Prati nas

Aktivno starenje

Način na koji starite ovisi o vašem odnosu prema starosti

Stariji ljudi u zemljama s visokom razinom poštovanja prema starijima prijavljuju bolje mentalno i fizičko zdravlje u usporedbi s drugim grupama u njihovim zemljama. Ove zemlje također prijavljuju niži stupanj siromaštva među populacijom starijom od 50 u odnosu na mlađe ljude. Djeluje prejednostavno.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako dugo živjeti?
foto: BigStock

Nedavno objavljeno istraživanje ukazalo je na snažnu vezu između pogleda na starenje i kvalitete starenja. U osamdeset i petoj godini, umirovljena francuska zavarivačica Claude Copin je vjerojatno otkrila tajnu dugog i zdravog života. Ona je pod stare dane ostala aktivna kuglajući se s prijateljima u jednom pariškom parku. Osim toga sprijateljila se s djecom svojih suigrača iz ekipe od kojih su mnogi tinejdžeri. Oni je vode na zabave i u kino – ponekad zaboravljajući da će se ona umoriti prije njih. “Činim svoj život lijepim”, kaže Copin. “Još sam uvijek zdrava jer sam aktivna i srećem ljude.”

I u pravu je kad to kaže. Originalno istraživanje globalne organizacije Orb media pokazuje snažnu povezanost između pogleda na starost i kvalitete života u starijoj dobi. Pojedinci s pozitivnim stavom će vjerojatno živjeti duže i biti boljeg zdravlja od onih s negativnim stavom. Stariji ljudi u zemljama s niskim stupnjem poštovanja prema starijima su pod povećanim rizikom za razvoj mentalnih i fizičkih bolesti kao i siromaštva, kad ih se usporedbi s ostalim dobnim skupinama u njihovoj zemlji. Promjene u stavovima, pokazuje istraživanje, mogle bi donijeti velika poboljšanja.


Pakistan poštuje starce, ali starci postaju sve siromašniji

Zdravo starenje postaje sve važnije: sve zemlje izvan područja Afrike su u fazi ubrzanog starenja. Ako se ovi populacijski trendovi nastave, do 2050. će svaki peti pojedinac biti stariji od 65 godina. Blizu pola milijarde ljudi će imati preko 80 godina. Mala populacija mladih ljudi će morati brinuti za veliku populaciju staraca sa sve većim potrebama za skupom zdravstvenom njegom. Iznenađujuće je da su u svijetu punom starijih ljudi negativni pogledi na starenje uobičajeni. Analiza svjetske zdravstvene organizacije otkrila je da 60% ljudi iz 57 zemalja koje je obuhvatilo istraživanje imaju negativan pogled na starenje. Starije ljude se često gleda kao manje kompetentne i manje sposobne od mladih ljudi. Smatra ih se teretom za društvo i njihove obitelji, umjesto da ih se prizna zbog njihovih vrijednih znanja, mudrosti i iskustva.

Orb media sažela je podatke prikupljene od više od 150 tisuća ljudi u 101 zemlji kako bi se došlo do saznanja o poštovanju prema starijim ljudima. Pakistan je bio među zemljama koje su ostvarile najviši rezultat. Poštovanje prema starijima u Pakistanu je stara tradicija, kaže Faiza Mushtaq, profesorica sociologije na Institutu za poslovnu administraciju u Karachiju. Ali kako se ljudi sve više sele u gradove, tradicionalne obiteljske strukture se prekidaju a briga za starije postaje sve teža. S obirom da vlada ne pruža nikakvu sigurnosnu mrežu, mnogi stariji ljudi završavaju u teškom siromaštvu. Bez obzira na ovo, postoje opipljive prednosti za starije koji proizlaze iz načina na koji ih se doživljava, kaže ona. “Ovaj stav prema starosti je puno zdraviji i prihvaća proces starenja, umjesto da se vlastito blagostanje, privlačnost i vrijednost povezuju isključivo s mladošću”, kaže Mushtaq.

U Japanu su starci teret

Japan je predvodnik ovog trenda u svijetu i ima najdulji očekivani životni vijek i niski natalitet. Istraživanje Orb medije je u Japanu ustanovilo nizak stupanj poštovanja prema starijima. 82-godišnji liječnik u staračkom domu Dr. Kozo Ishitobi kaže da se na starije ljude tradicionalno gleda kao na teret. “Japanci tek počinju shvaćati da stariji ljudi trebaju podršku”, kaže on. “Svi prolazimo kroz proces starenja, stoga bi se trebali međusobno podržavati.”

Pokazalo se da stav prema starosti ima široke posljedice na pojedince i društva. Becca Levy, profesorica epidemiologije na Yaleovoj školi javnog zdravstva u SAD-u, fascinirana je moćima dobnih stereotipa i bavi se njima već desetljećima. Počela je svoj rad u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Ako su stariji ljudi poštovani u društvu, to može poboljšati njihovu sliku o sebi. “Ovo može pozitivno utjecati na njihovu psihologiju i fiziologiju te u konačnici na njihovo zdravlje”, kaže Levy, predvodnica u svome polju.

Važan je stav!

Kroz zadnja dva i pol desetljeća, Levy i drugi istraživači ustanovili su upravo to: pojedinci s pozitivnijim stavovima u vezi starenja žive duže i stare kvalitetnije. Manja je vjerojatnost da će biti deprimirani ili tjeskobni, iskazuju povećan stupanj blagostanja i brže se oporavljaju od ozljeda i bolesti. Također je manja šansa da će razviti demenciju i Alzheimerovu bolest. Levy je otkrila da su Amerikanci s pozitivnijim pogledima na starenje živjeli u prosjeku 7.5 godina više od njihovih vršnjaka s negativnim pogledom na svijet. Studije u Njemačkoj i Australiji došle su do sličnih rezultata. “Neke od veličina kod ovih otkrića bile su zbilja iznenađujuće”, kaže Levy.

Istraživanje Orb medije i analiza podataka pokazali su da se ovi učinci mogu primijetiti bez obzira na kulturnu pozadinu. Prema podacima OECD-a i UN-a, stariji ljudi u zemljama s visokom razinom poštovanja prema starijima prijavljuju bolje mentalno i fizičko zdravlje u usporedbi s drugim grupama u njihovim zemljama. Ove zemlje također prijavljuju niži stupanj siromaštva među populacijom starijom od 50 u odnosu na mlađe ljude. Djeluje prejednostavno. Kako zadržavanje optimističnog stava može pomoći ljudima da žive dulje? Levy je otkrio da ljudi s negativnim dobnim stereotipima imaju povišene razine stresa. A stres se povezuje s velikim brojem zdravstvenih problema. Pokazalo se da oni koji očekuju bolji život pod starije češće vježbaju, paze na ispravnu prehranu i redovito posjećivanje doktora, kaže Levy.

Starost je dostignuće

Takav je i slučaj 57-godišnje brazilke Marte Nazaré Balbine Prate koja je preselila svoju obitelj u dom svojih roditelja u Sao Paolu prije desetak godina. Morala je napustiti posao nutricionistice u bolnici kako bi se brinula za njih. Njezin otac preminuo je početkom godine. Bilo joj je teško kako financijski tako i emocionalno. Ali, kaže ona, iskustvo je potaklo da razmisli o načinu života koji želi za sebe u starim danima. “Pokušavam paziti što jedem i vježbam koliko god je to moguće”, kaže ona, “tako da dosegnem staračko doba u dobroj fizičkoj kondiciji”.

Trebali bismo biti zahvalni što možemo biti zabrinuti u vezi starenja, kaže Marília Viana Berzins. Ona radi sa starijima u Brazilu već 20 godina te je osnovala grupu za proučavanje ljudskog životnog vijeka  i starenja. “Dosegnuti starost veliko je postignuće za čovjeka. Ovo je najveće postignuće čovječanstva u posljenjih sto godina”, kaže ona. Ali u Brazilu, kaže Berzin, starost je postala povezana s nemogućnošću obavljanja zadataka. “Dok ne promijenimo ovaj stereotip, a starost se ne počne promatrati kao normalni stadij života, nećemo napredovati”, kaže ona. “Tek će tada naši stari biti tretirani s više poštovanja.”

Starenje nije umiranje

Mijenjanje stereotipa nije nimalo jednostavno. Ljudi razviju svoje poglede na starenje već do treće godine života, kaže Corinna Loeckenhoff, profesorica medicinske gerontologije na medicinskom fakultetu Weill Cornell, koja je proučavala dobne stereotipe po različitim kulturama. Ali pogledi se isto tako mijenjaju s iskustvom. Nažalost, negativna uvjerenja su prečesto osnovana na netočnim dojmovima. Tijekom procesa starenja, zdravlje pojedinca obično ostaje stabilno do otprilike pet godina prije smrti, kaže Loeckenhoff. Većina ljudi tek će tada osjetiti mentalno i fizičko opadanje povezano sa starošću. “Ljudi i dalje miješaju starenje i umiranje”, kaže ona.

Neka istraživanja pokazuju da se povećanjem smislenog kontakta između starijih i mlađih generacija mogu razbiti negativni stereotipi. Zadnjih pet godina, jedan starački dom u Francuskoj počeo je raditi upravo to. Svaki tjedan dom organizira dovoz djece iz obližnjeg vrtića u posjet stanarima doma. Pierre Vieren (91) umirovljeni vlasnik tvrtke, voli viđati djecu. “Kad sam otišao na svoj balkon, ugledao sam djecu koja su me pozdravljala mahanjem. To je moja sunčeva zraka ujutro”, kaže on.

Ravnateljica doma Dorothée Poignant kaže da ovo iskustvo približava starost djeci. “Stvara obiteljski duh, veselje, dječji smijeh i smijeh staraca”, kaže ona. “U domu nemamo samo starce, imamo i djecu, i starce, i ljude s invaliditetom. Nismo isključivi.” Svatko bi mogao profitirati od poboljšanja svojih ideja o tome što je starenje, kaže Loeckenhoff. “Najbitnija stvar za shvatiti o dobnim stereotipima je da su oni jedini pravedni. Tijekom starenja biti ćete žrtva vlastitog stereotipa ili njegov miljenik.”

.

Aktivno starenje

Unatoč koronavirusu, programi u centrima za kulturu idu dalje

S obzirom na epidemiju COVID-19, mnogi centri za kulturu i otvorena učilišta prilagodili su svoje programe novonastaloj situaciji. Osobe treće životne dobi ove godine imaju sužen izbor, ali nešto zanimljivih programa ipak se može naći.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ova jesen po mnogome je drugačija od ostalih jer je epidemija koronavirusa poremetila većinu planova. Novonastaloj situaciji i tom famoznom “novom normalnom” prilagođavaju se i u zagrebačkim centrima za kulturu i otvorenim učilištima pa se uobičajeni programi održavaju u manjem obimu nego inače i pod posebnim epidemiološkim mjerama.

Dobra je vrijest da programa za treću životnu dob u većini centara ipak ima, a mi smo istražili koji su i kako u njima sudjelovati na siguran način.


Centar za kulturu i informacije Maksimir

Jadranka Kerin, voditeljica programa za osobe treće životne dobi u Centru za kulturu i informacije Maksimir, kazala nam je da ove jeseni idu dalje programi dramske skupine Treći čin i kiparsko slikarske radionice za treću dob.

“Ti su programi išli i ova tri mjeseca, sve do lipnja. Naše voditeljice koje rade u Domu za starije Maksimir su uz silan trud uspjele provesti neke programe jer, kao što znate, u domove za starije ne može se ući. Likovna radionica je recimo išla tako da je voditeljica, inače apsolventica na Akademiji likovnih umjetnosti Karla Radanović, polaznicima zadavala zadatke online vezane uz to što će crtati i u kojoj tehnici, i to razgovarajući s njima pojedinačno te uz pomoć socijalnih radnika u domu. Onda su polaznici, koliko su uspjeli, preko nekog kompjutora iz doma ili preko mobitela ako su nešto malo mlađi, slali te uratke natrag. Tako se to održavalo, a tako ćemo, nažalost morati nastaviti i dalje kad je riječ o aktivnostima u domu jer voditeljica ne može do polaznika pa je dosta teško. Pokušat ćemo, kad ova čitava situacija malo popusti, napraviti izložbu tih radova”, kaže gospođa Kerin.

“Tako funkcionira i dramska radionica gdje je još interesantnije, a voditeljica, diplomirana dramatrurginja Maja Sviben, radi pojedinačno s polaznicima okosnicu za dramske likove. Polaznici onda sami trebaju taj lik osmisliti, tekstualno i na sve druge načine pa onda ona to zapisuje. Nakon toga planiramo sve te likove okupiti i jednom, možda, tu predstavu doista i izvesti”, kaže Kerin.

No, nešto programa odvija se i u samom Centru. “Ono što ćemo mi raditi ovdje u Centru od ponedjeljka, 5. listopada, su likovne radionice za starije koje će se održavati vani na otvorenom u parku Maksimir. To će tako funkcionirati dok god dozvole vremenske prilike. Radionice će ići ponedjeljkom od 10 do 12 sati. Ako su na otvorenom, polaznici mogu biti na primjerenoj razdaljini, crtati, slikati i raditi, i to sve uz voditeljicu Loru Elezović, također apsolventicu na Akademiji likovnih umjetnosti”, opisuje nam Kerin.

Ostali programi za treću dob koje su prethodnih godina organizirali, sada, nažalost, više ne idu. Ide tek ples na svili za mlađe i suvremeni ples za djecu, no što se tiče programa za starije ove godine dostupne su samo navedene radionice.

Gospođa Kerin naglašava i sljedeće: “Sve radionice organizirane su pod posebnim epidemiološkim mjerama, polaznici su na razdaljini, nose se maske, pazimo, no i mučimo se u svemu tome.”

Najteže je, kaže, polaznicima u domu jer bi oni vrlo rado imali nekakve kontakte s vanjskim svijetom, ali nažalost takva je situacija i mjere za domove su dosta stroge.

“Naši polaznici koji dolaze u Centar su molili da svako nastavimo s programima i jako im se svidjela ideja da to bude na otvorenom u parku Maksimir. Naime, u toj likovnoj grupi ih ima dosta, 10-12, a naša prostorija u kojoj se program inače održava nije dovoljno velika da bi svi mogli u njoj biti na primjerenoj udaljenosti. Naravno da mi tu napravimo i propuh, imamo dezinficijense, svi nose maske i sve, ali razmak može među polaznicima biti najviše metar – što nije dovoljno. Probat ćemo zato vani pa ćemo vidjeti kako će ići”, kaže Jadranka Kerin.

Centar za kulturu Trešnjevka

Iz Centru za kulturu Trešnjevka doznali smo dobre vijesti. Naime, ondje su u tijeku upisi u jesenske programe za umirovljenike koji se održavaju pod posebnim epidemiološkim mjerama.

“Dostupne su radionice oblikovanja keramike, zatim likovnost, ples… Svi se programi održavaju, ali pod strogim mjerama, što znači da u dvorani nikad nije previše ljudi tako da svi mogu biti na propisanom razmaku, a na ulazima imamo i dezinficijense”, kaže Lovorka Mihanović iz marketinga Cekate-a.

“Također, može se doći na koncerte, predstave i stand-up nastupe, ali držimo se mjera – posjetiteljima mjerimo temperaturu, obavezne su maske i slično. U subotu imamo akciju i festival na otvorenom ‘Tratinska se budi’ u sklopu kojega će se moći slušati koncerti”, kaže Lovorka Mihanović.

“Što se tiče programa namijenjenih trećoj dobi, tu su Start Art likovna grupa u kojoj je maksimalan broj ljudi osam, zatim radionica keramike, art terapija i dramska grupa za odrasle, a u Društvenom klubu Prečko imamo pjevanje, tečaj izrade biljnih preparata, permakulture i slično. Što se mjera tiče, svi se kod nas osjećaju sigurno. Imamo i neke programe na otvorenom, vidi se da pazimo tako da naši polaznici dolaze i dalje”, dodaje Lovorka Mihanović.

foto: Oleg Mityukhin/Pixabay

Centar za kulturu Sesvete

U Centru za kulturu Sesvete, također je sve prilagođeno epidemiološkim mjerama, rekla nam je voditeljica centra i  viša stručna suradnica za glazbenu djelatnost, Aida Vidović Krilanović.

Tečajevi za umirovljenike, a to su tečajevi jezika (engleski, njemački i talijanski), zatim tečaj informatike za početnike na kojem se uči korištenje Worda, pretraživanje interneta i korištenje elektroničke pošte te tečajevi za napredne, ali i tečajevi izrade etno nakita ili dizajnerskog nakita, održavaju se u centru pod posebnim epidemiološkim mjerama.

2Pazimo da naših polaznika ima taman toliko da u našem prostoru mogu biti na propisanoj udaljenost, a tijekom izvođenja samih programa obavezno je nošenje maski”, kaže Vidović Krilanović.

Svima su, kaže, radionice i tečajevi nedostajali i sretni su što neki programi ove jeseni ipak idu. “Naši voditelji ulažu silan trud da bi programi išli, a polaznici nam kažu da se kod nas osjećaju sigurno i rado dolaze”, govori nam Vidović Krilanović te dodaje kako se nada da će se ova po svemu izvanredna situacija ipak ubrzo smiriti.

Narodno sveučilište Dubrava

Voditeljica programa za treću životnu dob u Narodnom sveučilištu Dubrava, Vesna Špalj-Senta, kazala nam je da za ovu godinu nisu predviđeni posebni programi za osobe treće životne dobi, jer su tako preporučili epidemiolozi. No i starije osobe se mogu, ako to žele, priključiti nekim programima za odrasle.

“Preporuka epidemiologa je takva da ove godine ne radimo posebno s osobama treće životne dobi jer se radi o ugroženoj skupini. No, ipak postoji mogućnost da osobe 50 plus dođu u neku grupu za odrasle. Pritom mislim na naše mješovite grupe jutarnjeg razgibavanja, joge i korektivnog pilatesa”, kaže nam Špalj-Senta.

“Nešto starijih polaznika imamo i u grupama ručnih radova, na tečaju izrade paške čipke, crtanja, slikanja i keramike, no napominjem da se radi o našim uobičajenim grupama u kojima nema popusta za umirovljenike”, objašnjava Špalj-Senta.

foto: Rui Dias/Pexels

Pučko otvoreno učilište

U Pučkom otvorenom učilištu je u tijeku nadoknada programa od proljetnog semestra koji se nisu mogli održati zbog epidemije, govori nam tajnica POU-a, Nina Radojević.

Kako su nakon toga došli godišnji odmori i ljeti, programi se nisu stigli izvesti do kraja pa se to odrađuje sada. “Imamo sad to nešto što smo dužni našim polaznicima pa zasad nema novih upisa i tako će biti negdje do kraja mjeseca studenog dok se sve ovo ne odradi. Što se epidemioloških mjera tiče, mi se ravnamo nekako po mjerama za škole. Koristimo veće učionice, odnosno polaznike smo preselili u veće učionice tako da mogu držati preporučeni razmak, svi nose maske, na ulazima su dezinficijensi za ruke i držimo se svih epidemioloških mjera”, kaže gospođa Radojević.

“Jedan dio nastave je odražen i online, a u njemu je sudjelovao tko može i ima mogućnosti. Koristili smo Zoom, Loom, Skype i razne druge aplikacije, ovisno o tome kako je koji profesor mogao i kako se snalazi jer i među našim profesorima ima i mlađih i starijih. Programi koje sada nadoknađujemo su strani jezici, informatika i programi iz opće kulture. Po nešto od svakog područja ne snije uspjelo odraditi prije ljeta, pa to odrađujemo sada.”

Što se novih programa u studenom tiče, još se sa sigurnošću ne zna koji će to programi biti. “Vjerojatno će biti tečajeva stranih jezika, informatike i likovnih radionica, a što se tiče programa opće kulture, njih iznova kreiramo za svaki semestar i uvijek bude nečeg novog, i tema i predavača, tako da će o tome biti odlučeno naknadno”, zaključuje Nina Radojević iz Pučkog otvorenog učilišta.  

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP