Prati nas

Zdravlje

Prirodno kretanje

Najzdraviji ljudi na svijetu uopće ne idu u teretanu

Naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Uzgajate vrt, šećite s psom, vozite bicikl, obavljajte kućanske poslove bez pomoći električnih uređaja. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Ako želite biti zdravi, neće vam biti potrebni utezi niti sprave za vježbanje. Kako biste se uvjerili da je tome doista tako, dovoljno je pogledati kako žive neki od najdugovječnijih ljudi na svijetu, piše portal Medium.com. Ljudi u tzv. Plavoj zoni – u onim mjestima koja imaju najduži očekivani životni vijek – ne dižu utege, niti tre maraton, niti su članovi fitnes centara. Umjesto toga oni žive u okolini koja ih konstantno „tjera“ da budu aktivni i kreću se a da o tome i ne razmišljaju.

To znači da uzgajaju vrt, puno hodaju tijekom dana i ne koriste previše električne aparate kod obavljanja kućanskih poslova. Štoviše, znanstvenici koji su istraživali život u Plavim zonama otkrili su da je rutiniran, prirodan pokret jedan od najučinkovitijih načina da se produlji životni vijek i da je upravo to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.


Naravno, u našem društvu, gdje su mnogi od nas po cijele dane poslom prikovani za radni stol i ekran kompjutera, to se ne čini previše realističnim. Prirodno kretanje tijekom dana čini se kao romantična maštarija, no u stvarnosti prije stotinu godina bilo je samo 10 posto poslova koji se obavljaju sjedeći, dok ih je danas čak 90 posto. No ne bojte se – postoje načini kako u život uvesti više prirodnog pokreta.

Jedan od najboljih i najlakših načina je da započnete s aktivnim načinom transporta. To znači hodanje na posao i natrag, šetnja s djecom ili unucima do škole i vrtića ili bicikliranje na tržnicu, do prijatelja i na poštu. Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao 15-minutra šetnja ili vožnja biciklom, no dobra će biti bilo kakva tjelesna aktivnost. No valja reći da je ljudima, uz kućanske poslove, upravo odlazak na posao jedna od najmrskijih djelatnosti. Možda vam bude lakše ako se sjetite da odlaskom na posao zapravo vježbate i produljujete si život.

Ako, pak, ne možete organizirati hodanje ili bicikliranje do posla, pokušajte takvu vrstu pokreta ubaciti u neki drugi dio dana. Američko društvo za rak objavilo je da hodanje šest sati tjedno značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i nekih oblika raka. No ako ne možete hodati toliko, vašem će zdravlju koristiti bilokakva aktivnost. Sve je bolje od sjedenja i ležanja.

Važno je napomenuti i da je hodanje vrlo dobro za naš um. Svakodnevna šetnja smanjuje rizik od demencije za čak 40 posto, kaže Anders Hansen, psihijatar s Karolinska instituta u Švedskoj. No ako duge šetnje jednostavno nisu za vas, pokušajte šetati malo, ali više puta dnevno. Ako puno sjedite, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Zaključak je sljedeći: naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP