Prati nas

Vijesti

Grčki umirovljenici: 15 kuna dnevno za hranu

Umirovljeni Jorgos pripovijeda kako mu noćna mora počinje jutrom kada počinje razmišljati kako potrošiti novac, a da obveze budu podmirene. Dužan je za lijekove i ne zna kako će ih platiti.

Objavljeno

|

Zlostavljanje staraca u domovima
foto: Pixabay

Samo dva eura grčki umirovljenik Jorgos Vagelakos (81) smije potrošiti na tržnici. Više od toga jednostavno nema. Prije točno 6 godina budžet mu je iznosio čak 20 eura. Posljedica je to grčkog bankrota i teških mjera štednje koje su osiromašile najviše umirovljenike. Sutra će i službeno završiti treći val mjera koje su trebale zemlju postaviti na noge, ali umirovljenici se ne vesele.

Polovica grčkih umirovljenika potonula je ispod granice siromaštva, piše Reuters, koji je prvi puta razgovarao s ovim umirovljenim fizičkim radnikom te 2012. godine. Mirovina i socijalne naknade tada su mu pali s 1250 na 900 eura. Danas prima tek 685 eura, a dugovi se gomilaju.


Za usporedbu, indeks životnih troškova prema Worlddata.info u Hrvatskoj je 58,2, dok je indeks kupovne moći 36,6. Trošak života u Grčkoj je nešto veći pa indeks iznosi 74,4, ali je i nešto veća kupovna moć čiji indeks iznosi 41,7.

Umirovljeni Jorgos pripovijeda kako mu noćna mora počinje jutrom kada počinje razmišljati kako potrošiti novac, a da obveze budu podmirene. Dužan je za lijekove i ne zna kako će ih platiti. Dok uzima naranče na tržnici s prodavačem dogovora da će mu ih platiti idući tjedan. Jer kupio je već grožđe i novca više nema.

Uz sve to, grčki umirovljenici nisu pasivni. Do sada su organizirali bezbroj prosvjeda i čini se da će nastaviti s njima. Jer Vlada za iduću godinu planira još jednu reformu mirovinskog sustava. Nastavak europskog monitoringa nad grčkim financijama, a koje je bilo uvjet za pomoć, ne ulijevaju Jorgosu nadu. „To je naša misa zadušnica“, komentar je ovog čovjeka svjesnog da će do kraja života ostati siromašan i dužan.

.

Vijesti

Aladrović: Oko 53.000 nacionalnih mirovina isplaćivat će se iz proračuna

‘Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva.’

Objavljeno

|

Autor

Tijekom aktualnog prijepodneva koje je obilježilo početak nove saborske sjednice, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović odgovorio je na nekoliko pitanja u vezi najavljene takozvane nacionalne mirovine.

“Preliminarne projekcije govore da će 2021. biti od 53-55 tisuća građana koji će biti stariji od 65 godina, a bez ikakvog dohotka. To je opširan okvir te mirovine. Bitno je naglasiti da se ona neće isplaćivati iz doprinosa. Doprinosi iz rada isplaćuju se za (radničke, op. mv.) mirovine. Vrlo vjerojatno, isplata nacionalne mirovine biti će unutar prihoda proračuna.”


Visinu te mirovine, kaže ministar, odredit će radna skupina. Naime, ona će odlučiti hoće li se ići na dohodovni, imovinski cenzus ili neke druge institute i prakse koje postoje na razini EU.

“Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva. To je skupina ljudi za koju smo odgovorni i za čiju se egzistenciju moramo pobrinuti. To je smisao nacionalne mirovine, ta zaštita najslabijih u društvu. Da ih, na neki način, obeštetimo i da im osiguramo dostojanstvenu starost”, obrazložio je Aladrović.

Kaže, riječ je o institutu o kojem se već duže razmišlja, no sada se krenulo u njegovu realizaciju: “U proteklom razdoblju smo u okviru malih radnih skupina u Ministarstvu postavili temelje za uvođenje nacionalne mirovine. Idući tjedan bi, pretpostavljam, trebala početi raditi velika radna skupina sastavljena od akademske zajednice, stručnjaka za mirovinski sustav, stručnjaka iz Ministarstva, Sindikata umirovljenika, radničkih sindikata i svih onih koji imaju nešto za reći o ovoj temi.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP