Prati nas

Vijesti

Preživljavanje umirovljenika: Bolje rad, nego glad

U međuvremenu su umirovljeni bra­nitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj za­htjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan – ali.

Objavljeno

|

Može li se raditi u mirovini? Smiju li umirovljenici raditi?
foto: BigStock

Kako se boriti protiv siromaštva najstarije i najpotre­bitije populacije? Europska komisija drži da je to moguće učiniti prije svega – adekvatnim mirovina­ma, mirovinama od kojih se može preživjeti. No, hrvatski zakonodavci smatraju da je to jednostavnije i jeftinije učiniti proširivanjem kruga korisnika mirovine koji će moći raditi, pa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da će time smanjiti broj umirovljenika koji su u riziku od siromaštva i ujedno povećati prihode i socijalnu sigurnost starijih osoba, piše Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, samo neki korisnici mirovine mogu raditi: korisnici starosne miro­vine do polovice punog radnog vremena te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti puno radno vrijeme. Sindikat umirovljenika je uputio čak i zahtjev za ocjenu ustavno­sti takvog zakonskog rješenja i zatražio da se broj kori­snika proširi i unificira. Ustavni sud je otprilike odgovorio kako država ima pravo odlučivati što god hoće, te da to  nije diskriminacija. U međuvremenu su umirovljeni bra­nitelji svojim zakonom dobili pravo na rad bez obustave mirovine, pa su umirovljeničke udruge ponovile svoj za­htjev. I, eto, čini se da će to biti ostvareno. No, i ovdje ima jedan – ali.



Pučka pravobraniteljica je u najnovijem izvještaju pozdravila mogućnost da se, primjerice, i korisnicima prijevremene starosne mirovine omogući neki oblik rada, osobito jer se radi o osobama koje su mlađe od korisnika starosne mirovine. “Međutim, postavlja se pi­tanje treba li MRMS smanjivanje rizika od siromaštva promatrati samo kroz prizmu umirovljeničkog rada. Rad umirovljeničke populacije primarno bi trebalo proma­trati u kontekstu podizanja zadovoljstva i kvalitete živo­ta te prenošenja znanja i uspostavljanja novih socijalnih kontakata, a ne bi smio biti, nakon cijelog radnog vijeka, nužan za osiguravanje vlastite egzistencije”, smatra pra­vobraniteljica. SUH drži da bi trebalo oboje, i više mirovi­ne i pravo na rad uz mirovine. Uostalom, kao i u drugim europskim zemljama.

.

Vijesti

Pakrac stimulira udomljavanje pasa dotacijom od 1.000 kuna

Grad Pakrac sa svakim udomiteljem sklapa ugovor, udomitelj mora poštovati Zakon o dobrobiti životinja, a službenici Grada uvijek imaju pravo nadzora.

Objavljeno

|

Autor

Od početka ožujka do polovine svibnja iz Skloništa za životinje na Bučju udomljeno je 9 pasa temeljom gradske odluke o naknadi za udomljavanje pasa kojom svaki udomitelj psa iz tog skloništa dobiva jednokratnu naknada u iznosu od tisuću kuna, piše Pakrac.hr.

Pored toga, četiri predmeta su u postupku, rekao je Darko Miletić, zaposlenik gradske uprave koji radi na provođenju programa. Da mjera daje rezultate ukazuje podatak da je u ta nepuna tri mjeseca već sada udomljavanje višestruko uvećano. Naime, prema iskustvima iz prethodnih godina u Hrvatskoj je godišnje iz skloništa na Bučju udomljeno je tek nekoliko pasa, a svi ostali u Njemačkoj.



Kroz tih 13 postupaka novi dom je na području Pakraca pronašlo ili će ga uskoro dobiti sedmero pasa, dok su ostali udomljeni u Lipiku, Okučanima i Kaptolu. Miletić, koji je inače i pokretač ove mjere, ne misli da je povećan interes za udomljavanje pasa iz skloništa na Bučju isključivo odraz te materijalne stimulacije od tisuću kuna već da je ono prvenstveno posljedica veće posvećenosti tom problemu u medijima.

Grad Pakrac sa svakim udomiteljem sklapa ugovor, udomitelj mora poštovati Zakon o dobrobiti životinja, a službenici Grada uvijek imaju pravo nadzora. U skloništu na Bučju je trenutno u ponudi 49 pasa, a nekoliko ih je još u karanteni.

Nastavi čitati