zašto se ubijaju stariji ljudi?
foto: Pixabay

Stariji ljudi se ubijaju češće od drugih

Autor: • 22. 07. 2018. • Kolaž, Mozaik236 • Verzija za ispis Verzija za ispis

Samoubojstvo je i dalje tabu tema u javnosti, iako je jasna potreba o tome razgovarati i ozbiljno promišljati. Hrvatska, srećom, nije ekstreman primjer, no određeni trendovi postaju zanimljivi. Onise, nažalost, uglavnom vežu za starije osobe, koje se sve manje libe dići ruku na sebe, piše Glas umirovljenika.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i MUP-a za razdoblje od 2007. do 2017., osobe starije od 60 godina čine između 40 i 50 posto svih suicida u Hrvatskoj na godišnjoj razini. Ukupna stopa samoubojstava starijih od 60 godina veća je nego u ostalim dobnim skupinama. Pritom je najgora bila 2008. kada su sebi presudile čak 402 starije osobe.



Upečatljiv je i podatak da se u dva do tri puta većoj mjeri ubijaju muškarci, nego žene. Možda kao još uvijek tradicionalno društvu stavljamo preveliki teret na muškarca za primarnog hranitelja obitelji.

Alarmantnih 50 posto

S druge strane, najmanji broj samoubojstava starijih osoba zabilježen je 2013. kad je 271 osoba odlučila skončati na ovaj način. Također, to je godina u kojoj je suicid počinilo najmanje starijih žena (67) i muškaraca (204). Iz cjelokupne statistike vidljivo je da je broj samoubojstava kod starijih osoba u blagome porastu, naročito u posljednje tri godine.

Dok je Hrvatska prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. prema broju samoubojstava bila u prosjeku (11,6 osoba na 100.000 stanovnika), ne smije se dopustiti mogući porast trenda, za što je potrebno ozbiljno poraditi na prevenciji.

Biserka Budigam, SUH (foto: S. Bura/S.Bogdanic/Mojevrijeme.hr)

Teško je od oka prosuditi što su sve razlozi rastućem broju samoubojica u starijoj dobnoj skupini, no motivi se ipak naziru. „Stari su često i žrtve prijevara, ili pak naglo osiromaše odlaskom u mirovinu ili po smrti partnera, ili otkaza prije mirovine. Neizlječive bolesti i tjelesna patnja također su česti razlozi za samoubojstvo, a tu je i samoća“, ističe psihologinja SUH-a Biserka Budigam, te dodaje kako ima i drugih uzročnika, poput pronalaska utjehe u alkoholu, opijatima i sličnom.

Česti simptom je i nepovjerenje prema psiholozima ili bilo kojoj drugoj vrsti stručne pomoći. Brojni domaći i strani psiholozi i sociolozi pokušali su pronaći sve uzroke suicida. Većina ih se slaže kako su, osim psihičkih stanja, to i društvene okolnosti.

Tako psihijatrinja Dragica Kozarić-Kovačić sa suradnicima navodi da su „samoubojstva češća u doba velikih ekonomskih kriza, a stagniraju i vrijeme gospodarskog napretka. Suprotno laičkom očekivanju, stopa samoubojstava smanjuje se tijekom ratnih razdoblja, a povećava u poratnom razdoblju.“ Ista znanstvenica navodi i kako je opće poznata činjenica da su samoubojstva češća u velikim gradovima i kod starijih ljudi.

Brojni motivi

Starost donosi veću emocionalnu osjetljivost, pa „okidači“ za suicid mogu biti posvuda. Najbolnije od svega jest to što se potencijalni samoubojice često obraćaju svojim bližnjima, te otvoreno iskazuju namjeru suicida. Stoga je važno što više razgovarati, ali i ozbiljno shvatiti i zaustaviti potencijalnog samoubojicu u naumu. U tom smislu, ističe psihologinja Budigam „svatko je odgovoran za samoubojstvo čovjeka iz svoga okruženja“. Kako statistika kaže, češće će to biti muškarac negoli žena.

Sociolog Aleksandar Štulhofer je proučavao poveznicu između suicida i socijalne isključenosti. Definirao je socijalnu isključenost kao „začarani krug koji čine nezaposlenost, siromaštvo i socijalna izolacija“ i zaključio kako je povezanost socijalne isključenosti i samoubojstva najčešće neizravna, ali navodi kako je ipak moguće da se kod dugotrajne socijalne isključenosti mogu pojačati čimbenici koji utječu na odluku o počinjenju suicida. U Hrvatskoj, gdje je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni siromaštva, logično je pretpostaviti visok utjecaj siromaštva, ovrha, dugova, gubitka ostojanstva. Ništa čudno da broj samoubojica, osobito ranjive kategorije starijih osoba, raste. Čak 78% svih globalno počinjenih samoubojstava bilježe se u zemljama s niskom ili srednjom ekonomskom razvijenošću. A Hrvatska razvojno uporno klizi ka dnu; sada smo tek nešto razvijeniji od Bugarske.

Ako ćemo gledati ukupnu statistiku, u Hrvatskoj svakog dana dvije osobe skončaju život od vlastite ruke, a još dvije to pokušaju. Hrvatska je prošla ratno i poratno razdoblje te ekonomsku krizu, pa je, prema mišljenju stručnjaka, izvjesno da su upravo to bili uzročnici povećanog broja samoubojstava u pojedinim razdobljima.

No i raspad tradicionalne obitelji i sve veća usamljenost, koja je u trećoj životnoj dobi učestala, faktori su koji utječu na sve veći postotak samoubojstava baka i djedova.

Da, stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Samoubojica će vjerojatnije biti stariji muškarac koji će skratiti svoje muke vješanjem i to u urbanom kontinentalnom dijelu Hrvatske. Teško je spriječiti, no neke preventivne mjere mogu se poduzeti, primjerice, povećanje mirovina, otvaranje klubova i programa za starije u gradovima sjevera Hrvatske. Prije svega, potrebno je vratiti dostojanstvo starijim osobama. (Milan Dalmacija, Glas umirovljenika)

Ključne riječi Sve o temi:


Imate komentar?

Povezane teme

Comments are closed.