Prati nas

Zdravlje

Prirodno kretanje

Najzdraviji ljudi na svijetu uopće ne idu u teretanu

Naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Uzgajate vrt, šećite s psom, vozite bicikl, obavljajte kućanske poslove bez pomoći električnih uređaja. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Ako želite biti zdravi, neće vam biti potrebni utezi niti sprave za vježbanje. Kako biste se uvjerili da je tome doista tako, dovoljno je pogledati kako žive neki od najdugovječnijih ljudi na svijetu, piše portal Medium.com. Ljudi u tzv. Plavoj zoni – u onim mjestima koja imaju najduži očekivani životni vijek – ne dižu utege, niti tre maraton, niti su članovi fitnes centara. Umjesto toga oni žive u okolini koja ih konstantno „tjera“ da budu aktivni i kreću se a da o tome i ne razmišljaju.

To znači da uzgajaju vrt, puno hodaju tijekom dana i ne koriste previše električne aparate kod obavljanja kućanskih poslova. Štoviše, znanstvenici koji su istraživali život u Plavim zonama otkrili su da je rutiniran, prirodan pokret jedan od najučinkovitijih načina da se produlji životni vijek i da je upravo to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.


Naravno, u našem društvu, gdje su mnogi od nas po cijele dane poslom prikovani za radni stol i ekran kompjutera, to se ne čini previše realističnim. Prirodno kretanje tijekom dana čini se kao romantična maštarija, no u stvarnosti prije stotinu godina bilo je samo 10 posto poslova koji se obavljaju sjedeći, dok ih je danas čak 90 posto. No ne bojte se – postoje načini kako u život uvesti više prirodnog pokreta.

Jedan od najboljih i najlakših načina je da započnete s aktivnim načinom transporta. To znači hodanje na posao i natrag, šetnja s djecom ili unucima do škole i vrtića ili bicikliranje na tržnicu, do prijatelja i na poštu. Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao 15-minutra šetnja ili vožnja biciklom, no dobra će biti bilo kakva tjelesna aktivnost. No valja reći da je ljudima, uz kućanske poslove, upravo odlazak na posao jedna od najmrskijih djelatnosti. Možda vam bude lakše ako se sjetite da odlaskom na posao zapravo vježbate i produljujete si život.

Ako, pak, ne možete organizirati hodanje ili bicikliranje do posla, pokušajte takvu vrstu pokreta ubaciti u neki drugi dio dana. Američko društvo za rak objavilo je da hodanje šest sati tjedno značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i nekih oblika raka. No ako ne možete hodati toliko, vašem će zdravlju koristiti bilokakva aktivnost. Sve je bolje od sjedenja i ležanja.

Važno je napomenuti i da je hodanje vrlo dobro za naš um. Svakodnevna šetnja smanjuje rizik od demencije za čak 40 posto, kaže Anders Hansen, psihijatar s Karolinska instituta u Švedskoj. No ako duge šetnje jednostavno nisu za vas, pokušajte šetati malo, ali više puta dnevno. Ako puno sjedite, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Zaključak je sljedeći: naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP