Prati nas

Mozaik

Skromna Kolinda: Jeste li čuli da je prodala državni zrakoplov?

rodala je predsjednički zrakoplov, a novac uplatila u proračun. Prodala je Mercedese namijenjene ministrima i novac vratila narodu. Sebi isplaćuje minimalac, a ministarske plaće je prepolovila. Smanjila je trošak veleposlanstava na 60%. Povećala je minimalnu plaću u privatnom sektoru.

Objavljeno

|

Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar-Kitarović

Iako je nekad važilo da su lažne vijesti oblik propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem tiskanih novina, pojavom interenta sve se promijenilo. Takozvani fake news (lažne vijesti, eng.) danas često proizvode i specijalizirane agencije, što je bilo razvidno i tijekom izbora na kojima je američkim predsjednikom postao Donald Trump. Primarni kanal širenja više nije tisak, već su to opskurni portali i društvene mreže.

Kao pomalo zabavan, ali i politički opasan, primjer fake newsa možemo izdvojiti i informacije koje se ovih dana plasiraju diljem svijeta o Kolindi Grabar-Kitarović najviše iz Kine, Sjedinjenih Država i Afrike. Predsjednica je, naime, postala hit zahvaljujući do sada neviđenom ponašanju na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Grljenje nogometaša i sudaca, ljubljenje pehara koji Hrvatska nije osvojila i radosno tupkanje po tjemenu francuskog predsjednika Macrona, priskrbili su joj titulu kraljice srca oko koje su proteklih dana raspredane brojne legende. U 24 sata nakon finalnog ogleda u Moskvi u cijelom svijetu objavljeno otprilike 25 posto više vijesti sa spominjanjem predsjednice u odnosu na Luku Modrića.



Jedna od njih širi se internetom poput požara i kaže: „Nije samo lijepa. Prodala je predsjednički zrakoplov, a novac uplatila u proračun. Prodala je Mercedese namijenjene ministrima i novac vratila narodu. Sebi isplaćuje minimalac, a ministarske plaće je prepolovila. Smanjila je trošak veleposlanstava na 60%. Povećala je minimalnu plaću u privatnom sektoru. Govori sedam jezika i vjeruje da nije na višem položaju od ostalih građana. Zašto je ne bismo posudili na nekoliko dana i pokazali korumpiranim političarima kako se vlada?“

Druga vijest prikazuje Nikolinu Žiljak, ZET-ovu vozačicu koja je pet sati vozila autobus s Vatrenima pa ispod slike piše: „Pogledajte kako hrvatska predsjednica vozi nacionalni tim. Kažite nešto o ovoj divnoj predsjednici!“ Objava je u manje od 24 sata postigla 17.640 dijeljenja i 3.000 lajkova, što dovoljno govori o tome koliko je lako prevariti korisnike društvenih mreža.

Brojni hrvatski građani pokušavaju demantirati ove laži. Jedna komentatorica kaže: „Za vrijeme njene vladavine mnoge su obitelji emigrirale u druge zemlje Europske unije, tražeći bolji život. Pogledajte prazna hrvatska sela. Pitajte lokalne ljude.“ No ima i onih koji misle da treba podržavati lažnu sliku koju je svijet stekao o Hrvatskoj. „Mene su učili da u javnosti ne govorim protiv svoje familije ili domovine, jer da je to kao da pljunete u vis pa vam padne na čelo. A opet, možda Hrvatska nije vaša domovina“, poruka je koju je ispisala čitateljica kojoj je lijepa laž o domovini ipak važnija od istine i surove stvarnosti.

.

Mozaik

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina

Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ustanovljeno je da su ljudi najsretniji kad su tinejdžeri i kad zađu u sedamdesete.

Objavljeno

|

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina, pokazalo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati studije pod nazivom Resolution Foundation pokazali su da su ljudi uglavnom zadovoljniji svojim životom i samim sobom kao tinejdžeri te ponovno kasnije u životu.

Istraživanje je trajalo sedam godina a proveo ga je Nacionalnu ured za statistiku. Studija također sugerira da razina tjeskobe počinje rasti sredinom dvadesetih i sredinom pedesetih. Nakon kratkotrajnog pada u kasnijim tinejdžerskim godinama, razina općeg zadovoljstva u dvadesetima opet raste. No oko tridesete godine dolazi do značajnog pada, a ljudi ponovno pronalaze svoju sreću tek u pedesetima. Nakon toga, krivulja ponovno raste i dosiže vrhunac u sedamdesetim godinama.



Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima.

“Vrijeme je da priznamo da je život mnogo više od novca koji posjedujemo. Nije važan GDP (BDP – bruto domaći proizvod), već GWB, odnosno “general wellbeing” (opće blagostanje). Vjerujem da je popravljanje osjećaja dobrobiti i blagostanja naš glavni politički zadatak”, rekao je Cameron.

“Pohvalno je što sve više političara razmišlja i o dobrobiti i blagostanju građana, a ne samo o njihovim primanjima”, kaže politički analitičar, George Bungham. “No taj njihov novi interes za dobrobit građana trebao bi biti nadopuna brizi o primanjima, a ne njegova zamjena.”

Dodao je i da ovo istraživanje pokazuje da je život neke zemlje puno više od puke priče o BDP-u te da postoje trendovi onkraj ekonomije koji mogu puno promijeniti kad je u pitanju osjećaj sreće i zadovoljstva. Prema istraživanju Resolution Foundation, sreća ovisi najprije o dobrom zdravlju, poslu i partneru. No razina zadovoljstva također ovisi o dobi osobe, prihodima i mjestu života.

Nastavi čitati