Prati nas

Zdravlje

Trudna nakon pedesete? Rijetko, ali ne i nemoguće

Brigitte Nielsen nedavno je šokirala svijet objavivši da je trudna sa svojim petim djetetom i to u 55. godini života. Kako je to moguće i je li takva trudnoća rizična? Evo što kažu liječnici.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Starije trudnice
foto: BigStock

Kad je Brigitte Nielsen objavila da je trudna po peti put i to u 55. godini, izazvala je prilično čuđenje i znatiželju. Je li u pitanju medicinski potpomognuta oplodnja? Je li ta trudnoća sigurna za nju i njeno dijete? Koliko je česta trudnoća nakon pedesete? Liječnici su za portal She knows odvagali je li situacija Brigitte Nielsen baš toliko neobična i što je posebno u kasnijim trudnoćama.

No riješimo jednu stvar odmah na početku: Stariji muškarci redovno postaju očevi. Prisjetimo se samo nekih: Mick Jagger, Steve Martin, George Clooney. Doista, “mladih” očeva u kasnijoj dobi ima napretek. A ono što je još važnije, ljudima to uopće ne smeta unatoč dokazima koji govore u prilog tezi da djeca starijih očeva ipak nešto češće pate od mentalnih ili razvojnih poremećaja poput autizma, šizofrenije i poremećaja pažnje.


No vratimo se mi Nielsen. Koliko su česte trudnoće nakon pedesete? Žene, dakle osobe rođene s maternicom i jajnicima uglavnom dobiju određen broj jajašaca i polako ih troše dok ne dosegnu fazu menopauze, kaže liječnik Thomas A. Molinaro, šef odjela za humanu reprodukciju na medicinskom fakultetu Rutgers Robert Wood Johnson. “Kako žene stare, neplodnost i spontani pobačaji postaju sve učestaliji zbog smanjene kvalitete i kvantitete jajnih stanica.”

Prema liječnici Yen Tran, ginekologinji iz medicinskog cetra Memorial Care Orange Coast iz Kalifornije, prije pojave potpomognute oplodnje, trudnoće nakon pedesete bile su iznimno rijetke. No to se mijenja zahvaljujući metodama poput umjetne oplodnje te smrzavanja i doniranja jajnih stanica. 2Posljednji trendovi pokazuju da sve više žena odgađa trudnoću kako bi se prvo obrazovale, ostvarile karijeru i tome slično. Zbog toga mnoge žene odluče imati dijete u kasnijoj dobi. Broj žena koje su zatrudnjele i rodile nakon pedesete, u posljednjih se 20 godina učetverostručio”, objašnjava doktorica Tran.

A tu je onda i menopauza. Prema doktoru Thomasu Ruizu, ginekologu iz memorijalne bolnice u Fountain Valleyu u Kaliforniji, prosječna dob kad žene ulaze u menopauzu je 51 godina, a do nje dolazi kad jajnici prestanu raditi. Drugim riječima, jajnici više ne proizvode jajne stanice pa bi se moralo pribjeći potpomognutoj oplodnji kako bi se postigla trudnoća.

Kako to funkcionira?

Zahvaljujući suvremenim medicinskim metodama poput potpomognute oplodnje, odnosno oplodnje in vitro (IVF) te postupku zamrzavanja jajnih stanica, mnogi ljudi i u kasnijoj dobi mogu uživati u čarima roditeljstva. No bez obzira radi li se o vlastitoj, prethodno zamrznutoj jajnoj stanici, jajnoj stanici donora (ili neasistiranom začeću), trudnoća u kasnijoj dobi može biti malo teža nego u mladosti, kaže Molinaro.

“Takve se trudnoće obično smatra visokorizičnima, no mogu se sigurno iznijeti uz pravilnu zdravstvenu skrb. Ključno je da se žene nakon 45. godine testiraju i prođu procjenu kako bi bile sigurne da su dooljno zdrave da iznesu trudnoću.”

Koji su rizici i/li prednosti trudnoće nakon pedesete?

Kod trudnica koje su prirodno zanijele nakon 42. godine, postoji nešto veća šansa da će dijete biti rođeno sa sindromom Down, kaže doktorica Tran. Osim toga, u kasnijoj dobi postoji i veća šansa za razvoj gestacijskog ili trudničkog dijabetesa, preeklampsije (poremećaja povezanog s povišenim krvnim tlakom koji može biti opasan i za dijete i za trudnicu) te smanjeni rast ili čak smrt fetusa. Zbog toga se na žene koje u kasnijoj dobi odluče postati majke poptpomognutom oplodnjom ponekad gleda s određenim podozrenjem, kaže doktro Molinaro.

Doktor također kaže i da je optimalna dob za začeće do 35. godine ako se žele izbjeći posjeti klinici za plodnost. “Nakon 36. godine broj i kvaliteta jajnih stanica značajno opada te postoji veća opasnost od spontanog pobačaja. Ako par unutar jedne godine ne začne dijete, trebali bi potražiti stručnu pomoć.”

Kako napreduje reproduktivna medicina, tako se otvaraju i nove mogućnosti koje uključuju i odgađanje trudnoće. Je i to pravi odabir za svakoga? Vjerojatno ne. Može li doći do komplikacija? Da, no do komplikacija može doći u svakoj trudnoći. Je li moguće? Naravno.

.

Zdravlje

Otkriveno je zašto je koronavirus puno opasniji za starije ljude

‘Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljudi citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Iako se ljudi bilo koje dobi mogu zaraziti virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, stariji pacijenti su u većem riziku da razviju teži oblik bolesti ili čak umru. Novo istraživanje u kojem se uspoređuje imunološki odgovor među dobnim skupinama, moglo bi pomoći objasniti zašto je to tako, piše portal Zee News.

Istraživači su otkrili da stariji pacijenti s tom bolešću imaju nižu koncentraciju imunoloških stanica potrebnih za izbacivanje virusa iz tijela. Studija je objavljena ovog tjedna časopisu Američkog društva za mikrobiologiju mBio.


“Starije osobe imaju više težih bolesti u usporedbi s mladima i otkrili smo da kod starijih ljud citotoksični dio imunološke kontrole nije toliko učinkovit da reagira na virus”, rekao je voditelj istraživanja, virolog dr. Gennadiy Zelinskyy iz Sveučilišne bolnice Essen u Njemačkoj.

On i njegovi kolege analizirali su uzorke krvi 30 osoba s blagim slučajevima COVID-19 kako bi promatrali kako T-stanice, potrebne za prepoznavanje i uklanjanje zaraženih stanica, reagiraju tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2.

Starost pacijenata kretala se od srednjih dvadesetih pa do kasnih devedesetih godina. Kod svih pacijenata znanstvenici su otkrili da su akutne infekcije SARS-CoV-2 dovele do manjeg broja T-stanica u krvi pacijenata u usporedbi sa zdravim osobama. Ovo smanjenje broja T stanica je jedno od mnogih neželjenih iznenađenja od COVID-19, rekao je Zelinskyy.

Većina virusa, jednom kad uđe u tijelo, pokreće ekspanziju T-stanica imunološkog sustava. Tu spadaju T-stanice “ubojice”, koje igraju ključnu ulogu u iskorjenjivanju stanica zaraženih virusom. One proizvode citotoksične molekule koje uništavaju zaražene stanice u tijelu. Ali ako nečiji imunološki sustav proizvodi manje tih T-stanica, rekao je Zelinskyy, borba protiv virusne infekcije bit će manje uspješna.

U skupini bolesnika s COVID-19 koju su proučavali Zelinskyy i njegovi kolege, istraživači su na sličan način utvrdili da se broj CD8+ T-stanica koje proizvode citotoksične molekule kao odgovor na virus, smanjuje s povećanjem dobi, a to smanjenje je u prosjeku bilo značajno veće kod bolesnika starijih od 80.

Štoviše, “ubojite” T-stanice kod pacijenata u dobi od 80 do 96 godina stvarale su citotoksične molekule nižom učestalošću od sličnih stanica kod mlađih pacijenata. Virus SARS-CoV-2 veže se na stanice u nosu ili ustima. Odatle se može proširiti na pluća i preći na druge organe, što izaziva infekciju opasnu po život.

“Citotoksične T-stanice zaista se bore za kontrolu tijekom ove akutne faze infekcije”, rekao je Zelinskyy. Ako imunološki sustav starijeg pacijenta proizvodi manje ubojitih T-stanica, a te su stanice neadekvatno naoružane, rekao je, možda su nedostatna obrana protiv virusa SARS-CoV-2.

Virusne čestice mogu se nastaviti širiti i, kao rezultat, infekcija se pogoršava. Novi podaci sugeriraju da citotoksične T-stanice igraju ključnu ulogu u kontroli ranih infekcija, ali Zelinskyy je upozorio da je prerano da bi se znalo može li se ta veza iskoristiti za dizajn učinkovite imunoterapije koja koristi ove stanice.

U prethodnim studijama o virusnim infekcijama kod miševa, njegova je skupina otkrila da je inhibitor kontrolne točke – imunoterapija koja aktivira T-stanice ubojice i učinkovito otpušta kočnice imunološkog sustava – poboljšava kontrolu virusa, ali potencijalno može kasnije oštetiti pluća i druge organe.

Daljnje su studije potrebne, rekao je Zelinskyy, kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici i koristi T-stanica kao načina za kontrolu SARS-CoV-2 i drugih virusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP