Prati nas

Zdravlje

Nadrndanost

Zašto u starosti postajemo neugodni?

Imate li hemoroide, vjerojatno ne želite da vas o tome netko ispituje u javnosti, no postariji rođak ili rođaka mogli bi učiniti baš to za vrijeme velikog rođendanskog slavlja. Svi mi znamo baku koja besramno prducka u javnosti i djeda koji mladima iznosi detalje iz svoje razuzdane mladosti koje bi, možda, bilo bolje prešutjeti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li Plan 21 uspio?
Zbunjeni ste? (foto: BigStock)

Stariji ljudi nerijetko postavljaju pitanja od kojih mlađi rumene i za koje, obično, mislimo da su previše osobne prirode. Ako se vozite javnim prijevozom, vjerojatno znate o čemu govorimo; od ispitivanja nepoznatih ljudi o bračnom statusu, alimentacijama i razvodima do pritužbi na lošu probavu i iznošenja svjetonazorskih stavova.

Svi znamo neku baku koja besramno prducka u javnosti i novom momku od unuke kaže da je “samo jedan u nizu koji je prošao kroz njenu spavaću sobu”. Ili djeda koji mladima iznosi detalje iz svoje razuzdane mladosti koje bi, možda, bilo bolje prešutjeti.


Primjerice, imate li hemoroide, vjerojatno ne želite da vas o tome netko ispituje u javnosti, no postariji rođak ili rođaka mogli bi učiniti baš to za vrijeme velikog rođendanskog slavlja. I pri tome nisu svjesni da su neugodni, a njihov nedostatak takta se može opravdati promjenama u mozgu. Ukratko, s godinama smo sve više „što na umu, to na drumu“, što se u mnogim situacijama smatra društveno neprihvatljivim.

Australski znanstvenici su potvrdili da su ljudi u dobi od 65 do 93 godine značajno skloniji takvim „ispadima“ u usporedbi s onima od 18 do 25 godina.

Naša sposobnost inhibiranja misli i djelovanja nas čini socijalno prihvatljivima i ugodnima. No ta sposobnost opada s godinama, kaže jedan od autora ovog izvješća Bill von Hippel s Fakulteta psihologije u Sydneyu. „Pokazalo se da su mladi ljudi zapravo skloniji postavljati osobna pitanja, ali to čine u privatnom okruženju“, kaže von Hippel.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP