Radili su cijeli život: Izračunali smo koliko im godina rada vrijedi u mirovini

Koliko u Hrvatskoj stvarno vrijedi jedna godina rada kada se pretvori u mirovinu? Izračunali smo to prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji se odnose na mirovine za veljaču, isplaćene u ožujku.

Pritom smo koristili podatke za starosne mirovine, bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima te bez mirovina koje su prevedene iz invalidskih u starosne.

Starosnu mirovinu prima samo 410.427 korisnika. Njihova prosječna neto mirovina iznosi 701,73 eura, uz prosječni mirovinski staž od 32 godine, 2 mjeseca i 7 dana. To je najveća i najvažnija skupina za razumijevanje odnosa rada, staža i mirovine.

Drugu promatranu skupinu čine korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Takvih je još manje – 58.144, a njihova prosječna neto mirovina iznosi 780,68 eura. Prosječni staž im je razumljivo dulji: 42 godine, 5 mjeseci i 12 dana. Riječ je o osiguranicima s izrazito dugim radnim vijekom pa se očekivano nalaze iznad prosjeka redovnih starosnih mirovina.

Više od 15 milijuna godina staža

Kada se te dvije skupine zbroje, dobiva se 468.571 korisnik promatranih starosnih mirovina, što je i dalje znatno manje od polovine ukupnog broja mirovina koje Hrvatska isplaćuje. Njihova ukupna mjesečna neto mirovinska masa iznosi približno 333,4 milijuna eura za ukupno 15,68 milijuna godina staža.

Iz toga proizlazi da prosječna godina staža kod starosnih mirovina vrijedi samo 21,27 eura mjesečne neto mirovine. To je tek 5,54 eura više od propisane vrijednosti najniže mirovine po godini staža, koja od 1. siječnja 2026. iznosi 15,73 eura.

Dakako, riječ je o prosjeku, budući da svaka pojedinačna mirovina ovisi o uplatama doprinosa, vrijednosnim bodovima, polaznom faktoru, usklađivanjima i drugim pravilima mirovinskog sustava. Ipak, ovaj izračun jasno govori koliko malo u prosjeku danas vrijedi jedna godina rada, čak i kada se u mirovinu ode s propisanim godinama života.