Prati nas

Vijesti

Političare nije sram gledati kako starci kopaju po smeću

Umirovljenike se doživljava kao balast koji opterećuje budžet te kao smetnju u bolničkim hodnicima i javnom prijevozu. Od njih se ne očekuje da uživaju u mirovini i onome što su stekli tijekom godina rada. Od njih se očekuje tek da preživljavaju.

Objavljeno

|

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

Hrvatska je u samo nekoliko godina prešla veliki put: od šoka i srama nad prizorima staraca koji kopaju po kontejnerima do ravnodušnosti nad njihovim sudbinama. Vratite oteto, poručili su umirovljenici vladi, piše Deutsche Welle u reportaži sa zagrebačkog prosvjeda pod naslovom “Mladi iz zemlje, stari pod zemlju“.

Političkoj eliti, koja nikada neće biti dijelom siromašne Hrvatske, starci su samo birački bazen kojeg održavaju strahom od potpunog presušivanja mirovinskog fonda i obećanjima. Između dva izborna ciklusa postaju tek smetnja. No nakon dugo vremena umirovljenici su u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) izašli na ulice i trgove pet hrvatskih gradova. Pod parolom „Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti“ ukazali su na to da su odradili svoj radni vijek tijekom kojeg su ulagali u mirovinski fond zbog čega se danas osjećaju prevarenima.


Mirovine im sada ne pokrivaju ni osnovnu egzistenciju. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.269 kuna od čega veći dio odlazi na troškove režija pa se najčešće štedi na hrani, dok je odjeća gotovo izbrisana s popisa nužnosti hrvatskog umirovljenika. Ta prosječna mirovina pokriva tek 38 posto prosječne plaće po čemu je Hrvatska najgora među zemljama bivše Jugoslavije, priopćio je SUH.

Stariji su višak

Naime, od hrvatskih umirovljenika se ne očekuje da uživaju u mirovini i onome što su stekli tijekom godina rada. Od njih se očekuje tek da preživljavaju. Obrazovani i stručni među njima ne predstavljaju nikakav resurs društvu koje ne može proizvesti radna mjesta ni za mlade pa je sasvim jasno zašto ih mnogi doživljavaju kao balast koji opterećuje budžet i puku smetnju u bolničkim hodnicima i javnom prijevozu.

„Što bi oni htjeli? Zar im nije jasno da država nema novca za njihove zahtjeve? I ja bih htio puno toga“, kaže muškarac koji sa skupinom policajaca promatra prosvjednike, iako će i on sam za nekoliko godina biti umirovljen. Porazno, mlađe generacije već su otpisale mirovinu kao izvor egzistencije u starijim godina. „Kada dođe vrijeme za nas, toga više neće biti“, čest je komentar koji već u startu fatalistički eliminira dio borbe za socijalno osjetljivo društvo i sugrađane na njegovom dnu.

„Radila sam 30 godina i imam mirovinu od 1.650 kuna. Ljeti prodajem sladoled da se pokrpam. Prije sam čuvala djecu, brala sam voće na plantažama, sada razmišljam otići u Italiju njegovati starce, iako sam i sama stara“, kaže nam jedna prosvjednica. Doznajemo da ima nezaposlenog sina koji u najboljim godinama još uvijek iz roditeljskog doma šalje molbe za posao. „Moja mirovina je moja ušteđevina. 43 godine sam štedjela. Gdje je taj novac? Gdje je naše dostojanstvo?“ – pita druga umirovljenica. „Nismo se za ovo borili. Volim Hrvatsku, ali prije nje nije bilo gladnih“, kaže treća. A upravo se umirovljenicima otkidalo od mirovina, bez da su imali mogućnost to odbiti, kako bi se financirao Domovinski rat pa ih je i sam Andrija Hebrang, nekadašnji HDZ-ov ministar socijale i ministar obrane, usporedio s braniteljima, podsjeća Deutsche Welle.

foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr

„Kupuju se ratni zrakoplovi, za mirovine nema novca“

„Gdje je sad Kolinda? Zar nije obećala da ćemo biti najbogatija država regije?“ nastavlja naša sugovornica. Istini za volju, predsjednica Grabar-Kitarović je objavljujući svoju izbornu pobjedu te 2015. godine najavila da će Hrvatska biti jedna od najbogatijih i najrazvijenijih država Europe i svijeta.

„Hrvatska ima novca za kupnju borbenih zrakoplova i limuzina sa zatamnjenim staklima, ali ne i za povećanje mirovina. Vlast tvrdi da su naši zahtjevi pretjerani i nerealni i da smo dobili 2,1 posto povećanja mirovina, što je najviše u posljednjih osam godina. Imamo socijalno autističnu vladu, vidjet ćemo koliko će potrajati“, upozorila je predsjednica SUH-a Jasna Petrović sa glavnog zagrebačkog trga. Jer dva posto od 2.000 kuna čini tek 40 kuna, nedovoljnih čak i za kilogram mljevenog miješanog mesa u najvećem hrvatskom trgovačkom lancu.

S druge strane, onima s mirovinama iznad 6.300 kuna, poput umirovljenih saborskih zastupnika, akademika i najviših dužnosnika, vlada je poreznom reformom povisila primanja i do 3.500 kuna. Za državu su mirovine tek matematička formula, kruta i socijalno neosjetljiva.

Premijer Andrej Plenković tako upozorava da se za mirovine godišnje potroši čak 38 milijardi kuna. Umirovljeničke zahtjeve smatra neutemeljenima, s čime se slaže i velik dio onih koji nisu u mirovini. Jer Hrvatska ima 1,2 milijuna umirovljenika od kojih velik dio čine prijevremeno umirovljene osobe i branitelji. Prvi su bili prisiljeni bježati u mirovinu pred krahom poduzeća i zatvaranjem radnih mjesta. S drugima država nije znala što bi pa im je umjesto resocijalizacije ponudila mirovine. „Političari, nije vam zadaća smišljati novac za naše mirovine. Vaš je zadatak stvarati radna mjesta iz kojih će se financirati mirovine, a ne da nam mladi odlaze iz zemlje. Na jednog umirovljenika imamo tek jednog zaposlenog“, čulo se s prosvjedničke pozornice.

Jasna Petrović (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Ni među umirovljenicima nema sloge

„Zadovoljna sam odazivom. Usprkos lošem vremenu, a stariji ljudi ne izlaze na kišu, na prosvjede je u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu izašlo ukupno oko 7.000 ljudi. Nažalost, u Rijeci i Varaždinu nije bilo prosvjeda. Do zadnjeg trenutka smo imali dogovore s Maticom umirovljenika Hrvatske i mislili smo da će oni organizirati prosvjede tamo gdje su jaki. Saznala sam tek kad sam gostovala u emisiji javne televizije da su iskočili iz tih planova. Objasnili su mi da imamo abnormalno velike zahtjeve“, za Deutsche Welle je rekla Petrović dodajući da se ispostavilo da vodstvo Matice, koja jest krovna umirovljenička udruga, politički podupire vladajući HDZ na lokalnoj razini.

A ti „abnormalno veliki zahtjevi“ su povećanje aktualne mirovine za 14 posto, uvođenje minimalne mirovine od 1.600 kuna, uvođenje nacionalne mirovine, nasljeđivanje dijela mirovine umrlog partnera, pravo umirovljenicima na rad bez obustave mirovine te ukidanje poreza na nekretnine sve dok se ne urede zemljišne i posjedovne knjige.

Poziv saborskim zastupnicima, odvojenima od stvarnog života, da mjesec dana pokušaju živjeti s 2.500 kuna je među okupljenima na Trgu bana Jelačića izazvao najveći aplauz. „Možda bi tada drugačije razmišljali o nama“, povikao je govornik s pozornice. „Hoće frišku figu. Ta nisu ludi“, odgovorio je gospodin iza naših leđa. „ A što ćemo, barem smo pokušali. Nismo ostali sjediti doma. Možda našoj djeci bude bolje. Doći ćemo opet“, zaključila je postarija gospođa sa zviždaljkom u ustima. Za razliku od mnogih, ona se još nije predala.

/autor: Siniša Bogdanić, Deutsche Welle/

 

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP