Prati nas

Vijesti

Gradonačelnik Crikvenice odbacio optužbe za diskriminaciju umirovljenika

Gradonačelnik Damir Rukavina kaže da je dužnost Grada zaštititi svoje građane, a upravo se to nastoji postići ovom odlukom. Naime, svi građani, ali i gosti koji noće u Crikvenici, snose trošak opterećivanja gradske infrastrukture, kao što su čišćenje plaža i odvoz smeća.

Objavljeno

|

Smiju li penzioneri u Crikvenicu
Crikvenica (foto: Roberta F./Wikimedia)

Na 13. sjednici Gradskog vijeća Crikvenice raspravljalo se o uvođenju vinjeta za autobuse koji iz unutrašnjosti dovoze jednodnevne izletnike, najčešće umirovljenike i građane slabije platežne moći. Podsjetimo, godišnja vinjeta za parkiranje u gradu košta 40.000 kuna, što će značajno poskupjeti jednodnevne izlete, a za očekivati je da će većina prijevoznika od njih odustati.

Protiv ovakvog udara na stare i siromašne prosvjedovao je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH). No gradonačelnik Damir Rukavina kaže da je dužnost Grada zaštititi svoje građane, a upravo se to nastoji postići ovom odlukom. Naime, svi građani, ali i gosti koji noće u Crikvenici, snose trošak opterećivanja gradske infrastrukture, kao što su čišćenje plaža i odvoz smeća.



Nezavisna vijećnica Sonja Polonijo pak ističe da turisti koji grad posjete na jedan dan ne snose te troškove te bi oni mogli pasti na leđa građana. „Ovom odlukom tome se želi stati na kraj jer je pošteno da svaka osoba bude jednako opterećena za troškove koje je prouzročila“, kaže vijećnica.

SUH je napomenuo i da bilo opasno parkirati autobuse daleko od plaže ili centra grada jer bi starijima od hodanja do plaže po visokim temperaturama moglo biti ugroženo zdravlje, no gradonačelnik kaže da se zdravlje ugrožava lokalnim umirovljenicima do kojih, zbog parkiranih autobusa, ne mogu doći hitne službe.

Gradsko vijeće ne smatra da je riječ o diskriminaciji ili zabrani, no gužva koju autobusi stvaraju u gradu nije im dopustiva pa će se za njih, možda, osigurati alternativno mjesto i eventualno prijevoz koji će izletnike prevoziti do plaža. Za očekivati je da ni to neće biti besplatno.

.

Vijesti

Zaposleni umirovljenici: Sve ih je više, no ne žele javno istupati

Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna.

Objavljeno

|

Autor

Do kada moram raditi?

Priča o umirovljenicima koji rade, u Hrvatskoj kao da je tabu tema. Do javnosti dopiru brojke i statistički podaci, ali o novom trendu nerado govore i poslodavci i zaposlenici. Svima je nekako nelagodno, valjda zbog činjenice da većina ljudi koji opet rade od mirovine ne može živjeti, pa u mirovini rade – da bi živjeli, piše Slobodna Dalmacija.

“Odradila sam uvjete do pune mirovine i prihvatila sam, nakon toga, kao umirovljenica raditi četiri sata u privatnoj poliklinici. Financijski aspekt je u drugom planu. Ne tjera me nužda, nego želja da ostanem aktivna uz osjećaj da sam sposobna za posao u kojemu mogu još dosta dati. Meni je ovo nastavak normalnog života, s time da mi je sada lagodnije nego prije jer imam više slobodnog vremena, a još uvijek radim. To je jedan lijepi prijelaz prema pravoj mirovini. Preporučila bih to svakome tko može”, kaže poznata splitska liječnica, ne želeći se javno eksponirati.



Motivi novozaposlene umirovljenice u jednom maloprodajnom trgovačkom lancu ponešto su drugačiji. Nije, kaže, od onih što su jedva dočekali mirovinu da se riješe obveze svakodnevnog odlaska na posao. Osjeća se zdravom i sposobnom pa zašto ne bi radila ako se pruža prilika. Ali, to nije sve. “Nakon 34 godine staža u trgovini zaslužila sam jedva 2.000 kuna, a to nije bilo dovoljno za normalan život. Sad radim, plaća stiže, a mirovina ide. Lakše se živi. Do kada? Koliko me budu trebali i koliko ja budem sposobna”, kaže Slobodnoj ova trgovkinja, koja također inzistira na anonimnosti.

Od siječnja ove godine broj zaposlenih umirovljenika eksplodirao je te se u tri mjeseca gotovo udvostručio broj zaposlenih na četiri sata dnevno u odnosu na kraj 2018. godine – s 5.138 na gotovo 9.000 do kraja ožujka.

Nastavi čitati