Prati nas

Zdravlje

Dobra djela liječe, ljutito srce samo sebi škodi

Osobe koje su bile neprijateljski raspoložene prema drugima imale su više začepljene koronarne arterije. Zatim, oni koji nisu u stanju drugoga strpljivo slušati, koji drugome skaču u usta, imaju sklonost povećanom krvnom tlaku.

Objavljeno

|

Pomoć za starije
foto: Pixabay

Opsežna nova istraživanja  ukazuju na dobrobiti altruizma pa bi vam uskoro liječnik mogao savjetovati da uz ostalu brigu o zdravlju učinite i neko dobro, lijepo djelo.

Provodite redovito tjelovježbu, uravnoteženo se hranite i učinite nešto lijepo za nekoga. Moglo bi se dogoditi da uskoro dobijete takav savjet od svog liječnika. Opsežna nova istraživanja ukazuju na koristi od altruizma.


Epidemiolozi s istraživačkog centra na sveučilištu Michigan proučavali su više od 2.700 osoba, u razdoblju od 14 godina da bi vidjeli u kolikoj mjeri društveni život utječe na stopu smrtnosti. Istraživači su zaključili da kontakt s drugim ljudima značajno povećava očekivanu dužinu života, posebno među muškarcima. Smrtnost među ispitanicima za vrijeme tog istraživanja bila je 2,5 puta veća u onih koji nisu imali bliske društvene kontakte.

Drugo ispitivanje, obavljeno tijekom devet godina, na 7000 stanovnika u Kaliforniji, pokazalo je da su oni koji su živjeli sami imali malo prijatelja ili rodbine, a oni koji su izbjegavali druš- tvene organizacije, zajednice, klubove itd. imali više nego dvostruku smrtnost nego drugi ljudi. Taj rezultat nije imao nikakve veze s rasom, financijskom situacijom ispitanika, tjelesnom aktivnošću ili drugim faktorima stila života.

Hormoni sreće

Tek odnedavno započela su znanstvena istraživanja o tome zašto društveno angažiranje unapređuje zdravlje i opće blagostanje. Hans Selye, pionir u modernom istraživanju stresa, smatrao je da pomažući drugima vi inspirirate njihovu zahvalnost i sklonost i da toplina, koja je posljedica toga, pomaže u određenoj mjeri da se zaštitite od stresa.

Takvi topli osjećaji mogu dolaziti od hormona endorfina, koji se stvara u mozgu i predstavlja umirujuće sredstvo. Znanstvenici također otkrivaju da dobra djela mogu koristiti i vašem obrambenom imunološkom sustavu. Misao i imunološki sustav tijesno su povezani. Živčani putovi povezuju mozak sa slezenom i koštanom srži, koji proizvode stanice potrebne u borbi protiv infekcije.

Postoje znanstvenici koji vjeruju da na rizik od srčanog oboljenja dramatično utječe stav osobe prema drugim ljudima. Oni tvrde da neprijateljstvo sigurno povećava taj rizik.

Ljutito srce ima posljedice

To vjerovanje o ‘’ljutitom srcu’’ potvrđeno je i istraživanjem na sveučilištu South Florida. Ispitivanje je pokazalo da ljudi preopterećeni poslom, u stalnoj jurnjavi, koji se stalno s nekim natječu – ličnosti tipa A – imaju veći rizik od srčane bolesti.

Međutim, kad je voditelj istraživanja psiholog Charles Spielberger obavio detaljnu analizu rezultata, došao je do saznanja da su neki aspekti ličnosti tipa A neškodljivi. Samo neki aspekti – ljutnja, razdražljivost i agresivno natjecanje – izgleda da izlažu ljude većem riziku od oboljenja srca.

Osobe koje su bile neprijateljski raspoložene prema drugima imale su više začepljene koronarne arterije. Zatim, oni koji nisu u stanju drugoga strpljivo slušati, koji drugome skaču u usta, imaju sklonost povećanom krvnom tlaku.

Doktor Dean Ornish, internist na kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, autor knjige „Stres, prehrana i vaše srce“, smatra da mnogi srčani bolesnici ocjenjuju sebe osamljenim osobama, što može biti stresno i dovesti do daljnjih oboljenja.

Ornish ohrabruje pacijente da učine nešto za drugoga. Saznanje da je altruizam dobar, koristan za ljude, može imati i društveni učinak: volonterstvo. Tu se podrazumijevaju najrazličitije dobrovoljne i dobrotvorne akcije. Zašto ne pomoći susjedima koji su starije dobi, pomoći u skupljanju dobrovoljnih priloga u nekoj humanitarnoj akciji ili u čišćenju zelenih površina? (Ivo Belan, dr.med, Narodni zdravstveni list)

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP