se sami boje starenja, pa starije osobe svrstavaju u stereotipe poput čangrizav, spor, zaboravan. Da, svi se mijenjamo kako starimo, no ne na način koji bismo očekivali.

Upravo o toj temi pisali su gerontolozi Joan T. Erber i Lenore T. Szuchman u knjizi ‘Veliki mitovi o starenju’ i razotkrili koji od tih mitova uopće nisu točni.


1. Stariji ljudi su lakovjerni i zato lake mete za prevarante

Prije nego pomislite da su stariji lakovjerni, razmislite o tome koliko je mladih ljudi zagrizlo za obećanja brze zarade putem raznih sumnjivih financijskih shema. Iako može biti točno da stariji lakše otvaraju vrata potpunim strancima jer su odrastali u ponešto sigurnijim vremenima, starije osobe nisu ništa češće žrtve prevaranata nego mlađe. Međutim, starije osobe će, kako je ustanovio FBI, rjeđe prijaviti prijevaru zbog čega su možda nešto češće meta napada. Tome je tako jer se stariji možda boje osude ili pretpostavke da gube razum. Također, prevaranti pretpostavljaju da stariji ljudi češće nego mlađi vrijednosti drže negdje u kući pa češće ciljaju upravo njih.

2. Živite li dovoljno dugo, završit ćete u staračkom domu

U stvarnosti samo mali postotak starijih osoba doista živi u staračkom domu. Prema istraživanju provedenom 2011. u SAD-u, samo je 3,6 posto starijih od 65 godina živjelo u domu (1 posto onih između 65 i 74, 3 posto onih od 74 do 84 i 11 posto starijih od 85). Vjerojatnost da ćete umrijeti u staračkom domu doista se nešto povećava s dobi, no u zadnje vrijeme ljudi češće odlučuju ostati u vlastitom domu do kraja života.

3. Stariji su čangrizavi

Ovaj je stereotip toliko raširen da je o njemu čak snimljen i film ‘Grumpy old man’, a reći tako nešto čak se više i ne smatra nekorektnim. Analiza Disneyevih filmova ustanovila je da je čak 25 posto svih starijih likova koji se pojavljuju u njihovim filmovima čangrizavo. No u stvarnosti istina je posve drugačija. Prema jednom istraživanju, ako ste u mladim danima bili ljubazni, bit ćete takvi i kad ostarite, unatoč svim fizičkim i zdravstvenim promjenama (iako nas kronična bol može učiniti ponešto mrzovoljnijima). Nadalje, stariji ljudi se češće usredotočuju na ono lijepo u životu nego mlađi te češće primjećuju pozitivne aspekte života.

4. Stariji ljudi radije bi živjeli s djecom ili unucima nego sami

Često se pretpostavlja da su stariji usamljeni i da bi radije živjeli s djecom ili unucima da imaju izbora. Biti odvojen od obitelji znači biti nepotpun. No to nije istina! U prijašnjim generacijama to je još donekle i bilo točno, no nova istraživanja pokazuju da starije osobe danas cijene to što žive u odvojenim kućanstvima, čak i u različitim gradovima, sve dok su sposobni brinuti se sami za sebe. Usamljenost je i zahvaljujući napredovanju tehnologije sve manji problem, te stariji putem interneta mogu biti u kontaktu sa svojom obitelji kad god požele. Naravno, iznimka ovom pravilu su određene etničke grupe kod kojih je običaj da različite generacije dijele kućanstvo.

5. Ljudi postaju depresivniji kad dođu u mirovinu

Niti ovaj mit nije točan. Ako si to mogu priuštiti, mnogi će odabrati rano umirovljenje nego raditi do duboke starosti. Mnogi se ljudi vesele penziji, pogotovo oni koji su u sretnom braku. Također, iako u mirovini, mnogi umirovljenici ne prestaju raditi već se nakon umirovljenja posvećuju poslovima i hobijima za koje prije nisu imali vremena. S druge strane, oni koji nisu sretni zbog odlaska u penziju su oni koju su na taj korak bili prisiljeni iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga.

6. Stariji ljudi teško mijenjaju navike

Istraživanja su pokazala da se karakteristike osobnosti s godinama ne mijenjaju previše, pa ako ste u mladosti bili otvoreni za nova iskustva, to ćete biti i u starosti. Oni koji ne vole isprobavati nove stvari, takvi su bez obzira na godine. Mnogo je slučajeva u kojima stariji ljudi kad dođu u mirovinu napokon isprobavaju sve ono za što prije nisu imali vremena, poput putovanja, hobija, učenja stranih jezika i slično.

7. Starije ljude seks više ne zanima

Mlađi ljudi uglavnom ne žele prihvatiti da i starije osobe vode ljubav i to uglavnom zato jer ne žele svoje roditelje ili baku i djeda zamišljati u takvim aktivnostima. Rezultat toga je kultura koja deseksualizira starije osobe. Kad mlada osoba vidi par od kojih 80 godina kako se drži za ruke, prije će to prokomentirati riječima ‘kako slatko’ ili ‘kako romantično’. Prava je istina da seksualna želja i potreba za intimnošću s godinama ne blijedi. Dakako da određeni zdravstveni problemi ili menopauza mogu naštetiti seksualnom životu, kao i činjenica da mnoge starije žene više nemaju partnera, no i starije osobe imaju potrebu za seksom baš kao i mlađe.

8. Umne sposobnosti s godinama opadaju

Istina je da se određene kognitivne funkcije s godinama pogoršavaju. Na primjer, stariji ljudi postižu lošije rezultate na testovima koji zahtijevaju brzinu. No verbalne vještine ili znanje ne gube se s vremenom. Štoviše, sposobnost rješavanja problema – dakle ono što zovemo inteligencijom – s godinama se može i poboljšati. Nedavna studija pokazala je da stariji ljudi češće imaju sposobnost sagledati problem s više strana i tako pronaći učinkovitije rješenje.

.

Aktivno starenje

Unatoč koronavirusu, programi u centrima za kulturu idu dalje

S obzirom na epidemiju COVID-19, mnogi centri za kulturu i otvorena učilišta prilagodili su svoje programe novonastaloj situaciji. Osobe treće životne dobi ove godine imaju sužen izbor, ali nešto zanimljivih programa ipak se može naći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ova jesen po mnogome je drugačija od ostalih jer je epidemija koronavirusa poremetila većinu planova. Novonastaloj situaciji i tom famoznom “novom normalnom” prilagođavaju se i u zagrebačkim centrima za kulturu i otvorenim učilištima pa se uobičajeni programi održavaju u manjem obimu nego inače i pod posebnim epidemiološkim mjerama.

Dobra je vrijest da programa za treću životnu dob u većini centara ipak ima, a mi smo istražili koji su i kako u njima sudjelovati na siguran način.


Centar za kulturu i informacije Maksimir

Jadranka Kerin, voditeljica programa za osobe treće životne dobi u Centru za kulturu i informacije Maksimir, kazala nam je da ove jeseni idu dalje programi dramske skupine Treći čin i kiparsko slikarske radionice za treću dob.

“Ti su programi išli i ova tri mjeseca, sve do lipnja. Naše voditeljice koje rade u Domu za starije Maksimir su uz silan trud uspjele provesti neke programe jer, kao što znate, u domove za starije ne može se ući. Likovna radionica je recimo išla tako da je voditeljica, inače apsolventica na Akademiji likovnih umjetnosti Karla Radanović, polaznicima zadavala zadatke online vezane uz to što će crtati i u kojoj tehnici, i to razgovarajući s njima pojedinačno te uz pomoć socijalnih radnika u domu. Onda su polaznici, koliko su uspjeli, preko nekog kompjutora iz doma ili preko mobitela ako su nešto malo mlađi, slali te uratke natrag. Tako se to održavalo, a tako ćemo, nažalost morati nastaviti i dalje kad je riječ o aktivnostima u domu jer voditeljica ne može do polaznika pa je dosta teško. Pokušat ćemo, kad ova čitava situacija malo popusti, napraviti izložbu tih radova”, kaže gospođa Kerin.

“Tako funkcionira i dramska radionica gdje je još interesantnije, a voditeljica, diplomirana dramatrurginja Maja Sviben, radi pojedinačno s polaznicima okosnicu za dramske likove. Polaznici onda sami trebaju taj lik osmisliti, tekstualno i na sve druge načine pa onda ona to zapisuje. Nakon toga planiramo sve te likove okupiti i jednom, možda, tu predstavu doista i izvesti”, kaže Kerin.

No, nešto programa odvija se i u samom Centru. “Ono što ćemo mi raditi ovdje u Centru od ponedjeljka, 5. listopada, su likovne radionice za starije koje će se održavati vani na otvorenom u parku Maksimir. To će tako funkcionirati dok god dozvole vremenske prilike. Radionice će ići ponedjeljkom od 10 do 12 sati. Ako su na otvorenom, polaznici mogu biti na primjerenoj razdaljini, crtati, slikati i raditi, i to sve uz voditeljicu Loru Elezović, također apsolventicu na Akademiji likovnih umjetnosti”, opisuje nam Kerin.

Ostali programi za treću dob koje su prethodnih godina organizirali, sada, nažalost, više ne idu. Ide tek ples na svili za mlađe i suvremeni ples za djecu, no što se tiče programa za starije ove godine dostupne su samo navedene radionice.

Gospođa Kerin naglašava i sljedeće: “Sve radionice organizirane su pod posebnim epidemiološkim mjerama, polaznici su na razdaljini, nose se maske, pazimo, no i mučimo se u svemu tome.”

Najteže je, kaže, polaznicima u domu jer bi oni vrlo rado imali nekakve kontakte s vanjskim svijetom, ali nažalost takva je situacija i mjere za domove su dosta stroge.

“Naši polaznici koji dolaze u Centar su molili da svako nastavimo s programima i jako im se svidjela ideja da to bude na otvorenom u parku Maksimir. Naime, u toj likovnoj grupi ih ima dosta, 10-12, a naša prostorija u kojoj se program inače održava nije dovoljno velika da bi svi mogli u njoj biti na primjerenoj udaljenosti. Naravno da mi tu napravimo i propuh, imamo dezinficijense, svi nose maske i sve, ali razmak može među polaznicima biti najviše metar – što nije dovoljno. Probat ćemo zato vani pa ćemo vidjeti kako će ići”, kaže Jadranka Kerin.

Centar za kulturu Trešnjevka

Iz Centru za kulturu Trešnjevka doznali smo dobre vijesti. Naime, ondje su u tijeku upisi u jesenske programe za umirovljenike koji se održavaju pod posebnim epidemiološkim mjerama.

“Dostupne su radionice oblikovanja keramike, zatim likovnost, ples… Svi se programi održavaju, ali pod strogim mjerama, što znači da u dvorani nikad nije previše ljudi tako da svi mogu biti na propisanom razmaku, a na ulazima imamo i dezinficijense”, kaže Lovorka Mihanović iz marketinga Cekate-a.

“Također, može se doći na koncerte, predstave i stand-up nastupe, ali držimo se mjera – posjetiteljima mjerimo temperaturu, obavezne su maske i slično. U subotu imamo akciju i festival na otvorenom ‘Tratinska se budi’ u sklopu kojega će se moći slušati koncerti”, kaže Lovorka Mihanović.

“Što se tiče programa namijenjenih trećoj dobi, tu su Start Art likovna grupa u kojoj je maksimalan broj ljudi osam, zatim radionica keramike, art terapija i dramska grupa za odrasle, a u Društvenom klubu Prečko imamo pjevanje, tečaj izrade biljnih preparata, permakulture i slično. Što se mjera tiče, svi se kod nas osjećaju sigurno. Imamo i neke programe na otvorenom, vidi se da pazimo tako da naši polaznici dolaze i dalje”, dodaje Lovorka Mihanović.

foto: Oleg Mityukhin/Pixabay

Centar za kulturu Sesvete

U Centru za kulturu Sesvete, također je sve prilagođeno epidemiološkim mjerama, rekla nam je voditeljica centra i  viša stručna suradnica za glazbenu djelatnost, Aida Vidović Krilanović.

Tečajevi za umirovljenike, a to su tečajevi jezika (engleski, njemački i talijanski), zatim tečaj informatike za početnike na kojem se uči korištenje Worda, pretraživanje interneta i korištenje elektroničke pošte te tečajevi za napredne, ali i tečajevi izrade etno nakita ili dizajnerskog nakita, održavaju se u centru pod posebnim epidemiološkim mjerama.

2Pazimo da naših polaznika ima taman toliko da u našem prostoru mogu biti na propisanoj udaljenost, a tijekom izvođenja samih programa obavezno je nošenje maski”, kaže Vidović Krilanović.

Svima su, kaže, radionice i tečajevi nedostajali i sretni su što neki programi ove jeseni ipak idu. “Naši voditelji ulažu silan trud da bi programi išli, a polaznici nam kažu da se kod nas osjećaju sigurno i rado dolaze”, govori nam Vidović Krilanović te dodaje kako se nada da će se ova po svemu izvanredna situacija ipak ubrzo smiriti.

Narodno sveučilište Dubrava

Voditeljica programa za treću životnu dob u Narodnom sveučilištu Dubrava, Vesna Špalj-Senta, kazala nam je da za ovu godinu nisu predviđeni posebni programi za osobe treće životne dobi, jer su tako preporučili epidemiolozi. No i starije osobe se mogu, ako to žele, priključiti nekim programima za odrasle.

“Preporuka epidemiologa je takva da ove godine ne radimo posebno s osobama treće životne dobi jer se radi o ugroženoj skupini. No, ipak postoji mogućnost da osobe 50 plus dođu u neku grupu za odrasle. Pritom mislim na naše mješovite grupe jutarnjeg razgibavanja, joge i korektivnog pilatesa”, kaže nam Špalj-Senta.

“Nešto starijih polaznika imamo i u grupama ručnih radova, na tečaju izrade paške čipke, crtanja, slikanja i keramike, no napominjem da se radi o našim uobičajenim grupama u kojima nema popusta za umirovljenike”, objašnjava Špalj-Senta.

foto: Rui Dias/Pexels

Pučko otvoreno učilište

U Pučkom otvorenom učilištu je u tijeku nadoknada programa od proljetnog semestra koji se nisu mogli održati zbog epidemije, govori nam tajnica POU-a, Nina Radojević.

Kako su nakon toga došli godišnji odmori i ljeti, programi se nisu stigli izvesti do kraja pa se to odrađuje sada. “Imamo sad to nešto što smo dužni našim polaznicima pa zasad nema novih upisa i tako će biti negdje do kraja mjeseca studenog dok se sve ovo ne odradi. Što se epidemioloških mjera tiče, mi se ravnamo nekako po mjerama za škole. Koristimo veće učionice, odnosno polaznike smo preselili u veće učionice tako da mogu držati preporučeni razmak, svi nose maske, na ulazima su dezinficijensi za ruke i držimo se svih epidemioloških mjera”, kaže gospođa Radojević.

“Jedan dio nastave je odražen i online, a u njemu je sudjelovao tko može i ima mogućnosti. Koristili smo Zoom, Loom, Skype i razne druge aplikacije, ovisno o tome kako je koji profesor mogao i kako se snalazi jer i među našim profesorima ima i mlađih i starijih. Programi koje sada nadoknađujemo su strani jezici, informatika i programi iz opće kulture. Po nešto od svakog područja ne snije uspjelo odraditi prije ljeta, pa to odrađujemo sada.”

Što se novih programa u studenom tiče, još se sa sigurnošću ne zna koji će to programi biti. “Vjerojatno će biti tečajeva stranih jezika, informatike i likovnih radionica, a što se tiče programa opće kulture, njih iznova kreiramo za svaki semestar i uvijek bude nečeg novog, i tema i predavača, tako da će o tome biti odlučeno naknadno”, zaključuje Nina Radojević iz Pučkog otvorenog učilišta.  

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP