Prati nas

Nema predaje

Broj partizanskih i ustaških mirovina u slobodnom padu, branitelji rastu

Iz naše naše redovne kvartalne analize pogledajte koje skupine ‘povlaštenih’ umirovljenika brojčano rastu, a koje se smanjuju te kolike su prosječne mirovine unutar njih.

Objavljeno

|

Yul Brynner (Bitka na Neretvi, 1969.)

Najnoviji broj statističkog biltena Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje pokazao je da je Hrvatska sa zadnjim danom ožujka ove godine isplaćivala 175.284 takozvanih povlaštenih mirovina, dok ih je krajem prosinca 2017. bilo 174.901. To znači da je preokrenut trend pa je pad od 1,2% u zadnjem kvartalu 2017. pretvoren u blagi rast od 0,2% u prva tri mjeseca ove godine. Iz naše naše redovne kvartalne analize pogledajte koje skupine “povlaštenih” umirovljenika brojčano rastu, a koje se smanjuju te kolike su prosječne mirovine unutar njih.

Domobrani i ustaše: 5.628 mirovine (-234)

Mirovine pripadnika takozvane Hrvatske domovinske vojske (Domobranstvo, Ustaška vojnica i Oružnica NDH) primaju 234 osobe manje što je pad za 3,9% u tromjesečnom roku. Prosječna mirovina u ovoj kategoriji porasla je za 31 kunu.
Prosječna mirovina: 2.371 kuna.


Kako do ustaške penzije?

foto: MojeVrijeme.hr

Borci NOR-a: 12.796 mirovina (-514)

Broj mirovina koje primaju partizani i njihove udovice smanjio se za 514. U postocima, broj partizanskih mirovina pao je za 3,8%. U usporedbi s prethodnim kvartalom, riječ je o ubrzavanju pada koje je tada iznosilo 3%. Prosječna mirovina u ovoj skupini porasla je za 27 kuna.
Prosječna mirovina: 2.758 kuna.

Koliko ima partizana?

foto: MojeVrijeme.hr

Bivši politički zatvorenici: 3.185 mirovina (-33)

Nestale su 33 mirovine političkih zatvorenika što čini pad od 1%. U kvartalu ranije, ovaj pad iznosio je 1.3%. Mirovina u ovoj skupini porasla je za osam kuna.
Prosječna mirovina: 3.775 kuna.

Saborski zastupnici, ministri i ustavni suci: 657 mirovina (+2)

Broj mirovina saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i članova vlade očekivano je stabilan i ima ih dvoje više u odnosu na kraj 2017. godine. To je rast od 0,3%. Mirovina je ovoj skupini umirovljenika u promatranom razdoblju porasla za 43 kune.
Prosječna mirovina: 9.595 kuna.

Branitelji: 106.483 mirovine (+700)

Broj braniteljskih mirovina porastao je za 700, što je stabilan rast od 0,7 % nastavljen iz zadnjeg kvartala 2017. godine.
Prosječna mirovina: 5.618 kuna (71.455 mirovine) i 2.508 kuna (35.028 mirovina priznatih prema općim propisima, a određene prema ZOHBDR-u iz 2017.)

Kako dobiti braniteljsku mirovinu?

foto: MojeVrijeme.hr

HVO: 6.792 mirovina (-8)

Broj mirovina koje se isplaćuju pripadnicima HVO-a pao je za 8.
Prosječna mirovina: 2.961 kune.

Udio mirovine u prosječnoj plaći – stabilno tone

Između ostalog, statistika pokazuje da je sa zadnjim danom ožujka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao 1.141.250 mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju s prosječnim iznosom od 2.342,96 kuna. Od toga se isplaćuju 498.014 starosnih mirovina, 21.620 starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika te 84.503 starosne mirovine prevedene iz invalidske.

Prijevremenih starosnih mirovina je 188.755. Mirovinsko isplaćuje i 123.744 invalidske mirovine i 224,374 obiteljske mirovine.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je izvijestio kako je 31. ožujka 2018.  isplaćivao 1.234.291 mirovinu, dok je u mirovinski fond uplaćivao 1.489.091 osiguranik. To znači da na jednog umirovljenika dolazi 1,21 zaposlenih čija prosječna neto plaća iznosi 6.128 kuna. Udio prosječne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u prosječnoj neto plaći pao je za pola postotka i sada je 38.23%, izvijestio je HZMO.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

.

Mozaik

Opet čitamo stari fake news da ranije umirovljenje znači i duži život. Tko stoji iza toga?

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Objavljeno

|

“Deset godina rada može vas koštati dvadeset godina mirovine!” Ovi dana neki hrvatski portali, neskloni provjeri podataka, donijeli su “šokantnu analizu” koja pokazuje da rad u zreloj dobi znatno skraćuje život.

Pa se tako tvrdi da aktuarska analiza dr. Ephrema Chenga, vodećeg stručnjaka za mirovinski sustav, provedena na mirovinskim podacima Boeinga i nekoliko drugih velikih kompanija pokazuje da su radnici umirovljeni sa 65 godina života u prosjeku poživjeli još 18 mjeseci, dok su njihove kolege koje su se umirovile s 55 godina u mirovini uživale još 25 godina.


Kao izvor ove vijesti, koju su spremno prenijeli i neki sindikati na svojim stranicama i društvenim mrežama, navodi se objava portala biznews.com iz rujna 2013. u kojoj “financijski savjetnik Alec Riddle” objašnjava razloge zašto je tomu tako.

Zaista šokantno, zar ne? No kada je nešto baš toliko šokantno, postoji velika vjerojatnost da nije istinito, pogotovo kada u sebi ne sadrži informaciju za koju instituciju i kada je analiza provedena te na kojem uzorku, a sve bez poveznice na originalni materijal ili reference na dublji izvor. I pri tome proturječi kredibilnim istraživanjima koje možemo naći u ozbiljnim znanstvenim bazama.

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Priča se poziva na autoritete, no tko su oni?

Dr. Ephrem (Siao Chung) Cheng nepoznanica je internetu, osim kada se radi o ovoj vijesti koju izdašno prenose izdanci financijske industrije, prvenstveno stranice iza kojih stoje privatna mirovinska osiguranja i financijski savjetnici. Nismo pronašli kredibilan izvor koji bi nam rekao kakvo je njegovo obrazovanje niti za koga radi ili je radio. Iako je njegova navodna analiza pokazala šokantne podatke, dr. Cheng je uspješno izbjegao gostovanja na televizijama, u radijskim programima i časopisima. Samozatajno.

Provjerili smo i financijskog savjetnika Aleca Riddlea koji je napisao “otrežnjujući tekst koji bi nas trebao potaknuti na razmišljanje o vlastitim mirovinskim opcijama i strategijama”, kako sugerira biznews.com. Južnoafrički financijski savjetnik i motivacijski govornik Alec Riddle na linkedinu, mreži koja okuplja poslovne ljude, pojavljuje se pod tri profila. Od toga su dva bez kontakata, a treći broji više od 500 konekcija. Prema onome što je napisao, radi za investicijsku kuću Private Wealth Managament te drži inspiracijske govore o tome kako je pobijedio pretilost i postigao zavidne sportske uspjehe na Ironmanu.

Kako su ozbiljni mediji popratili ovu priču?

“Boeing studija je citirana u novinama, magazinima i među stručnjacima. Kruži internetom godinama. Problem je što Boeing jednostavno kaže da nije istinita”, piše BBC u kolovozu 2012. godine, dakle prije objave na biznews.com. “Na stranu Boeing, postoji li bilo kakav dokaz koji bi mogao poduprijeti ideju da rano umirovljenje produžuje život? Iznenađujuće, istina bi mogla biti potpuno suprotna: kasnije umirovljenje – duži život”, navodi ovaj ugledni medij u analizi koja detaljno ‘rastavlja’ ovaj mit.

BBC nas je zaintrigirao. A što točno kaže Boeing?

S obzirom na “bradatost” ove vijesti, ne čudi da nismo pronašli službenu objavu na kompanijinim stranicama. No ta objava pod nazivom “Umirovimo glasine o očekivanom životnom vijeku”, citirana je na nekoliko blogova. Poslužili smo se blogom australskog profesora matematike Murraya Bourna.

“Ne postoji korelacija između dobi umirovljenja i životnog vijeka Boeingovih umirovljenika”, stoji u Boeingovom priopćenju uz grafikon koji prikazuje stvarnu dob umirovljenja i životni vijek promatranih radnika. “Prvi netočni podaci o životnom vijeku pojavili su se u ranim osamdesetim godinama, a njihove verzije kruže godinama, gotovo kao urbani mit. Internet ove dezinformacije širi dalje, brže i u oblicima koji izgledaju profesionalnije. Boeing i druge kompanije su pokušale razbiti ovu zabludu. Ali, nažalost, loše vijesti, čak i kada su izmaštane, privlače pozornost. Istovremeno su dobre vijesti (da Boeingovi radnici žive duže od nacionalnog prosjeka) točne i nezapažene”, stoji u tom priopćenju. Na Bourneovim stranicama možete pronaći i interpretaciju problema i podataka.

Što kažu komentari?

Iako komentari na internetu nisu pouzdani izvor informiranja, pogotovo kada se objavljuju pod pseudonimima, zanimljivim smo procijenili one ostavljena na forumima koji okupljaju profesionalne pilote i ljude iz prateće industrije, s obzirom da se primarna vijest navodno bazira na podacima avio-industrije, a aktualizira se kada kompanije žele pomladiti kadar i poslati u raniju mirovinu veći kontingent starijih radnika.

“Sjećam se sredine devedesetih kada je uprava Douglas Aircrafta objavila ovu tablicu u pokušaju nagovaranja starijih zaposlenika da se umirove kako bi stvorili mjesto za mlađu radnu snagu. Kako sam u to vrijeme bio sindikalni povjerenik, dobivao sam puno poziva oko ovog dokumenta”, stoji u jednom komentaru ostavljenom na Bournovom blogu.

Što smo vam, zapravo, htjeli reći?

Kao i uvijek, pazite čemu vjerujete. Ne dopustite da se netko okoristi vašim predrasudama i emocijama. Provjeravajte prije nego što podijelite.

Fake news: Otiđite u mirovinu s 55 i živite do 80; otiđite u mirovinu sa 65 i umrite sa 67

Zamislite da radite dokle god je to moguće i onda u zasluženoj penziji uživate tek dvije godine. Studija koja je provedena analizom nekih od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u, pokazala je da zaposlenici koji rade do 65. godine, najčešće umru unutar sljedeće dvije godine, piše Biznews. Studiju o korelaciji duljine životnog i radnog vijeka proveo je doktor Ephrem (Siao Chung) Cheng.

Deset godina rada koštat će vas dvadeset godina života u mirovini

Studija je temeljena na broju odrezaka mirovine poslane korisnicima mirovinskog fonda Boeinga. Ustanovljeno je da oni koji su otišli u mirovinu sa 65, odreske dobivaju još otprilike 18 mjeseci. Slično je ustanovljeno i nakon analize poslanih mirovinskih odrezaka korisnika mirovinskog fonda Lockheed Martin koji mirovinu primaju u prosjeku tek 17 mjeseci.

Slična iskustva imaju i u mirovinskom fondu Ford Motor Company i Bell Labs. Iako najveći broj ljudi zaposlenih u velikim američkim kompanijama odlazi u mirovinu oko 57. godine, pa su oni koji u penziju odlaze sa 65 zapravo manjina, ovakvi podaci o životnom vijeku prilično su alarmantni.

Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je sljedeći: zaposlenici koji naporno rade i u kasnijoj dobi, značajno opterećuju svoje tijelo i um pa zbog stresa obolijevaju od niza bolesti. Sve to dovodi do smrti unutar razdoblja od dvije godine nakon umirovljenja. S druge strane, oni koji u mirovinu odu ranije, recimo oko 55. godine, obično u mirovini uživaju oko 25 godina. Za pretpostaviti je da oni koji su u poziciji da se penzioniraju ranije, u životu imaju manje stresa te imaju bolje isplaniranu financijsku budućnost te mogu živjeti komotno i nakon prestanka radnog odnosa.

Poguban stres

Važno je naglasiti i da oni koji su otišli u mirovinu s 55, nužno ne miruju, no pod značajno su manjim stresom od ljudi iste dobi koji još uvijek rade. To znači da i mlađi umirovljenici rade na pola radnog vremena ili se bave kakvim hobijem, no to im uzrokuje značajno manje stresa nego posao na puno radno vrijeme. Zaključiti se može sljedeće: ljudi koji su u mogućnosti ranije otići u mirovinu, u toj će mirovini uživati značajno duže od onih koji su morali raditi do krajnjih granica. (sn)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP