Prati nas

Vijesti

Troši sad, plati kad umreš

Jesu li ‘obrnute hipoteke’ dokaz raspada obitelji i nebrige države

Kada bi se uvela obrnuta hipoteka, ilustrira Santini, bilo bi slučajeva kada bi banke radile izuzetno dobar posao ako bi po sklapanju ugovora osiguranik preminuo mjesec ili dva od uzimanja kredita.

Objavljeno

|

foto: Siniša Bogdanić

Kako smo ranije izvijestili, komercijalne banke uskoro će Hrvatskoj narodnoj banci predstaviti novi proizvod – kredite s obrnutom hipotekom. Namijenjeni su starijim građanima koji svoju imovinu, prvenstveno stambene prostore, žele staviti u funkciju sigurnijeg starenja.

Ukratko, umirovljenik koji nema dovoljno sredstava za dostojanstven život, dizao bi kredit kod komercijalne banke, a pod hipoteku bi stavljao svoju kuću ili stan. Banka bi mu do kraja života isplaćivala mjesečni iznos na tekući račun, ali najviše do 60 posto vrijednosti nekretnine. Nakon smrti dužnika, banka bi rasprodala imovinu pod hipotekom, naplatila se s kamatama, a ostatak, ako bi ga bilo, išao bi nasljednicima.


Ekonomist Guste Santini skeptičan je prema ideji obrnute hipoteke i njenom uvođenju u Hrvatskoj. Kako je izjavio za Tportal, na meti bi bili samo stanovi i kuće po Zagrebu i nekretnine na obali koje bi se dale brzo prodati. Svi ostali neće ni imali tu šansu.

“Samo razmišljanje o uvođenju obrnute hipoteke je priznanje da su svi postali svjesni kako umirovljenici više ne mogu dostojanstveno živjeti. To bi znači da naši umirovljenici koji su svojim radom ili nasljedstvom nešto stekli, to sada moraju rasprodati samo da bi mogli opstati. Drugi aspekt ove priče samo pokazuje da se obitelji raspadaju i da stariji i nemoćni ostavljeni sami sebi, a treći aspekt je mirovinski sustav koji više u sebi nema ništa što bi se zvalo welfare state. Kapital kroz ta tri aspekta želi ostvariti dodatnu oplodnju”, kaže Santini.

Kada bi se uvela obrnuta hipoteka, ilustrira Santini, bilo bi slučajeva kada bi banke radile izuzetno dobar posao ako bi po sklapanju ugovora osiguranik preminuo mjesec ili dva od uzimanja kredita. “Kada bi takvo što uvelo, kao rješenje socijalnih problema, država bi priznala da je ne zanimaju brige građana”, zaključuje.

Dr. Vlado Leko s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pak za Lider tvrdi da bi ta inovacija mogla biti korisna za Hrvatsku. “Jedna petina našeg stanovništva starija je od 65 godina, ali ona čini čak dvije petine siromašnih u zemlji. U Hrvatskoj je visok udjel privatnog vlasništva nad stambenim nekretninama i mnogo je sličnih onima iz uvoda koji nemaju pristojne tekuće prihode, ali vlasnici su hipotekama ‘nezarobljenih’ nekretnina. Istodobno većina umirovljenika ima niske mirovine kojima teško pokriva i osnovne životne troškove. Uza sveobuhvatnu regulaciju, zaštitu korisnika i aktiviranje banaka i drugih potencijalnih kreditora primjenom obrnute hipoteke angažirali bi se privatni izvori za zbrinjavanje starije populacije, smanjili proračunski izdaci za pomoć starijim osobama, rasteretili starački domovi, olakšao položaj staračkih poljoprivrednih kućanstava, a starijima omogućila dostojanstvena starost u vlastitu domu”, misli Leko.

 

.

Vijesti

Povišica mirovina je mizerna, manja od očekivanog. Kako se to dogodilo?

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća.

Objavljeno

|

Autor

Travanjsko usklađivanje mirovine umirovljenicima koji imaju mirovinu oko 2.500 kuna donijet će tek 17 dodatnih kuna u novčaniku. Povišica je to tek od 0,7 posto dok je prije pola godine ona iznosila čak 2,44 posto. Ovog puta “iznevjerili” su poslodavci jer su plaće u drugom dijelu 2019. godine rasle samo 0,7 posto u odnosu na isplaćene bruto plaće u prvom dijelu godine, analizira Večernji list.

Pitanje je zašto je rast plaća tako usporio? Lani je samo država bila izdašne ruke te je u nekoliko navrata povećala plaće zaposlenima u javnom sektoru, ali jače u prvom dijelu godine.


Privatni je sektor primanja zaposlenih znatnije podebljavao isplatom bonusa, toplog obroka i ostalih neoporezivih naknada pa se to odrazilo i na visinu bruto plaća. Samim tim što su neoporezive, te naknade ne ulaze u izračun bruto plaće.

Koliko se svakog mjeseca isplaćuje neoporezivih naknada, bit će poznato od idućeg mjeseca jer će te podatke, počev od plaće za siječanj 2020., Državni zavod za statistiku redovito objavljivati uz svoja priopćenja o neto plaćama.

Neoporezive naknade će se, međutim, iskazivati odvojeno od plaće i neće utjecati na usklađivanje mirovina u budućnosti, tako da se u dogledno vrijeme može očekivati pojačani pritisak umirovljeničkih udruga na promjenu metodologije iskazivanja bruto i neto plaća, predviđa Večernji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP