Prati nas

Zdravlje

Zašto smo s godinama sve nesigurniji na nogama?

S godinama gubimo mišićnu masu, to je poznato. Noge postaju slabije i ne služe nas više tako dobro, teško se penjemo po stepenicama i teško ustajemo s kauča. No znanstvenici su sada otkrili zašto se to događa. Također, ustanovljeno je i da se taj proces može usporiti.

Objavljeno

|

Kako sačuvati zdravlje nogu?
foto: Pixabay

Znanstvenici kažu da su otkrili razlog zašto sa starenjem dolazi do gubitka mišićne mase, ponajprije u nogama, te da to ima veze s gubitkom živaca. Nakon testiranja 168 muškaraca, otkriveno je da nakon 75. godine broj živaca koji kontroliraju pokrete nogu opada za otprilike 30 posto. Zbog toga mišići propadaju, no kod starijih sportaša postoji veća šansa da se taj proces uspori, odnosno da preostali živci nadoknade gubitak. Nova saznanja objavljena su u časopisu Journal of Physiology.

Kako ljudi stare, mišići njihovih nogu postaju manji i slabiji što dovodi do problema u svakodnevnim aktivnostima poput uspinjanja stepenicama ili ustajanju sa stolca. To je efekt koji pogađa sve osobe, no zašto se to događa, još uvijek nije do kraja razjašnjeno. Profesor Jamie McPhee sa Manchester Metropolitan sveučilišta kaže da mlađe odrasle osobe imaju oko 60 do 70.000 živaca koji kontroliraju pokrete nogu i protežu se iz lumbalnog dijela kralježnice. No znanstvenici su sad pokazali da se to sa starenjem dramatično mijenja.


“S godinama dolazi do zaista značajnog smanjenja broja živaca koji kontroliraju noge. Gubitak je od 30 pa sve do 60 posto, što znači da mišići propadaju”, rekao je McPhee. “Mišići moraju primiti adekvatni signal da bi se mogli stegnuti i tako pomaknuti nogu.”

Znastvenicu su promjene u mišićnom tkivu promatrali pomoću magnetne rezonance te bilježili električnu aktivnost prisutnu u mišićima kako bi procijenili koliko je živaca preživjelo. No dobra je vijest da zdravi mišići imaju određenu vrstu zaštite. Naime, preostali živci mogu preuzeti na sebe dio aktivnosti odumrlih živaca i dodatno se razgranati te tako očuvati mišić. No to se događa samo u zdravim i utreniranim mišićima. Iako se ne zna zašto se s vremenom gubi veza između živaca i mišića, nova saznanja mogla bi pomoći znanstvenicima da pronađu način kako ovaj process zaustaviti ili barem usporiti.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP