Prati nas

Zdravlje

Prirodno kretanje

Najzdraviji ljudi na svijetu uopće ne idu u teretanu

Naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Uzgajate vrt, šećite s psom, vozite bicikl, obavljajte kućanske poslove bez pomoći električnih uređaja. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Ako želite biti zdravi, neće vam biti potrebni utezi niti sprave za vježbanje. Kako biste se uvjerili da je tome doista tako, dovoljno je pogledati kako žive neki od najdugovječnijih ljudi na svijetu, piše portal Medium.com. Ljudi u tzv. Plavoj zoni – u onim mjestima koja imaju najduži očekivani životni vijek – ne dižu utege, niti tre maraton, niti su članovi fitnes centara. Umjesto toga oni žive u okolini koja ih konstantno „tjera“ da budu aktivni i kreću se a da o tome i ne razmišljaju.

To znači da uzgajaju vrt, puno hodaju tijekom dana i ne koriste previše električne aparate kod obavljanja kućanskih poslova. Štoviše, znanstvenici koji su istraživali život u Plavim zonama otkrili su da je rutiniran, prirodan pokret jedan od najučinkovitijih načina da se produlji životni vijek i da je upravo to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.


Naravno, u našem društvu, gdje su mnogi od nas po cijele dane poslom prikovani za radni stol i ekran kompjutera, to se ne čini previše realističnim. Prirodno kretanje tijekom dana čini se kao romantična maštarija, no u stvarnosti prije stotinu godina bilo je samo 10 posto poslova koji se obavljaju sjedeći, dok ih je danas čak 90 posto. No ne bojte se – postoje načini kako u život uvesti više prirodnog pokreta.

Jedan od najboljih i najlakših načina je da započnete s aktivnim načinom transporta. To znači hodanje na posao i natrag, šetnja s djecom ili unucima do škole i vrtića ili bicikliranje na tržnicu, do prijatelja i na poštu. Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao 15-minutra šetnja ili vožnja biciklom, no dobra će biti bilo kakva tjelesna aktivnost. No valja reći da je ljudima, uz kućanske poslove, upravo odlazak na posao jedna od najmrskijih djelatnosti. Možda vam bude lakše ako se sjetite da odlaskom na posao zapravo vježbate i produljujete si život.

Ako, pak, ne možete organizirati hodanje ili bicikliranje do posla, pokušajte takvu vrstu pokreta ubaciti u neki drugi dio dana. Američko društvo za rak objavilo je da hodanje šest sati tjedno značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i nekih oblika raka. No ako ne možete hodati toliko, vašem će zdravlju koristiti bilokakva aktivnost. Sve je bolje od sjedenja i ležanja.

Važno je napomenuti i da je hodanje vrlo dobro za naš um. Svakodnevna šetnja smanjuje rizik od demencije za čak 40 posto, kaže Anders Hansen, psihijatar s Karolinska instituta u Švedskoj. No ako duge šetnje jednostavno nisu za vas, pokušajte šetati malo, ali više puta dnevno. Ako puno sjedite, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Zaključak je sljedeći: naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP