Prati nas

Zdravlje

Prirodno kretanje

Najzdraviji ljudi na svijetu uopće ne idu u teretanu

Naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Uzgajate vrt, šećite s psom, vozite bicikl, obavljajte kućanske poslove bez pomoći električnih uređaja. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Ako želite biti zdravi, neće vam biti potrebni utezi niti sprave za vježbanje. Kako biste se uvjerili da je tome doista tako, dovoljno je pogledati kako žive neki od najdugovječnijih ljudi na svijetu, piše portal Medium.com. Ljudi u tzv. Plavoj zoni – u onim mjestima koja imaju najduži očekivani životni vijek – ne dižu utege, niti tre maraton, niti su članovi fitnes centara. Umjesto toga oni žive u okolini koja ih konstantno „tjera“ da budu aktivni i kreću se a da o tome i ne razmišljaju.

To znači da uzgajaju vrt, puno hodaju tijekom dana i ne koriste previše električne aparate kod obavljanja kućanskih poslova. Štoviše, znanstvenici koji su istraživali život u Plavim zonama otkrili su da je rutiniran, prirodan pokret jedan od najučinkovitijih načina da se produlji životni vijek i da je upravo to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.



Naravno, u našem društvu, gdje su mnogi od nas po cijele dane poslom prikovani za radni stol i ekran kompjutera, to se ne čini previše realističnim. Prirodno kretanje tijekom dana čini se kao romantična maštarija, no u stvarnosti prije stotinu godina bilo je samo 10 posto poslova koji se obavljaju sjedeći, dok ih je danas čak 90 posto. No ne bojte se – postoje načini kako u život uvesti više prirodnog pokreta.

Jedan od najboljih i najlakših načina je da započnete s aktivnim načinom transporta. To znači hodanje na posao i natrag, šetnja s djecom ili unucima do škole i vrtića ili bicikliranje na tržnicu, do prijatelja i na poštu. Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao 15-minutra šetnja ili vožnja biciklom, no dobra će biti bilo kakva tjelesna aktivnost. No valja reći da je ljudima, uz kućanske poslove, upravo odlazak na posao jedna od najmrskijih djelatnosti. Možda vam bude lakše ako se sjetite da odlaskom na posao zapravo vježbate i produljujete si život.

Ako, pak, ne možete organizirati hodanje ili bicikliranje do posla, pokušajte takvu vrstu pokreta ubaciti u neki drugi dio dana. Američko društvo za rak objavilo je da hodanje šest sati tjedno značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i nekih oblika raka. No ako ne možete hodati toliko, vašem će zdravlju koristiti bilokakva aktivnost. Sve je bolje od sjedenja i ležanja.

Važno je napomenuti i da je hodanje vrlo dobro za naš um. Svakodnevna šetnja smanjuje rizik od demencije za čak 40 posto, kaže Anders Hansen, psihijatar s Karolinska instituta u Švedskoj. No ako duge šetnje jednostavno nisu za vas, pokušajte šetati malo, ali više puta dnevno. Ako puno sjedite, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Zaključak je sljedeći: naše je tijelo stvoreno za pokret, a ne za sjedenje. No kretanje ne mora nužno značiti odlazak na fitnes. Neka kretanje postane sastavni dio vaše svakodnevice.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati