Prati nas

Vijesti

EK: Hrvatska je super prema umirovljenicima, ako su branitelji

Vlada je proširila beneficije veterana i njihovih obitelji, što je rezultiralo dodatnim dizanjem ionako visokih primanja. Doslovno citirano, vlada je podignula mirovinski strop. Mi dodajemo da je, usprkos višem stropu, većina umirovljenika ostala u mirovinskom podrumu.

Objavljeno

|

Prosvjed branitelja u Savskoj 66 (foto: DW)

U svojem najnovijem Izvješću za Hrvatsku, Europska komisija (EK) je oštro kritizirala socijalnu politiku vlade Andreja Plenkovića (HDZ). Iz  ovog dokumenta može se  pročitati ona stara anegdota prema kojoj jedni jedu kiseli kupus, a drugi meso, dok u prosjeku sve to izgleda kao sarma.

EK tako piše da je socijalna zaštita starijih osoba u Hrvatskoj relativno neefikasna te upozorava na lošu distribuciju socijalnih prava. Onima kojima najviše treba, ne pomaže se, dok se istovremeno privilegiraju ratni veterani.


Nadalje, u Izvješću stoji da je vlada proširila povlastice branitelja i njihovih obitelji, što je rezultiralo dodatnim dizanjem njihovih ionako visokih primanja. Doslovno citirano, kroz braniteljske mirovine, vlada je podignula mirovinski strop. Mi dodajemo da je, usprkos višem stropu, većina “običnih” umirovljenika ostala u mirovinskom podrumu.

Vladi se zamjera da  premalo čini u povratku branitelja na tržište rada. U pojašnjenjima EK navodi da je vlada krajem 2017. otvorila registar za upis novih branitelja, smanjila dob njihova umirovljenja i povećala prava obitelji na nasljeđivanje braniteljskih mirovina. Zakonom su, piše EK, uvedene nove povlastice za branitelje i njihove udruge. Prosječna braniteljska mirovina je dvostruko veća od općeg prosjeka, nabraja Komisija.

EK branitelje naziva privilegiranom kategorijom

Podsjetimo, u svojem Izvješću iz 2016. godine, Komisija je već jednom upozorila na ovaj problem. Vladi je tada predloženo da i trebala ujednačiti braniteljska primanja s onima ostalih građana. A to se može postići na dva načina: ili će se smanjiti prava veteranima Domovinskog rata, ili će se povećati primanja onih koji to nisu. Tadašnjem premijeru Tihomiru Oreškoviću je predloženo da krene putem kojim je pošla Milanovićeva vlada, a čemu se oštro usprotivio dio branitelja koji je prosvjedovao pod šatorom u Savskoj 66 u Zagrebu.

I tada je EK upozorila sustav socijalne zaštite nije učinkovit, te da upravo braniteljske naknade koje se dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus vide kao najproblematičnije u tom smislu.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP