Prati nas

Mozaik

Vratite kazaljke sat vremena unatrag! Zar opet?

Mi, generacije 50+, imamo ‘u kamen uklesan’ bioritam i većina nas jutros razmišlja što učiniti s tim ekstra satom koji smo danas dobili. Vjerojatno ništa, jer će nam trebati neko vrijeme za usklađivanje naših navika i bioloških funkcija sa varljivim brojkama koje označuju vrijeme i nepogrešivim kretanjem sunca.

Objavljeno

|

Zašto se mijenja vrijeme?
foto: Pixabay

Da, znamo, malo tko koristi ovih dana satove s kazaljkama, a digitalne naprave već će se same uskladiti sa zimskim računanjem vremena. Ali moramo staviti neku dramu u naslov teksta kako biste uopće kliknuli na njega.

Dakle, počelo je zimsko računanje vremena pa se je noćas vrijeme “vratilo” sat unatrag. Današnji dan ima 25 sati. To je dobro, kažu mnogi, jer možemo sat vremena duže spavati. Kao da do sada nismo mogli nedjeljom malo duže pridrijemati, da smo to htjeli. Uostalom, generacije 50+ imaju već “u kamen uklesan” bioritam i većina nas jutros razmišlja što učiniti s tim ekstra satom koji smo danas dobili. Vjerojatno ništa, jer će nam trebati neko vrijeme za usklađivanje naših navika i bioloških funkcija sa varljivim brojkama koje označuju vrijeme i nepogrešivim kretanjem sunca.




Pomicanje kazaljke jedan sat unaprijed (ljetno računanje vremena) i gubitak jednog sata sna povećava do 25 posto rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme (zimsko računanje vremena) i ljudi spavaju sat vremena dulje. Jasno je da nam ova promjena pada puno lakše od one kada sat tjeramo 60 minuta naprijed, utvrdili su američki znanstvenici.

Utvrdili su i da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena. Razlog je jasan – mrak pada ranije i ukradeni su nam tjedni postepenog gašenja sunčevog svjetla.

Počinje zimski san

Britanski znanstvenici pak tvrde da je današnji dan označio i službeni početak „zimskog sna“ za ljude. Tako  42 posto od 2000 ispitanika počinje ozbiljno razmišljati o obnovi zimske garderobe, 31 posto će kupiti zimske čarape, a 21 % će nabaviti tople papuče. 33% ispitanih će krenuti u zimsko punjenje smočnice.

Pomicanje kazaljki ne događa se u svim državama svijeta, niti se kod onih koji miču kazaljke događa u isto vrijeme. Rusija, Bjelorusija i Ukrajina ukinule su praksu pomicanja kazaljki, a Dmitrij Medvedev tu je odluku objasnio dobrom za zdravlje stanovništva.

Tko je kriv za ljetno-zimsko računanje vremena?

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima, navodi Wikipedia. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.

.

Mozaik

Menopauza? Da, ali s 50 sam privlačnija nego s 20

‘Menopauza nije za svakoga ispunjena samo znojem i suzama. Ima ih različitih. Iznutra se osjećam bolje nego ikada.’

Objavljeno

|

Nova sam pedesetogodišnjakinja i čekam da se dogodi taj trenutak: trenutak u kojem ću nestati bez traga, piše u Guardianu komičarka i spisatejica Cally Beaton.

Moja 51. godina počela je viješću da je francuski pisac i redatelj Yann Moix kazao kako su žene nakon pedesete za njega nevidljive. (Zgodan podatak za usput: nakon te izjave žene su ga obasule fotografijama svojih tijela kojima dokazuju kako su još uvijek u jako dobroj formi. Jadan Yann)




Kako je objasnio, on preferira nevjerojatna tijela 25-godišnjakinja. No stvar je u tome što znam da sam 50 objektivno atraktivnija nego kad sam bila u dvadesetima, kad sam bila nesretna, nesigurna, s viškom kilograma i ne baš previše privlačna. Sada sam privlačnija i nego kad sam bila u tridesetima, kad sam podizala djecu, žonglirala poslovne i obiteljske obaveze i prolazila kroz bolan razvod. Privlačnija sam i nego kad sam bila u četrdesetima i prolazila kroz perimenopauzu, imala stalne promjene raspoloženja i bila zbunjena.

Tek u kasnim četrdesetima počela sam samu sebe vidjeti jasno. Napustila sam posao, a djeca su napustila mene (odselili su se i osnovali svoje obitelji). Tad sam započela novu karijeru stand-up komičarke. Sve je bilo novo i uzbudljivo, a nastupi na televiziji, radiju i pozornici učinili su me najvidljivijom ikad.

Nakon pet desetljeća trudnoće, napokon sam rodila krasan zavežljaj samopouzdanja.

Već je puno toga rečeno o krivulji sreće koja raste oko pedesete godine, no ne slažem se u potpunosti s tvrdnjama da je to nekako povezano s gubitkom tjelesne ljepote. Naime, ne vidim ništa kontradiktorno u ideji žene od 50 godina koja je još uvijek lijepa, privlačna i osjetljiva na modu. I ja se tako osjećam i ne očekujem da će taj osjećaj prestati u šezdesetoj ili sedamdesetoj godini.

Sjajan monolog Belinde, lika kojeg tumači Kristin Scott Thomas u seriji “Fleabag” o menopauzi kao o razdoblju konačnog oslobođenja žena koje bi trebalo slaviti jer više nisi tek “mašina s dijelovima”, sigurno će s vremenom postati općepriznata mantra.

No ja i dalje uživam u tome da me stranci smatraju lijepom i u tome da mi traperice dobro stoje. Također, i dalje se brinem da će mi karijera ugasnuti zajedno s jajnicima. Da ne brinem o tim stvarima, vjerojatno bih bila još slobodnija. No za tu vrstu slobode vjerojatno bih trebala prestati biti feministica. No istina je da se sada ipak osjećam slobodnije nego prije.

To što mi je pedeset i što sam sama, ne znači da sam prestala izlaziti sa zanimljivim ljudima. Nadam se da i oni za mene misle da sam zanimljiva. Menopauza nije za svakoga ispunjena samo znojem i suzama. Ima ih različitih. Iznutra se osjećam bolje nego ikada. Ok, i dalje sam jedan ogroman nered, ali nešto manji nego ranije. Također, zadovoljnija sam izgledom, koliko god to čudno zvučalo.

Stoga ne donosite pogrešne zaključke o ženama iznad pedesete, niti o njihovoj nevidljivosti. Možda je jedina stvar koju ne možete vidjeti to koliko su stvari sada bolje. Osim toga, nije li nevidljivost jedna od najželjenijih super-moći?

Nastavi čitati