Prati nas

Nema predaje

Broj partizanskih i ustaških mirovina u slobodnom padu, branitelji rastu

Iz naše naše redovne kvartalne analize pogledajte koje skupine ‘povlaštenih’ umirovljenika brojčano rastu, a koje se smanjuju te kolike su prosječne mirovine unutar njih.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Yul Brynner (Bitka na Neretvi, 1969.)

Najnoviji broj statističkog biltena Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje pokazao je da je Hrvatska sa zadnjim danom ožujka ove godine isplaćivala 175.284 takozvanih povlaštenih mirovina, dok ih je krajem prosinca 2017. bilo 174.901. To znači da je preokrenut trend pa je pad od 1,2% u zadnjem kvartalu 2017. pretvoren u blagi rast od 0,2% u prva tri mjeseca ove godine. Iz naše naše redovne kvartalne analize pogledajte koje skupine “povlaštenih” umirovljenika brojčano rastu, a koje se smanjuju te kolike su prosječne mirovine unutar njih.

Domobrani i ustaše: 5.628 mirovine (-234)

Mirovine pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) primaju 234 osobe manje što je pad za 3,9% u tromjesečnom roku. Prosječna mirovina u ovoj kategoriji porasla je za 31 kunu.
Prosječna mirovina: 2.371 kuna.


Kako do ustaške penzije?

foto: MojeVrijeme.hr

Borci NOR-a: 12.796 mirovina (-514)

Broj mirovina koje primaju partizani i njihove udovice smanjio se za 514. U postocima, broj partizanskih mirovina pao je za 3,8%. U usporedbi s prethodnim kvartalom, riječ je o ubrzavanju pada koje je tada iznosilo 3%. Prosječna mirovina u ovoj skupini porasla je za 27 kuna.
Prosječna mirovina: 2.758 kuna.

Koliko ima partizana?

foto: MojeVrijeme.hr

Bivši politički zatvorenici: 3.185 mirovina (-33)

Nestale su 33 mirovine političkih zatvorenika što čini pad od 1%. U kvartalu ranije, ovaj pad iznosio je 1.3%. Mirovina u ovoj skupini porasla je za osam kuna.
Prosječna mirovina: 3.775 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 657 mirovina (+2)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade očekivano je stabilan i ima ih dvoje više u odnosu na kraj 2017. godine. To je rast od 0,3%. Mirovina je ovoj skupini umirovljenika u promatranom razdoblju porasla za 43 kune.
Prosječna mirovina: 9.595 kuna.

Branitelji: 106.483 mirovine (+700)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 700, što je stabilan rast od 0,7 % nastavljen iz zadnjeg kvartala 2017. godine.
Prosječna mirovina: 5.618 kuna (71.455 mirovine) i 2.508 kuna (35.028 mirovina priznatih prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017.)

Kako dobiti braniteljsku mirovinu?

foto: MojeVrijeme.hr

HVO: 6.792 mirovina (-8)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 8.
Prosječna mirovina: 2.961 kune.

Udio mirovine u prosječnoj plaći – stabilno tone

Između ostalog, statistika pokazuje da je sa zadnjim danom ožujka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao 1.141.250 mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s prosječnim iznosom od 2.342,96 kuna. Od toga se isplaćuju 498.014 starosnih mirovina, 21.620 starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika te 84.503 starosne mirovine prevedene iz invalidske.

Prijevremenih starosnih mirovina je 188.755. Mirovinsko isplaćuje i 123.744 invalidske mirovine i 224,374 obiteljske mirovine.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je izvijestio kako je 31. ožujka 2018.  isplaćivao 1.234.291 mirovinu, dok je u mirovinski fond uplaćivao 1.489.091 osiguranik. To znači da na jednog umirovljenika dolazi 1,21 zaposlenih čija prosječna neto plaća iznosi 6.128 kuna. Udio prosječne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u prosječnoj neto plaći pao je za pola postotka i sada je 38.23%, izvijestio je HZMO.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

.

Mozaik

Uspoređivati koronavirus i prometne nesreće jednostavno je glupo i opasno

Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

“I od prometnih nesreća pogibaju ljudi pa nikome nije palo na pamet zabranjivati cestovni promet ili proglašavati karantenu zbog toga.” Ovo je teza koju često čujemo od koronaskeptika, a nažalost posljednjih dana koriste je i neki novinari u tekstovima kojima žele argumentirati potrebu vraćanja gospodarskog života u normalno stanje.

Potrebu za oživljavanjem gospodarstva razumijemo i podupiremo, no usporedba koronavirusa i prometnih nesreća jednostavno nije ispravna. Zato što su prometne nesreće više-manje ograničene na pojedine skupine u prometu i poznata konstanta. Zapravo, zbog ulaganja država u infrastrukturu i proizvođača automobila u sigurnost vozila, broj prometnih nesreća pada.


Stoga im je neinteligentno suprotstavljati koronavirus koji je nepoznat i ne znamo gdje su njegove granice. Ali znamo da je opasan te da broj zaraženih i mrtvih u društvima koja su zakašnjela s protuepidemijskim mjerama eksponencijalno raste.

Uz to, uobičajene prometne nesreće nigdje na svijetu nisu srušile zdravstvene sustave, prisilile liječnike da trijažiraju pacijente prema “biološkoj dobi” i poštuju protokole prema kojima (kronološki) starijim pacijentima treba dati morfij koji će ubrzati njihov odlazak, umjesto kisika koji će im produžiti život.

Uobičajene prometne nesreće nisu sagradile nova groblja, a nisu ni podigle smrtnost u gradovima, regijama, državama više od nekoliko puta. Samo u ožujku, broj smrtnih slučajeva u usporedbi s periodom od 2015. do 2019. godine skočio je za 568 posto u talijanskoj provinciji Bergamo, 391 posto u provinciji Cremona i 370 posto u provinciji Lodi.

I dok COVID-19 prate brojne nepoznanice, za prometne nesreće apsolutno sigurno možemo reći da se ne šire običnim društvenim kontaktom, disanjem ili kašljanjem. Još nije zabilježen smrtonosni prijenos lančanog sudara ili podlijetanja pod kamion s pacijenta na medicinsku sestru ili liječnika.

Usporedbom prometne nesreće i koronavirusa čini se logička zabluda lažnog izjednačavanja koja ne može uroditi ispravnim zaključivanjem. Čak i da se te stvari mogu izjednačavati, što biste učinili da se suočite s mogućnošću da svaki stoti građanin u idućih dva mjeseca pogine u prometnoj nesreći? Ili čak manje, recimo “samo” 20.000 njih. Među njima bi vjerojatno bio vaš prijatelj, dijete ili blagajnica iz lokalnog dućana.

Nadamo se da biste povikali: “Dovraga, zatvorite ceste dok ne pronađemo neko rješenje!”

Za one koji žele znati više

Prema Statističkom pregledu Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj je tijekom prošle godine u prometu poginulo 297 osoba. Čak 110 osoba poginulo je uslijed slijetanja vozila s ceste. U sudarima su poginule 94 osobe. Kao crni rekord u prometu uzima se 1979. godina kada je poginulo čak 1.605 ljudi. 1990. godine poginulo je 1.360. sudionika prometa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od posljedica zaraze COVID-19 u 71 dan od registracije prve infekcije, usprkos strogim mjerama, umrle su 83 osobe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP