“Ukinite porez na mirovine najkasnije s 1. srpnjem ove godine”, stoji u otvorenom pismu koje je predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću odaslao Lazar Grujić, predsjednik neparlamentarne Stranke umirovljenika (SU). Grujić se tako svrstao u tabor onih koji žele da Hrvatska postane rijetka država koja ne obračunava porez na dohodak na mirovine.
Kako smo već ranije pisali, u Hrvatskoj porez na dohodak predstavlja prihod gradova i općina, a jedinice lokalne samouprave propisuju ga prema svojim potrebama unutar zakonski definiranog raspona. Uz to se umirovljenicima obračunava umanjen za 50 posto, a na iznos koji prelazi osobni odbitak od 600 eura.
Dobro zvuči, ali…
“Iz izvješća Zavoda za mirovinsko osiguranje vidimo da su porez na mirovine u ožujku za veljaču 2026. godine platila 491.462 umirovljenika. Svaki umirovljenik je samo ovog mjeseca uplatio u prosjeku 31,51 euro poreza ili ukupno 15,5 milijuna eura”, piše Plenkoviću, a zapravo potencijalnim biračima, Grujić.
No, nije “svaki umirovljenik”, kako navodi Grujić, platio tih 31,51. Prosjek vrijedi za one koji porez plaćaju, ali ne govori koliko plaćaju oni koji su tek ušli u porezni sustav. Taj prosjek podižu umirovljenici s višim mirovinama, dok većina onih čija bruto mirovina prelazi 600 eura plaća tek nekoliko eura ili čak manje od toga.
Nadalje, u otvorenom pismu SU sugestivno navodi: “Poreznih platiša među umirovljenicima sve je više i zbog porasta najnižih i invalidskih mirovina, te zbog ukidanja penalizacije za starije od 70 godina, tako da na jednoj strani nešto sitno dobiju, a onda im se uzme kroz porez, jer čim mirovina prijeđe osobni odbitak od 600 eura i oni ulaze u takozvane porezne škare.”
Grujić time, poput mnogih drugih aktera na umirovljeničkoj sceni, sugerira da porez poništava povećanje. Umirovljenicima s malim mirovinama i još manjom željom za razumijevanjem poreza na dohodak, to zvuči dobro, gotovo pravim razlogom za njihovo siromaštvo. No u stvarnosti se to ne može dogoditi.
Porez ne može poništiti usklađivanje
Porez može uzeti samo dio povećanja iznad 600 eura, ne cijelo povećanje. Primjerice, ako netko zbog usklađivanja prijeđe s 595 na 615 eura, porez se ne računa na cijelu mirovinu, nego samo na 15 eura iznad osobnog odbitka.
Najveća stopa obračunava se Zagrepčanima i ona iznosi 23 posto. Uz umanjenje poreza za umirovljenike od 50 posto, taj porez bi iznosio 1,73 eura, pa bi mu od povećanja od 20 eura ostalo 18,27 eura, odnosno mirovina bi nakon poreza iznosila 613,27 eura. Ukidanje poreza tom umirovljeniku donijelo bi samo 1,73 eura.
S druge strane, ako netko živi u Zagrebu i prima veliku političku mirovinu, recimo saborsku mirovinu u bruto iznosu od 2.600 eura, u džepu bi mu mjesečno ostalo 230 eura.
Superhik politika
“Očekujemo odluku Vlade o ukidanju poreza na mirovine najkasnije s 1. srpnjem ove godine, kako bi se barem malo olakšao njihov sve teži položaj”, piše Grujić uz potporu brojnih umirovljenika koji u komentarima na društvenim mrežama poručuju da “porez mora pasti”.
No teško se oteti dojmu da se siromasi koriste kao argument za mjeru od koje bi najviše profitirali bogati. Jer bi time njihove lokalne zajednice dobile manje novca za socijalne usluge i potencijalnu redistribuciju prema najsiromašnijima. Za hrvatske umirovljenike u cjelini bila bi daleko bolja vijest kada bi baš svi, uz trenutne uvjete, ušli u porezne škare.
Kalkulator mirovine
nakon ukidanja poreza na dohodak
Unesite trenutni iznos mirovine. U obzir se uzima osobni odbitak
600,00 €
i činjenica da se umirovljenicima porez umanjuje za 50%.
Napomena: Izračun je informativnog karaktera. Portal MojeVrijeme.hr ne preuzima odgovornost za točnost prikazanih rezultata.
