Prati nas

Vijesti

Preživljavanje umirovljenika: Bolje rad, nego glad

U međuvremenu su umirovljeni bra­nitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj za­htjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan – ali.

Objavljeno

|

Može li se raditi u mirovini? Smiju li umirovljenici raditi?
foto: BigStock

Kako se boriti protiv siromaštva najstarije i najpotre­bitije populacije? Europska komisija drži da je to moguće učiniti prije svega – adekvatnim mirovina­ma, mirovinama od kojih se može preživjeti. No, hrvatski zakonodavci smatraju da je to jednostavnije i jeftinije učiniti proširivanjem kruga korisnika mirovine koji će moći raditi, pa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da će time smanjiti broj umirovljenika koji su u riziku od siromaštva i ujedno povećati prihode i socijalnu sigurnost starijih osoba, piše Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, samo neki korisnici mirovine mogu raditi: korisnici starosne miro­vine do polovice punog radnog vremena te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti puno radno vrijeme. Sindikat umirovljenika je uputio čak i zahtjev za ocjenu ustavno­sti takvog zakonskog rješenja i zatražio da se broj kori­snika proširi i unificira. Ustavni sud je otprilike odgovorio kako država ima pravo odlučivati što god hoće, te da to  nije diskriminacija. U međuvremenu su umirovljeni bra­nitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj za­htjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan – ali.


Pučka pravobraniteljica je u najnovijem izvještaju pozdravila mogućnost da se, primjerice, i korisnicima prijevremene starosne mirovine omogući neki oblik rada, osobito jer se radi o osobama koje su mlađe od korisnika starosne mirovine. “Međutim, postavlja se pi­tanje treba li MRMS smanjivanje rizika od siromaštva promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada. Rad umirovljeničke populacije primarno bi trebalo proma­trati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete živo­ta te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata, a ne bi smio biti, nakon cijelog radnog vijeka, nužan za osiguravanje vlastite egzistencije”, smatra pra­vobraniteljica. SUH drži da bi trebalo oboje, i više mirovi­ne i pravo na rad uz mirovine. Uostalom, kao i u drugim europskim zemljama.

.

Vijesti

Slučaj himna: Kazneno prijavljena Josipa Lisac. Prijeti li joj do godine dana zatvora?

Članak 349. Kaznenog zakona navodi da će se onaj tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu kazniti kaznom zatvora do jedne godine.

Objavljeno

|

Autor

Na adresu Kaznenog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu danas je iz Opatije poslana kaznena prijava protiv Josipe Lisac, i to zbog kaznenog djela iz članka 349. Kaznenog zakona, tj. povrede ugleda Republike Hrvatske. Boško Županović, vlasnik portala Liburnija.com, sumnjiči Lisac da je prilikom inauguracije Zorana Milanovića izvela i intonirala himnu Republike Hrvatske na omalovažavajući način, javlja Dalmatinski portal.

U obrazloženju Županović navodi da je Lisac koristila izrugljive artikulacije i tonalitete koji, unatoč njenom osebujnom glazbenom opusu i izričaju, nisu društveno prihvatljivi. Drži da je kao osoba kojoj je hrvatski jezik materinji, morala znati da se takav oblik intoniranja u hrvatskom jeziku i kulturi uvijek koristi kroz oblike javnog izrugivanja ili omalovažavajućeg imitiranja nečije izjave, recitata ili glazbenog, odnosno, skladateljskog izričaja.


Županović smatra da nijedan građanin, bez obzira bio on glazbeni umjetnik ili netko drugi, nema pravo tonalitetno, vokalno, gestikularno i manifestativno umanjivati težinu, ozbiljnost i značaj intonacije nacionalne himne.

“Bilo kakvo umjetničko penetriranje u skladbenu, tekstualnu i glazbenu strukturu himne je nedopušteno. Takve modifikacije ili personalizacije mogu biti tolerirane u prepjevima drugih glazbenih izričaja uz suglasnost autora, no ne u himni. Način na koji je prilikom intonacije to radila osumnjičena apsolutno je izrugljiv i omalovažavajući zbog čega smatram da je iz istog proizašla osnova sumnje u počinjenje prijavljenog kaznenog djela”, obrazložio je Županović.

“Očekivao sam da će zavijati, ali..”

“Očekivao sam da će zavijati, ali ovako nešto. To je bilo ismijavanje na najgori mogući način. Ja sam se jučer sramio što sam Hrvat’, kazao je Dalmatinskom portalu Županović, inače pravnik po struci.

Za Index.hr je pak izjavio: “Gledajte, ja ne želim medijsku pažnju. Ja sam to učinio kao pravnik i građanin, smatram da je to obično izrugivanje i da ne priliči nikakvom događaju, a kamoli inauguraciji izabranog hrvatskog predsjednika. Ja sam koristio svoje vrijeme da bih napisao tu prijavu jer sam smatrao da je to moja građanska dužnost. Poslao sam tu kaznenu prijavu institucijama koje su za to zadužene, da odrade taj posao.”

Članak 349. Kaznenog zakona navodi da će se onaj tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu kazniti kaznom zatvora do jedne godine.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP