Prati nas

Vijesti

Lovrinović: Novcem umirovljenika pripremaju privatizaciju HPB-a

Lovrinović je rekao da smisao toga ne bi bio razvoj hrvatskog gospodarstva nego preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koju ne želi preuzeti ni jedna druga banka u Hrvatskoj.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koja je hrvatska banka?
Ivan Lovrinović (screenshot: N1)

Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović rekao je u subotu novinarima da je smisao tihe i zakulisne privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koja se našla u velikim problemima, a postala je poznata zbog kreditiranja koncerna Agrokor.

Najopasnije za budućnost HPB-a je što su njeni čelnici dobili zadatak da je pripreme za privatizaciju i to novcem umirovljenika i građana koji uplaćuju novac za mirovine, rekao je  Lovrinović. Ustvrdio je pritom da oni planiraju model po kojem bi se HPB dokapitalizirao novcem mirovinskih fondova nakon čega bi se išlo u spašavanje banke koju nitko ne želi spasiti ni kupiti.


„Dosad je HPB plovila bez jasnog kursa a sada se sve više čini da nema ni jasnog odredišta kada se gledaju hrvatski nacionalni interesi, no ako budućnost HPB-a i ovo što se u posljednje vrijeme radi sagledamo iz drugog kuta preko granice Hrvatske onda možemo zaključiti da se zna kuda plovi HPB i koje joj je odredište“, rekao je predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku.

Lovrinović je rekao da smisao toga ne bi bio razvoj hrvatskog gospodarstva nego preuzimanje Jadranske banke iz Šibenika koju ne želi preuzeti ni jedna druga banka u Hrvatskoj.

Jadranska banka postala je poznata krajem prošle godine jer je u dva navrata odobravala kredit Agrokoru u iznosu od sto milijuna kuna otkupljujući mjenice bez pokrića, a za njezinu sanaciju zadužena je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka čiji je predsjednik Upravnog odbora ministar financija Zdravko Marić koji je, smatra Lovrinović, u sukobu interesa.

Lovrinović kaže da je „zakulisnom privatizacijom“ bilo predviđeno da građani mogu biti dioničari ali samo ako imaju 780 tisuća kuna, što je po njegovom mišljenju znak da „oni“ žele i HPB pretvoriti u stranu banku, javlja Hina.

.

Vijesti

Na pragu bijede: 400.000 građana bez ikakvih rezervi za život! Što nam donosi jesen?

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili, javlja Globus.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera” koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.


Catarina Midões i Seré došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja.

58 posto Slovenaca može preživjeti na rezervama

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Finci i Austrijanci imaju najveće rezerve

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec – u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP