Prati nas

Vijesti

Lovrinović: Novcem umirovljenika pripremaju privatizaciju HPB-a

Lovrinović je rekao da smisao toga ne bi bio razvoj hrvatskog gospodarstva nego preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koju ne želi preuzeti ni jedna druga banka u Hrvatskoj.

Objavljeno

|

Koja je hrvatska banka?
Ivan Lovrinović (screenshot: N1)

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović rekao je u subotu novinarima da je smisao tihe i zakulisne privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koja se našla u velikim problemima, a postala je poznata zbog kreditiranja koncerna Agrokor.

Najopasnije za budućnost HPB-a je što su njeni čelnici dobili zadatak da je pripreme za privatizaciju i to novcem umirovljenika i građana koji uplaćuju novac za mirovine, rekao je  Lovrinović. Ustvrdio je pritom da oni planiraju model po kojem bi se HPB dokapitalizirao novcem mirovinskih fondova nakon čega bi se išlo u spašavanje banke koju nitko ne želi spasiti ni kupiti.


„Dosad je HPB plovila bez jasnog kursa a sada se sve više čini da nema ni jasnog odredišta kada se gledaju hrvatski nacionalni interesi, no ako budućnost HPB-a i ovo što se u posljednje vrijeme radi sagledamo iz drugog kuta preko granice Hrvatske onda možemo zaključiti da se zna kuda plovi HPB i koje joj je odredište“, rekao je predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku.

Lovrinović je rekao da smisao toga ne bi bio razvoj hrvatskog gospodarstva nego preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koju ne želi preuzeti ni jedna druga banka u Hrvatskoj.

Jadranska banka postala je poznata krajem prošle godine jer je u dva navrata odobravala kredit Agrokoru u iznosu od sto milijuna kuna otkupljujući mjenice bez pokrića, a za njezinu sanaciju zadužena je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka čiji je predsjednik Upravnog odbora ministar financija Zdravko Marić koji je, smatra Lovrinović, u sukobu interesa.

Lovrinović kaže da je „zakulisnom privatizacijom“ bilo predviđeno da građani mogu biti dioničari ali samo ako imaju 780 tisuća kuna, što je po njegovom mišljenju znak da „oni“ žele i HPB pretvoriti u stranu banku, javlja Hina.

.

Vijesti

Treba li država omogućiti teško bolesnima eutanaziju?

Prijepor oko eutanazije već godinama polarizira njemačko društvo. Ni djelatnici palijativne skrbi nisu sigurni u to koliko daleko smiju ići u olakšavanju muka oboljelih od neizlječivih bolesti.

Objavljeno

|

Autor

Postoje teške neizlječive bolesti da oboljeli više ne žele živjeti. Imaju li pravo na dobivanje lijekova kojima će počiniti samoubojstvo? O tome U Njemačkoj mora odlučiti njemački Savezni ustavni sud, javlja Deutsche Welle.

Harald Mayer je toliko bolestan da više ne želi živjeti. Nekad je radio kao vatrogasac, a onda je obolio od multiple skleroze (MS). Već 20 godina pati od te teške bolesti. Danas je osuđen na invalidska kolica i danonoćnu pomoć njegovatelja. Svoju svakodnevicu naziva “mučenjem”. “Želim okončati svoj život”, kaže ovaj 49-godišnjak. “Ja trebam pomoć 24 sata dnevno, čak i ako me zasvrbi na glavi”, priča Harald Mayer. On se plaši daljnjeg pogoršanja svoga stanja – jer onda više neće moći samostalno gutati lijekove.


Harald Mayer je bio jedan od tužitelja u postupku pred Upravnim sudom u Kölnu. Tužitelji su tražili dopuštenje za nabavku lijekova za izvršenje samoubojstva. Sud je jučer (19.11.) donio odluku kojom je spor na daljnje rješavanje uputio Saveznom ustavnom sudu. Da je to jedina prava adresa za rješavanje tog pitanja složili su se svi sudionici postupka: i sud, i tužitelji, i tuženi.

Gdje su granice zakonitosti?

Pravno gledano postoje određene nejasnoće. U Njemačkoj je u određenim slučajevima dopuštena pasivna (uskraćivanje lijekova i mjera za produženje života) i indirektna eutanazija (prekid života na zahtjev pacijenta). Aktivna eutanazija je zabranjena i za nju je predviđena zatvorska kazna. U praksi se postavlja pitanje gdje su granice pasivne i indirektne eutanazije.

Nakon što je 2017. godine i Savezni upravni sud potvrdio da se u ekstremnim slučajevima može dopustiti nabavka smrtonosne doze lijeka, Harald Mayer je podnio zahtjev Saveznom institutu za lijekove i medicinske proizvode da mu se odobri nabavka narkotika natrijevog pentobarbitala. Isto je zatražilo još 110 bolesnika. No taj zahtjev je odbijen i to po nalogu saveznog Ministarstva zdravstva koje je priopćilo da zadaća države ne može biti “aktivna podrška činu oduzimanja života” i pozvalo se na važeće zakone.

Gladovanje do smrti

Prijepor oko eutanazije već godinama polarizira njemačko društvo. Ni djelatnici palijativne skrbi nisu sigurni u to koliko daleko smiju ići u olakšavanju muka oboljelih od neizlječivih bolesti. Dok predsjednik Njemačkog društva za palijativnu medicinu Lukas Radbruch kaže da je postao liječnik kako bi ljudima pomogao, a ne okončao nečiji život, liječnik palijativne medicine Benedikt Matenaer ne želi isključiti mogućnost da će jednog dana pacijentu pomoći kod samoubojstva. On smatra sramotnim za društvo da smrtno bolesni ljudi moraju gladovati do smrti ako više ne mogu podnijeti svoje patnje.

Istovremeno ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da većina građana Njemačke želi legalizaciju aktivne eutanazije. Tako se u anketi provedenoj u travnju ove godine za legalizaciju izjasnilo 67 posto ispitanika, dok je 17 posto bilo protiv.

Sada je na redu Savezni ustavni sud, na čiju će se odluku morati čekati najmanje godinu i pol do dvije. “To je vrlo dugo vrijeme”, kaže Mayer. Za njega je svaki dan života veliki izazov.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP