Prati nas

Zdravlje

Zašto smo s godinama sve nesigurniji na nogama?

S godinama gubimo mišićnu masu, to je poznato. Noge postaju slabije i ne služe nas više tako dobro, teško se penjemo po stepenicama i teško ustajemo s kauča. No znanstvenici su sada otkrili zašto se to događa. Također, ustanovljeno je i da se taj proces može usporiti.

Objavljeno

|

Kako sačuvati zdravlje nogu?
foto: Pixabay

Znanstvenici kažu da su otkrili razlog zašto sa starenjem dolazi do gubitka mišićne mase, ponajprije u nogama, te da to ima veze s gubitkom živaca. Nakon testiranja 168 muškaraca, otkriveno je da nakon 75. godine broj živaca koji kontroliraju pokrete nogu opada za otprilike 30 posto. Zbog toga mišići propadaju, no kod starijih sportaša postoji veća šansa da se taj proces uspori, odnosno da preostali živci nadoknade gubitak. Nova saznanja objavljena su u časopisu Journal of Physiology.

Kako ljudi stare, mišići njihovih nogu postaju manji i slabiji što dovodi do problema u svakodnevnim aktivnostima poput uspinjanja stepenicama ili ustajanju sa stolca. To je efekt koji pogađa sve osobe, no zašto se to događa, još uvijek nije do kraja razjašnjeno. Profesor Jamie McPhee sa Manchester Metropolitan sveučilišta kaže da mlađe odrasle osobe imaju oko 60 do 70.000 živaca koji kontroliraju pokrete nogu i protežu se iz lumbalnog dijela kralježnice. No znanstvenici su sad pokazali da se to sa starenjem dramatično mijenja.


“S godinama dolazi do zaista značajnog smanjenja broja živaca koji kontroliraju noge. Gubitak je od 30 pa sve do 60 posto, što znači da mišići propadaju”, rekao je McPhee. “Mišići moraju primiti adekvatni signal da bi se mogli stegnuti i tako pomaknuti nogu.”

Znastvenicu su promjene u mišićnom tkivu promatrali pomoću magnetne rezonance te bilježili električnu aktivnost prisutnu u mišićima kako bi procijenili koliko je živaca preživjelo. No dobra je vijest da zdravi mišići imaju određenu vrstu zaštite. Naime, preostali živci mogu preuzeti na sebe dio aktivnosti odumrlih živaca i dodatno se razgranati te tako očuvati mišić. No to se događa samo u zdravim i utreniranim mišićima. Iako se ne zna zašto se s vremenom gubi veza između živaca i mišića, nova saznanja mogla bi pomoći znanstvenicima da pronađu način kako ovaj process zaustaviti ili barem usporiti.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP