Prati nas

Vijesti

Kako uštedjeti za pristojnu mirovinu? Mladi znaju!

Zadnjih nekoliko dana traje rasprava o tome kako i koliko uštedjeti za pristojan život u starosti. Iz nje se da iščitati da generacije mladih radnika više ne vjeruju u mirovinski sustav.

Objavljeno

|

Kako imati dobru mirovinu?
foto: Pexels

Na najvećem hrvatskom forumu zadnjih nekoliko dana traje rasprava o tome kako i koliko uštedjeti za pristojan život u starosti. Iz nje se da iščitati da generacije mladih radnika više ne vjeruju u mirovinski sustav.

„U srednjim sam tridesetim godinama i već me duže vrijeme, čitajući o važnosti štednje za mirovinu, zanima i muči koji je to iznos koji bih trebala pospremiti sa strane da imam pristojan život u mirovini. Budući da se stalno spominje kako od mirovina neće biti ništa, zapravo je štednja sada jedino na što se možemo osloniti u budućnosti, uz naravno neke varijante iznajmljivanja stanova, ako ih posjedujemo“, napisala je pokretačica teme. U nastavku pročitajte neke odgovore.


zelenibox]To je subjektivno. Ima ljudi koji žive s 5.000 kn mjesečno i kažu da im ništa ne fali, a ima i onih kojim ni duplo vise nije dovoljno u istim uvjetima života.[/zelenibox]

Slijedi velika inflacija koja će obezvrijediti štednju, vrijednosti obveznica a time i mirovine II i III stupa. Tko želi ušparati, valja ulagati u zlato, kvalitetne dionice, robu.
Moja planirana 3 stupa: penzija (koja će sigurno biti nedovoljna za život), životno osiguranje (100 eura mjesečno plaćam, toliko ću i dobiti, nije puno ali bolje malo nego ništa), najam bar dva stana (500-600 eura mjesečno). Nikakvi fondovi, niti dionice.
Primijetio sam da duže žive ovi „pemzioneri“ sa manjim mirovinama. Laganije i zdravije jedu, jer nemaju para pa ni masnoće u žilama; kelj, karfiol, mrkva, kupus, paradajz, jabuke. I aktivira im se nagon za preživljavanje (skupljanje bočica, nosanje letaka ili neki fuš) pa ih to čini aktivnijim psihički i fizički.
Na penziju ne računam. Svaki mjesec uštedim između 2000 i 4000 kn, što stavljam u štednju. Plan mi je raditi do 68. godine pa do 88. godine putovat po svijetu. Onda ću se vratiti i čitati knjige dok ne odapnem.
U dionice ulažem u branšu koju kužim. Zapravo, ne ja nego muž. I zasad smo u dobrom plusu. No nije ti ni to neka mudrost. Što si stariji prebacuješ više u sigurnije dionice s manjim prinosom, ali i rizikom.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP