Prati nas

Vijesti

Evo tko zapravo prima mirovinu od 232 kune

U Hrvatskoj 182 tisuće umirovljenika prima mirovinu iz inozemstva u prosječnom iznosu 277 eura. Veći dio inozemnih primitaka dolazi iz zemalja zapadne Europe, a manji iz država bivše Jugoslavije.

Objavljeno

|

Kako do oprosta duga? Postupak?
foto: BigStock

Nakon što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio statističke podatke o isplaćenim mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava RH, u oči je upao podatak o 94.351 umirovljeniku koji mjesečno od HZMO-a prima manje od 500 kuna, odnosno u prosjeku 232 kune.

No Jurica Galešić iz Hrvatske stranke umirovljenika za Net.hr ističe kako, iako je točno da su mirovine u Hrvatskoj niske, ove podatke treba ipak staviti u pravi kontekst. „Po zakonu, minimalna mirovina za 15 godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 930 kuna, što znači da mirovine koje su manje od tog iznosa ili su obiteljske mirovine (naslijeđene od preminulog partnera) ili mirovine iz razdoblja prije 1999. godine ili su razmjerne mirovine što znači da korisnik uz taj iznos prima mirovinu iz inozemstva”.



“Brojke bi bile više nego katastrofične kad bi bile točne. Naime, ne odnose se na mirovine, već na dio mirovine umirovljenika koji ostvaruju i neku mirovinu prema međunarodnim ugovorima, te na zaposlene koji imaju i djelomičnu invalidsku profesionalnu mirovinu. U slučaju kad je riječ o dijelu mirovine zarađenom u Hrvatskoj, onda je tu riječ o maksimalno od tri do šest godina. Statistike se, na žalost, ne vode na transparentan način, a izostaju i tumačenja u statističkim pregledima”, poručuje predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

Galešić kaže kako najveći broj inozemnih mirovina primaju umirovljenici koji u Hrvatskoj ostvaruju mirovine do dvije tisuće kuna. “U Hrvatskoj 182 tisuće umirovljenika prima mirovinu iz inozemstva u prosječnom iznosu 277 eura. Veći dio inozemnih primitaka dolazi iz zemalja zapadne Europe, a manji iz država bivše Jugoslavije,” pojašnjava za Net.hr.

.

Vijesti

Kaptol odbio molbu sindikata za skupljanjem potpisa ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati