Prati nas

Vijesti

Komentar: Koliko vrijedi riječ Ivana Vilibora Sinčića? Od danas ništa

Rata kredita ovog saborskog zastupnika, ako je vjerovati informacijama Jutarnjeg, skoro je sukladna s dvostrukom zajamčenom minimalnom mirovinom čovjeka koji je radio 40 godina, a koju Živi zid predlaže.

Objavljeno

|

Kolika je minimalna mirovina?
Ivan Sinčić, predsjednik Živog zida (screenshot: Youtube)

Umirovljenici velike nade polažu u Živi zid koji već duže vrijeme najavljuje da će zaštititi siromašne i u saborsku proceduru uputiti Prijedlog zakona o zajamčenim minimalnim mirovinama. Izračunali su da bi građani koji su ostvarili minimalno 15 godina staža trebali primati minimalno 1.500 kuna, a s 40 godina staža 3.150 kuna.

Uz to, Živi zid se zarekao osloboditi građane iz kreditnog ropstva, a iz zemlje, skoro pa potjerati, mrske strane banke. „Budući premijer“ Ivan Vilibor Sinčić već tri godine sa suprugom nije pohodio kino ili kazalište. „On kaže – mene je sram ići nekamo kad ljudi nemaju ni za osnovno, a kamoli izlaske“, ispričala je nedavno novinarima skromna gospođa Sinčić.




Podsjetimo, Sinčić se 11. prosinca 2014. godine zarekao i na stambenu solidarnost svojim biračima. „Stan ću kupiti prvi dan kad zemlju oslobodimo od monetarne okupacije i kad ga bude mogao kupiti i ostatak naroda. Meni je jasno da narod više nikome ne vjeruje. To je vaša odluka. Moji kolege i ja svoje smo odluke donijeli 2011. godine, kad smo pokrenuli prve prosvjede protiv Vlade“, objavio je tada.

No budući narodni vođa Sinčić ipak je podlegao pritisku banaka pa je prekinuo zavjet solidarnosti. „Unatoč prezira prema bankama, ni Sinčić nije imao drugog izbora nego krenuti putem kao i tisuće mladih i dići stambeni kredit: u Erste banci zadužio se za 515.000 kuna za kupnju kuće u Markuševcu od 1051 četvornog metra s okućnicom, čija je prijavljena vrijednost tek deset tisuća kuna veća. S plaćom saborskog zastupnika od 16.000 kuna digao je kredit na deset godina s kamatnom stopom od 4,35 posto. Mjesečna rata iznosit će mu 5.300,22 kune“, objavio je danas Jutarnji list.

Štoviše, Sinćić je to potvrdio na društvenim mrežama i požalio se: “Na kuću od 600.000 kn lupili su mi porez na nekretninu (prvu) 23.000 kn. HDZ i Most. Nisam ga još platio. Meni je to ogroman iznos, a zamislite ljude koji rade za prosječnu plaću. I zato se borim protiv ove kriminalne politike. Ne želim da gulikože uništavaju narod.”

Rata kredita ovog saborskog zastupnika, prema informacijama Jutarnjeg, skoro je sukladna s dvostrukom zajamčenom minimalnom mirovinom čovjeka koji je radio 40 godina, a koju Živi zid predlaže. No osvoji li još jedan zastupnički mandat, o otplati kredita neće morati brinuti.

Sinčiću, koliko vrijedi dana riječ? Mogu li barem tvoji birači, ako ne svi građani, dignuti stambeni kredit? Iako, riječ je, zapravo, održana. Kupljena je kuća, a ne stan.

“Obećanje” Ivana Vilibora Sinčića (screenshot: Facebook)

.

Vijesti

Usprkos plakanju za Jugoslavijom, za socijaliste nitko ne glasa. Kako to?

Na izborima su ponuđene dvije socijalističke opcije – Zelena ljevica i Radnička fronta/SRP. Niti jedna od njih nije se ni približila osvajanju mandata.

Objavljeno

|

Autor

“Socijalizam je najsavršenije društveno uređenje, a Jugoslavija je zbog njega bila najbolja država na svijetu.” “Nikad više takve države. Sve smo dobivali besplatno, i stan i radno mjesto i zdravstvo i školstvo pa čak i ljetovanje.” “Nije bilo siromaštva i gladnih.” To su samo od neki od komentara koje smo primili proteklih dana kao reakciju na tekst o spirali jugoslavenskog vanjskog duga.

Sentiment prema socijalizmu i bivšoj državi dokazali smo i velikim istraživanjem iz 2015. godine kada smo ispitali stavove više od 2.200 osoba i utvrdili da naši čitatelji u čak 74 posto slučajeva priželjkuju povratak u ono što danas nazivamo dalekom prošlošću.




No rezultati jučerašnjih izbora za Europski parlament u pitanje dovode iskrenost onih koji plaču za socijalizmom i Jugoslavijom. Ako metodom vlastite kože odbacimo SDP kao stranku koja tek nazivom dotiče socijalizam, na izborima su ponuđene dvije socijalističke opcije – Zelena ljevica i Radnička fronta/SRP. Niti jedna od njih nije se ni približila osvajanju mandata.

Građani ipak ne žele socijalizam

Zelena ljevica okupila je političku platformu Možemo!, Orah i Novu ljevicu, a podršku im je dalo 1,79 posto birača. Najveći dio tih glasova pripao je Tomislavu Tomaševiću iz Možemo! (5.429) dok je Dragan Markovina iz Nove Ljevice osvojio 1.203 glasa. Upravo je je Markovina prije nekoliko dana za Net.hr objavio kako se zalažu za novi socijalizam.

“Postkapitalistički jer uključuje odbacivanje dogme o neupitnosti tržišta te uvodi pluralizam vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, uz uvjet da se pravo vlasništva uravnoteži s interesima zajednice, bez privatizacije javnog sektora i dobara. Demokratski jer polazi od političkog pluralizma, slobodnih višestranačkih izbora, decentralizacije i predstavničke demokracije uz deliberativnu i izravnu demokraciju. Na koncu, sveuključujući, jer se temelji na participativnoj demokraciji sa što širim sudjelovanjem ili uključivanjem građana u donošenje odluka kroz javne rasprave i organizacije civilnog društva”, obrazložio je uređenje kojem njegova stranka teži.

Radnička fronta je pak deklarirala zalaganje za demokratski socijalizam. “To prije svega uključuje društveno vlasništvo, društvenu proizvodnju koju organiziraju radnici i proizvodnju koja je orijentirana stabilnom standardu, a ne orijentirana proizvodnji profita za elitu”, objasnila je ranije za N1 predsjednička kandidatkinja ove stranke Katarina Peović koja je jučer na biralištima osvojila ukupno 746 glasova. U suradnji sa Socijalističkom radničkom partijom Hrvatske (SRP), Radnička fronta je osvojila povjerenje tek 0,24 posto birača.

Nastavi čitati