Prati nas

Zdravlje

Nadrndanost

Zašto u starosti postajemo neugodni?

Imate li hemoroide, vjerojatno ne želite da vas o tome netko ispituje u javnosti, no postariji rođak ili rođaka mogli bi učiniti baš to za vrijeme velikog rođendanskog slavlja. Svi mi znamo baku koja besramno prducka u javnosti i djeda koji mladima iznosi detalje iz svoje razuzdane mladosti koje bi, možda, bilo bolje prešutjeti.

Objavljeno

|

Je li Plan 21 uspio?
Zbunjeni ste? (foto: BigStock)

Stariji ljudi nerijetko postavljaju pitanja od kojih mlađi rumene i za koje, obično, mislimo da su previše osobne prirode. Ako se vozite javnim prijevozom, vjerojatno znate o čemu govorimo; od ispitivanja nepoznatih ljudi o bračnom statusu, alimentacijama i razvodima do pritužbi na lošu probavu i iznošenja svjetonazorskih stavova.

Svi znamo neku baku koja besramno prducka u javnosti i novom momku od unuke kaže da je “samo jedan u nizu koji je prošao kroz njenu spavaću sobu”. Ili djeda koji mladima iznosi detalje iz svoje razuzdane mladosti koje bi, možda, bilo bolje prešutjeti.


Primjerice, imate li hemoroide, vjerojatno ne želite da vas o tome netko ispituje u javnosti, no postariji rođak ili rođaka mogli bi učiniti baš to za vrijeme velikog rođendanskog slavlja. I pri tome nisu svjesni da su neugodni, a njihov nedostatak takta se može opravdati promjenama u mozgu. Ukratko, s godinama smo sve više „što na umu, to na drumu“, što se u mnogim situacijama smatra društveno neprihvatljivim.

Australski znanstvenici su potvrdili da su ljudi u dobi od 65 do 93 godine značajno skloniji takvim „ispadima“ u usporedbi s onima od 18 do 25 godina.

Naša sposobnost inhibiranja misli i djelovanja nas čini socijalno prihvatljivima i ugodnima. No ta sposobnost opada s godinama, kaže jedan od autora ovog izvješća Bill von Hippel s Fakulteta psihologije u Sydneyu. „Pokazalo se da su mladi ljudi zapravo skloniji postavljati osobna pitanja, ali to čine u privatnom okruženju“, kaže von Hippel.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP