Prati nas

Mozaik

Vratite kazaljke sat vremena unatrag! Zar opet?

Mi, generacije 50+, imamo ‘u kamen uklesan’ bioritam i većina nas jutros razmišlja što učiniti s tim ekstra satom koji smo danas dobili. Vjerojatno ništa, jer će nam trebati neko vrijeme za usklađivanje naših navika i bioloških funkcija sa varljivim brojkama koje označuju vrijeme i nepogrešivim kretanjem sunca.

Objavljeno

|

Zašto se mijenja vrijeme?
foto: Pixabay

Da, znamo, malo tko koristi ovih dana satove s kazaljkama, a digitalne naprave već će se same uskladiti sa zimskim računanjem vremena. Ali moramo staviti neku dramu u naslov teksta kako biste uopće kliknuli na njega.

Dakle, počelo je zimsko računanje vremena pa se je noćas vrijeme “vratilo” sat unatrag. Današnji dan ima 25 sati. To je dobro, kažu mnogi, jer možemo sat vremena duže spavati. Kao da do sada nismo mogli nedjeljom malo duže pridrijemati, da smo to htjeli. Uostalom, generacije 50+ imaju već “u kamen uklesan” bioritam i većina nas jutros razmišlja što učiniti s tim ekstra satom koji smo danas dobili. Vjerojatno ništa, jer će nam trebati neko vrijeme za usklađivanje naših navika i bioloških funkcija sa varljivim brojkama koje označuju vrijeme i nepogrešivim kretanjem sunca.


Pomicanje kazaljke jedan sat unaprijed (ljetno računanje vremena) i gubitak jednog sata sna povećava do 25 posto rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini. S druge strane, rizik od srčanog udara smanjuje se za 21 posto prvoga utorka nakon što se sat vrati na standardno vrijeme (zimsko računanje vremena) i ljudi spavaju sat vremena dulje. Jasno je da nam ova promjena pada puno lakše od one kada sat tjeramo 60 minuta naprijed, utvrdili su američki znanstvenici.

Utvrdili su i da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena. Razlog je jasan – mrak pada ranije i ukradeni su nam tjedni postepenog gašenja sunčevog svjetla.

Počinje zimski san

Britanski znanstvenici pak tvrde da je današnji dan označio i službeni početak „zimskog sna“ za ljude. Tako  42 posto od 2000 ispitanika počinje ozbiljno razmišljati o obnovi zimske garderobe, 31 posto će kupiti zimske čarape, a 21 % će nabaviti tople papuče. 33% ispitanih će krenuti u zimsko punjenje smočnice.

Pomicanje kazaljki ne događa se u svim državama svijeta, niti se kod onih koji miču kazaljke događa u isto vrijeme. Rusija, Bjelorusija i Ukrajina ukinule su praksu pomicanja kazaljki, a Dmitrij Medvedev tu je odluku objasnio dobrom za zdravlje stanovništva.

Tko je kriv za ljetno-zimsko računanje vremena?

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima, navodi Wikipedia. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.

.

Mozaik

Izmaštana ‘Trgovina z mešanim blagom’ ima najljepši adventski izlog

Pokraj čarobne trgovine nalaze se starinska dječja kolica i stoljetni aparat za bombone koji je početkom 1920-ih stajao na Glavnom kolodvoru. Ovu instalaciju osmislio je kreativni dvojac “Le prase” iz suvenirnice u Radićevoj ulici.

Objavljeno

|

Autor

Orašari, nekoliko tisuća njih, zaposjeli su advenstki Zagreb, no jedno se mjesto posebno dojmilo našeg fotografa Sandra Bure. Riječ je o “Trgovini z mešanim blagom” koja se smjestila pred ulazom u kino Tuškanac.

Ova filmska scena vraća nas u neke čarobnije zimske dane. Sve je tu; od orašara, preko “505 c crtom” i električnog vlakića pa da mekog toplog mede i balerine mišice koja se vrti na starom gramofonu. Dakako, posve u skladu s programom “Filmski advent u Tuškancu”.


Pokraj izmaštane trgovine nalaze se starinska dječja kolica i stoljetni aparat za bombone koji je početkom 1920-ih stajao na Glavnom kolodvoru. Ovu instalaciju osmislio je kreativni dvojac “Le prase” iz suvenirnice u Radićevoj ulici.

foto: Sandro Bura
foto: Sandro Bura
foto: Sandro Bura
foto: Sandro Bura
foto: Sandro Bura

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP