Prati nas

Zdravlje

Igor Štagljar: 40 posto karcinoma možete sami spriječiti

On je sa svojim timom došao nadomak izliječenju jednog od najzloćudnijih tumora današnjice – raka pluća. Došli smo do tog stadija da je lijek spreman za upotrebu i počet ćemo ga primjenjivati i u Hrvatskoj. Surađujemo s KBC-om Jordanovac i vrlo brzo ćemo početi s istraživanjem u Kanadi, ali i u Hrvatskoj, rekao je Štagljar.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

lijek za rak
Igor Štagljar (foto: University of Toronto)

Genetsko nasljeđe kod razvoja karcinoma često je precijenjeno. Za nastanak oboljenja često smo odgovorni i sami. Potvrdio je to profesor na odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na sveučilištu u Torontu dr. sc. Igor Štagljar u razgovoru za HTV.

“Mali postotak utjecaja kod karcinoma igraju geni, svega 9 posto. Ostalih 91 posto dolazi iz okoline. Četrdeset posto svih karcinoma možemo sami spriječiti tako da pazimo što jedemo i pijemo, da se ne izlažemo infekcijama virusa i bakterija te da ne pušimo”, naglasio je Štagljar.


On je sa svojim timom došao nadomak izliječenju jednog od najzloćudnijih tumora današnjice – raka pluća. “Došli smo do tog stadija da je lijek spreman za upotrebu i počet ćemo ga primjenjivati i u Hrvatskoj. Surađujemo s KBC-om Jordanovac i vrlo brzo ćemo početi s istraživanjem u Kanadi, ali i u Hrvatskoj”, rekao je Štagljar.

Put do ovakvog otkrića traje 8-10 godina međutim u njegovom slučaju trajao je pet godina. Primijenili smo novu tehnologiju koju smo razvili prije 3-4 godine i s kojom sada možemo proučavati 500-tinjak različitih ljudskih bolesti. Ta tehnologija je na neki način svjetsko čudo, koje će uskoro biti primjenjivano ne samo za pronalaženje lijeka protiv raka pluća, već u mom laboratoriju proučavamo i lijekove protiv karcinoma gušterače, prostate i karcinoma dojke.

Istaknuo je da tumore nećemo nikada uspjeti pobijediti. Tumori su bolest prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Možda ćemo ih jednoga dana razumjeti na molekularnom nivou, ali nećemo ih nikada pobijediti. Tumori su jako pametni, oni  evoluiraju. Kada ih tretiramo određenim lijekom, postaju rezistentni. Uvijek moramo biti spremni imati bataljun novih lijekova koje ćemo moći proizvesti nakon što su mutacije otkrivene kod pacijenata. Bit cijelog istraživanja tumora jest da ih u sljedećih 20-30 godina možemo tretirati kao kronične bolesti.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP