Prati nas

Vijesti

Grčki umirovljenici: 15 kuna dnevno za hranu

Umirovljeni Jorgos pripovijeda kako mu noćna mora počinje jutrom kada počinje razmišljati kako potrošiti novac, a da obveze budu podmirene. Dužan je za lijekove i ne zna kako će ih platiti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zlostavljanje staraca u domovima
foto: Pixabay

Samo dva eura grčki umirovljenik Jorgos Vagelakos (81) smije potrošiti na tržnici. Više od toga jednostavno nema. Prije točno 6 godina budžet mu je iznosio čak 20 eura. Posljedica je to grčkog bankrota i teških mjera štednje koje su osiromašile najviše umirovljenike. Sutra će i službeno završiti treći val mjera koje su trebale zemlju postaviti na noge, ali umirovljenici se ne vesele.

Polovica grčkih umirovljenika potonula je ispod granice siromaštva, piše Reuters, koji je prvi puta razgovarao s ovim umirovljenim fizičkim radnikom te 2012. godine. Mirovina i socijalne naknade tada su mu pali s 1250 na 900 eura. Danas prima tek 685 eura, a dugovi se gomilaju.


Za usporedbu, indeks životnih troškova prema Worlddata.info u Hrvatskoj je 58,2, dok je indeks kupovne moći 36,6. Trošak života u Grčkoj je nešto veći pa indeks iznosi 74,4, ali je i nešto veća kupovna moć čiji indeks iznosi 41,7.

Umirovljeni Jorgos pripovijeda kako mu noćna mora počinje jutrom kada počinje razmišljati kako potrošiti novac, a da obveze budu podmirene. Dužan je za lijekove i ne zna kako će ih platiti. Dok uzima naranče na tržnici s prodavačem dogovora da će mu ih platiti idući tjedan. Jer kupio je već grožđe i novca više nema.

Uz sve to, grčki umirovljenici nisu pasivni. Do sada su organizirali bezbroj prosvjeda i čini se da će nastaviti s njima. Jer Vlada za iduću godinu planira još jednu reformu mirovinskog sustava. Nastavak europskog monitoringa nad grčkim financijama, a koje je bilo uvjet za pomoć, ne ulijevaju Jorgosu nadu. „To je naša misa zadušnica“, komentar je ovog čovjeka svjesnog da će do kraja života ostati siromašan i dužan.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP