Prati nas

Vijesti

Ima li uopće nade za buduće umirovljenike?

Nisam radila 40 godina da bih sada u starosti prodavala sladoled ili okretala bolesnike starije tek koju godinu od mene, komentar je koji opisuje sraz očekivanja od mirovine i surove stvarnosti. Ali i razočaranje državom koju su izgradili, a koja na njih danas gleda kao na teret.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Hrvatska već mjesecima intenzivno raspravlja o mirovinskoj reformi. Izmjene koje se naziru koncentrirane su na održivost teško bolesnog sustava, no izlječenju se nitko ne nada, piše Deutsche Welle u tekstu naslovljenom Mirovinska reforma: “Samo da ne bude gore”.

Reforma će biti u rujnu u sabornici, najavili su vladajući prije ljetnog raspusta, no do zaključenja ovog teksta službeni paket novih zakona nije pušten u savjetovanje s javnošću. Obrisi reforme objavljivani su u medijskim nastupima ministra mirovinskog sustava Marka Pavića. Detalje je iznosio sindikatima i umirovljeničkim udrugama, no što će se točno pred zastupnicima naći i kada, nitko pouzdano ne zna.


Zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja sugerirao je u programu javnog radija da Vlada namjerava otezati pa skratiti javnu raspravu na najmanju moguću mjeru kako bi se paket zakona o kojima će ovisiti mirovine današnjih radnika „na juriš” progurao kroz parlament.

Ono što jest zamjetno je da su građani već pomalo umoreni medijskim analizama i nagađanjima te da se fokus premjestio s borbe za „mirovine za dostojanstven život” na „samo da ne bude gore”.

Umirovljenici na socijalnom dnu

Da bi se razumjelo strahove budućih umirovljenika, valja pogledati kako žive sadašnji. Državno mirovinsko osiguranje isplaćuje trenutno 1.233.430 mirovina, dok je odnos broja umirovljenika i zaposlenih opasnih 1: 1,27. Svake godine, prema riječima ministra Pavića, nedostaje 17 milijardi kuna za pokrivanje mirovina, a koje se namiču iz državne kase.

Tih 17 milijardi kuna strašilo su za sve stariju glasačku bazu, a neizvjesnost mirovinskog sustava koristi se za „uštimavanje” biračke mašine još od referenduma za ulazak u EU. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.600 kuna. Samcu koji živi u unajmljenom stanu u Zagrebu to nije dovoljno za trošak najma i režija. Odjeća, kultura, a sve češće i hrana te lijekovi spuštaju se na dno liste prioriteta. No valja znati da ovdje govorimo o prosjeku te da je 53% hrvatskih umirovljenika potonulo ispod linije siromaštva pa su glad i život u negrijanim stanovima hrvatska svakodnevica.

Nepravde ostaju i povećavaju se

Napajanje takozvanih povlaštenih mirovina iz mase za radničke mirovine posebna je nepravda učinjena umirovljenicima, koju političari ne žele ni adresirati, a kamoli riješiti. Ne želi ju riješiti ni Plenkovićeva vlada svjesna da je riječ o socijalnoj bombi koja može srušiti bilo koji sastav Banskih dvora. Na nerazmjer prava koje imaju pojedine društvene skupine upozorila je i Europska komisija, dok se tek povremeno čuje da su mirovine zarađene radom – mirovine, a sve ostalo je nešto drugo i treba se financirati iz drugih izvora.

U tim mirovinama po posebnim propisima je i 71.366 braniteljskih s prosjekom od 5.615 kuna, ali i 662 mirovine bivših saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i ministara koje su dosegnuli prosjek od 9.587 kuna. Ipak, od svih povlaštenih mirovina najčešće se javno napadaju mirovine preživjelih partizana (čiji se prosječni radni staž ne razlikuje od radnog staža prosječnog umirovljenika) i njihovih udovica. Takvih mirovina je 12.312 i iznose u prosjeku 2.758 kuna.

Uz zadržavanje starih nepravdi, mirovinska budućnost donosi i neke nove. Produljenjem radnog vijeka i postepenim odlaskom u mirovinu sa 67 godina, što je promjena poticana na razini EU-a, hrvatski umirovljenik gubi zbog toga što živi 3 godine kraće od prosjeka Unije, a pokazatelji govore da se taj život dodatno skraćuje. Ministar se poziva na institut dugotrajnog osiguranika – oni koji imaju 40 godina radnog staža, kaže, moći će u mirovinu ranije. No istina je da se i njima odlazak u mirovinu, prema predstavljenim mogućim dijelovima reforme, pomiče sa 60 na 61 godinu života, odnosno 62 godine od 2027. godine.

Rasklimani drugi stup

Posebno se izazovnim pokazao drugi mirovinski stup zasnovan po modelu kapitalizirane štednje koji nije polučio uspjeh. Naime, prema važećem zakonu stariji umirovljenici koji su ulagali samo u prvi stup, imaju pravo na mirovinski dodatak od 27% kako bi ipak mogli preživjeti od prvoga do prvoga u mjesecu. Pokazalo se kako novi umirovljenici (rođeni 1962. godine i kasnije), koji nemaju taj dodatak, usprkos kapitaliziranoj štednji imaju mirovine niže za 600 kuna te da dostupni model pogoduje samo onima s iznimno visokim primanjima.

Plenkovićeva vlada se je dosjetila rješenja prema kojem će prilikom umirovljena građani svoju kapitaliziranu štednju moći predati državi koja će im u zamjenu dati dodatak od 27%. Ovakvom potezu protivi se financijska industrija, no podržava ga Sindikat umirovljenika Hrvatske koji naglašava špekulativnu narav drugog mirovinskog stupa pa se zalaže za jaku državnu mirovinu.

S posla na… posao

Što će konkretno mirovinska reforma donijeti blagajnici domaćeg trgovačkog lanca koja ima plaću oko 4.600 kuna neto, za sada nitko pouzdano ne zna. Vjerojatno će raditi dulje, ako joj to zdravlje bude dopuštalo, za mirovinu koja neće prelaziti visinu mirovina njenih ranije umirovljenih kolegica. Bude li zdrava i vitalna, vjerojatno će u mirovini morati dodatno raditi kao spremačica ili u rastućoj niši sive ekonomije – njezi teško bolesnih. Naime, u Hrvatskoj je tek nekim kategorijama umirovljenika dopušten rad i zadržavanje mirovine.

Sada ministar najavljuje da će omogućiti svim umirovljenicima sudjelovanje na tržištu rada i zadržavanje mirovine, ako budu radili pola radnog vremena. Time se bi se trebao ublažiti i sve veća nestašica radne snage u državi koja trpi težak demografski gubitak zbog iseljavanja mladih. Starci će, čuje se u raspravama, raditi za starce. Radnički sindikati se protive ovakvom rješenju, jer umirovljenike smatraju nelojalnom konkurencijom. Poslodavci, kao i udruge umirovljenika, pozdravljaju takvu odluku i kažu da je tržište rada spremno prihvatiti umirovljenike.

Oni pak nostalgično spominju neka druga vremena u kojima su njihovi roditelji mogli živjeti od mirovine. Ne raskošno, ali uz plaćene račune i pun hladnjak. „Nisam radila 40 godina da bih sada u starosti prodavala sladoled ili okretala bolesnike starije tek koju godinu od mene“, komentar je objavljen na umirovljeničkom portalu koji opisuje sraz očekivanja od mirovine i surove stvarnosti. Ali i razočaranja državom koju su izgradili, a koja na njih danas gleda kao na teret. (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP