Prati nas

Nema predaje

Nije samo za mlade: Modna influenserica Jadranka ima 66 godina

Sigurno ste čuli za riječ influenser. “To je onaj koji nešto zarađuje na nekim objavama”, reći će većina ljudi. No biti influenser više je od toga: to iziskuje velik trud i dozu hrabrosti. Također, influenseri nisu nužno samo neki vrlo mladi ljudi, gotovo djeca. Ima ih i u najboljim godinama…

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jadranka Olivari Jirasek (foto: olivastyleblog/Instagram)

Jeste li čuili za riječ influenser? Dolazi od engleskog glagola „to influence“ – „utjecati“, pa bi doslovno influenser značilo „onaj koji utječe ili ima moć utjecati na koga“.

Za neke ste influensere sigurno čuli: Ella Dvornik (blogerica i kći Dine Dvornika), Sonja Kovač (glumica, pjevačica, model, blogerica), Hana Hadžiavdagić (novinarka, voditeljica i poduzetnica iz BiH). Kojim područjem se influenser bavi, ovisi o njegovim preferencijama, ukusu, znanjima i nadasve njegovoj osobnosti. Inluenser je utjecajan zato što je to on. Neki se bave modom, neki putovanjima, neki hranom, a neki i sve to kombiniraju što se onda zove lifestye, odnosno stil života.


Možda mislite da su influenseri isključivo mladi ljudi i da se isključivo mladima obraćaju, no to se pomalo mijenja i sve više osoba u zrelim godinama započinje neobičnu avanturu u svijetu influensera. Jedna od njih je Jadranka Olivari Jirasek (66), modna i putopisna blogerica. Ovo nam je ispričala o sebi:

„S blogom Oliva Style krenula sam prije šest godine. Bilo je to, zapravo, na poticaj moje kćerke koja je shvatila da ima mamu koja obožava modu. Svake godine idemo i na neko malo putovanje. Dobro se provedemo, obilazimo muzeje, imamo zadane teme – od hrane, mode, kulture. Putovale smo tako jednom u Milano i jako se zabavljale pa je ona pitala zašto ne bih pisala blog. Ja sam rekla da je to za mlade, a ona je rekla da je baš u tome štos – za žene mojih godina nema blogerica. Ja sad imam 66 godina, a krenula sam prije nekih šest, dakle kad mi je bilo 60 godina.

Za žene iznad 50 nije bilo bloga

Žene mojih godina ne mogu se baš uklopiti u modne blogove koji sada postoje. No, ja ne mislim da je moda rezervirana samo za mlade. Oduvijek volim modu. Kao djevojčica sam crtala modele koji su čak bili objavljivani u Svijetu i sličnim časopisima. Htjela sam biti modna kreatorica, kasnije kostimografkinja, no život me na kraju odveo u drugom smjeru. Završila sam u pravnim vodama. Ali moda je uvijek ostala moja ljubav. Volim odjeću i ljudi primijećuju moj stil.

A post shared by Oliva Style (@olivastyleblog) on

Kad sam doista vidjela da mena nikakvog bloga za žene mojih godina i da blogerice apsolutno ne vode računa o tome da ima žena i od 40, 50, 60 godina, počela sam pisati svoj blog. Osim bloga tu su i Instagram i Facebook. U početku je to bilo dosta sramežljivo. Objavljivala bih fotke i kratke tekstove i ljudi su me pomalo počeli pratiti. Nakon nekog vremena kako je publika rasla, o meni je tekst objavio jedan portal iz Makedonije. Rekli su ‘najstarija blogerica u regiji’.  Od mojih pratitelja, posebno žena, shvatila sam da ih ima dosta iz regije, pa se eto došlo i do Makedonije. Kasnije su se javili još neki mediji i pročulo se.

U budućnosti mislim ovo možda pretvoriti u pravi portal. Čak sam bila i u pregovorima da bih napravila svoju modnu kolekciju, no to je zasad stalo.

Može se tu i zaraditi, ali…

Što se tiče zarađivanja, nekakav interes se pojavio već kad je broj mojih pratitelja prešao 5.000. Ti klijenti su se meni javili preko agencije. No jedan sam takav posao i odbila, na veliko čuđenje svih. Naime, osjetila sam da govoreći o tom proizvodu o kojem se radilo ne bih bila iskrena. To bi se osjetilo i vidjelo i ja to ne želim. Ja srećom, nisam financijski ovisna o ovome, pa mislim da ako već nekoga idem reklamirati, trebam biti jako iskrena.

A post shared by Oliva Style (@olivastyleblog) on

Blogeri kod nas mogu zaraditi, no za to treba imati jako puno pratitelja. Kod nas je, mislim, ipak jako mali broj onih koji doista nešto i uspiju zaraditi i da su te priče o basnoslovnim ciframa prenapuhane.  Valja znati i da agencije za takvo oglašavanje imaju jako male budžete, često se ni ne nudi novac nego odjeća i obuća. To je ono što ja zovem ‘robna razmjena’. Ne zanima ne to da dobijem cipelice ili nešto.

Uvijek nasmijana

Kad objavljujem svoje fotke, objavljujem iz vlastitog fundusa, da tako kažem. Ne posuđujem od nikoga robu. To mi ne pada napamet. Od ničega napravim nešto, što moje pratiteljice oduševljava. Ne mislim da treba potrošiti puno novca da bi se izgledalo lijepo. Osim toga, na svakoj sam fotografiji nasmijana. No to nije maska – doista sam uvijek nasmijana. Jako se veselim svemu i zadovoljna sam životom. Sretna sam sa svojom obitelji, troje djece. Evo, odnedavno i unukom!

I pisanje bloga me jako veseli. Javljaju mi se žene i pitaju za savjet oko promjene stila ili slično, pošalju mi i fotografije pa onda malo ispremiješam tu odjeću, nabacim neku ideju, dodam neki detalj i na kraju budu jako zadovoljne.

A post shared by Oliva Style (@olivastyleblog) on


Sve oko sebe potičem da krenu s time. No moraju biti vrlo strpljivi, jer neće rezultati doći odmah. Treba imati i malo vještine da se napiše koja dobra rečenice, jer fotke je ipak lakše napraviti. Svi koje zanima moda, putovanja, hrana neka pokušaju. Također imam i objava koje nemaju nužno veze s modom. Objavim sve što me interesira, a ne mogu naći u medijima.”

Na koga influenseri utječu i zašto je to važno?

Influenser je pojam iz oglašivačke  industrije. Utjecanje se u ovom kontekstu odnosi na utjecanje na ponašanje kupaca, odnosno na njihovu odluku da kupe određeni proizvod.

Razvojem medija, te pogotovo pojavom društvenih mreža, oglašivači su shvatili da jedna lijepa riječ o njihovom proizvodu od nekoga tko ima moć utjecati na publiku, znači i vrijedi puno više nego silne minute zakupljenog oglasnog prostora u najgledanijem (i najskupljem) terminu na televiziji. Primjerice, koji god odjevni predmet bi na sebe obukla lady Diana, trgovina bi istoga trenutka mogla biti sigurna da će svoju zalihu rasprodati za tili čas. Isto je i s njezinom snahom, uskoro Harryjevom suprugom, lijepom Meghan Markle čiji izbor odjeće, cipela, torbi i šešira začas stvori nestašicu na policama trgovina.

No, za razliku od njih dvije, kojima je ovakva slava tek usputna, ponekad sretna, a ponekad i nesretna okolnost, ima ljudi koji od svoje popularnosti žive i koji naplaćuju svoju sposobnost da na nekoga utječu. To su influenseri.

A post shared by Oliva Style (@olivastyleblog) on

Influensere možemo podijeliti u četiri kategorije: slavne osobe, stručnjaci za pojedine teme, blogeri i mikro influenseri.

Slavne osobe

Oglašivačka industrija je već dugo svjesna da slavne osobe u kampanjama donose bolje rezultate od klasičnih reklama. Pa tko bi odolio kremi za lice koju koristi i Sharon Stone! No kad slavne osobe reklamiraju neki proizvod, može se postaviti pitanje njihove iskrenosti. S jedne strane, slavnoj osobi se proizvod može doista sviđati pa o njemu govori u superlativima iz srca. No s druge strane, slavne osobe neki proizvod mogu nahvaliti samo kako bi tu uslugu mogle naplatiti dok zaista nemaju nekog interesa za proizvod niti ga koriste u privatnom životu. Također, teško je reći koliko utjecaja imaju slavne osobe s obzirom na vrstu proizvoda koji se reklamira. Možda ćemo odlučiti kupiti neki proizvod za njegu lica samo zato što ga koristi Sharon Stone, no kupujemo li automobil ili stan, iskustvo slavne glumice neće utjecati na naš odabir.

Stručnjaci za pojedine teme

To uključuje novinare, znanstvenike, profesionalne savjetnike. Cijenjeni su u društvu zbog svojeg položaja, obrazovanja, kvalifikacija i iskustva pa ljudi vjeruju njihovoj prosudbi. Ako stručnjak za tehnička područja i, recimo, mobilne uređaje smatra da je neki mobitel bolji od drugoga, savjeti o kupnji koji stižu od takve osobe pomoći će nam da se lakše odlučimo koji model kupiti.

Blogeri i stvaraoci sadržaja

Riječ “blog” zapravo označava web stranicu koju vodi jedna ili više osoba a čiji je ton razgovorni, manje formalan od tona u medijima. Blogeri, odnosno autori bloga, često su specijalizirani za neko područje, primjerice modu, putovanja, kuhanje, zdravlje, glazbu, financije i slično. Oglašivačima su blogeri naročito važni i korisni jer o njihovom proizvodu govore na osoban, ljudima prihvatljiv i pitak način, a sami blogeri, s obzirom da egzistiraju na internetu, mogu doprijeti do jako velikog broja ljudi. Osim web stranica, blogeri uređuju i svoje profile na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama i slično, a nerijetko imaju i svoje Youtube kanale gdje objavljuju video snimke.

Mikro influenseri

Ovaj tip influensera ne stremi širokoj i vrlo brojnoj publici, već uskom broju ljudi kojima se obraćaju izravno i na osoban način. Oglašivači koji trebaju usluge mikroinfluensera žele doprijeti do specijalne niše ljudi za koje pretpostavljaju da će im biti zanimljiv njihov proizvod. Tu se najčešće radi o tehničkim ili usko specijaliziranim proizvodima, a komunikacija s potencijalnim kupcima je dvostrana i osobna.

A post shared by Oliva Style (@olivastyleblog) on

Je li oglašavanje preko influensera namijenjeno samo mlađim osobama?

Ukratko – ne. Naime, već neko vrijeme internet i društvene mreže nisu rezervirane samo za mlađe. Uzmemo li da se world wide web pojavio početkom devedesetih, a prve društvene mreže poput Facebooka 2004. godine, jasno je da su i tinejdžeri koji su uvijek prvi u prihvaćanju takvih novotarija, u međuvremenu odrasli pa i zašli u najbolje godine. Društvene mreže danas koristi više od tri milijuna ljudi. Procjenjuje se da čak 72 posto osoba starijih od 50 godina koristi društvene mreže, najčešće Facebook, no sve je popularniji i Instagram i Twitter.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP