Prati nas

Vijesti

Troši sad, plati kad umreš

Jesu li ‘obrnute hipoteke’ dokaz raspada obitelji i nebrige države

Kada bi se uvela obrnuta hipoteka, ilustrira Santini, bilo bi slučajeva kada bi banke radile izuzetno dobar posao ako bi po sklapanju ugovora osiguranik preminuo mjesec ili dva od uzimanja kredita.

Objavljeno

|

foto: Siniša Bogdanić

Kako smo ranije izvijestili, komercijalne banke uskoro će Hrvatskoj narodnoj banci predstaviti novi proizvod – kredite s obrnutom hipotekom. Namijenjeni su starijim građanima koji svoju imovinu, prvenstveno stambene prostore, žele staviti u funkciju sigurnijeg starenja.

Ukratko, umirovljenik koji nema dovoljno sredstava za dostojanstven život, dizao bi kredit kod komercijalne banke, a pod hipoteku bi stavljao svoju kuću ili stan. Banka bi mu do kraja života isplaćivala mjesečni iznos na tekući račun, ali najviše do 60 posto vrijednosti nekretnine. Nakon smrti dužnika, banka bi rasprodala imovinu pod hipotekom, naplatila se s kamatama, a ostatak, ako bi ga bilo, išao bi nasljednicima.


Ekonomist Guste Santini skeptičan je prema ideji obrnute hipoteke i njenom uvođenju u Hrvatskoj. Kako je izjavio za Tportal, na meti bi bili samo stanovi i kuće po Zagrebu i nekretnine na obali koje bi se dale brzo prodati. Svi ostali neće ni imali tu šansu.

“Samo razmišljanje o uvođenju obrnute hipoteke je priznanje da su svi postali svjesni kako umirovljenici više ne mogu dostojanstveno živjeti. To bi znači da naši umirovljenici koji su svojim radom ili nasljedstvom nešto stekli, to sada moraju rasprodati samo da bi mogli opstati. Drugi aspekt ove priče samo pokazuje da se obitelji raspadaju i da stariji i nemoćni ostavljeni sami sebi, a treći aspekt je mirovinski sustav koji više u sebi nema ništa što bi se zvalo welfare state. Kapital kroz ta tri aspekta želi ostvariti dodatnu oplodnju”, kaže Santini.

Kada bi se uvela obrnuta hipoteka, ilustrira Santini, bilo bi slučajeva kada bi banke radile izuzetno dobar posao ako bi po sklapanju ugovora osiguranik preminuo mjesec ili dva od uzimanja kredita. “Kada bi takvo što uvelo, kao rješenje socijalnih problema, država bi priznala da je ne zanimaju brige građana”, zaključuje.

Dr. Vlado Leko s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pak za Lider tvrdi da bi ta inovacija mogla biti korisna za Hrvatsku. “Jedna petina našeg stanovništva starija je od 65 godina, ali ona čini čak dvije petine siromašnih u zemlji. U Hrvatskoj je visok udjel privatnog vlasništva nad stambenim nekretninama i mnogo je sličnih onima iz uvoda koji nemaju pristojne tekuće prihode, ali vlasnici su hipotekama ‘nezarobljenih’ nekretnina. Istodobno većina umirovljenika ima niske mirovine kojima teško pokriva i osnovne životne troškove. Uza sveobuhvatnu regulaciju, zaštitu korisnika i aktiviranje banaka i drugih potencijalnih kreditora primjenom obrnute hipoteke angažirali bi se privatni izvori za zbrinjavanje starije populacije, smanjili proračunski izdaci za pomoć starijim osobama, rasteretili starački domovi, olakšao položaj staračkih poljoprivrednih kućanstava, a starijima omogućila dostojanstvena starost u vlastitu domu”, misli Leko.

 

.

Vijesti

‘Makarski umirovljenici gladuju. Svi osim povlaštenih su ugroženi. Nešto se mora hitno učiniti!’

Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno.

Objavljeno

|

Autor

Zašto su ljudi siromašni?

Kopanje po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, od kojih se dnevno može zaraditi barem 20 kuna za kruh i mlijeko, postalo je, nažalost, hrvatska realnost, i to nezaposlenih, socijalnih slučajeva, zaposlenih s malim primanjima i – najžalosnije – umirovljenika, koji su svoj cijeli radni vijek radili misleći da će se na koncu, kad odu u mirovinu, moći pošteno odmoriti, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakva je slika, kao i u većini hrvatskih gradova, vidljiva i u turistički razvijenoj Makarskoj, u kojoj nema svatko sreće zarađivati na iznajmljivanju apartmana ili uživati u pristojnoj mirovini.


Granica siromaštva

 “Umirovljenici u Makarskoj žive u dosta nepovoljnoj situaciji jer od njih 1500, 1000 ih ima mirovine manje od 2500 kuna, pa ih čak 800 prima mirovine od oko 1600 kuna, a dosta ih je s najmanjim mirovinama od 700 kuna”, kaže predsjednik makarskog ogranka Hrvatske stranke umirovljenika Milan Grbavac.

“Granica siromaštva lani je iznosila 2320 kuna, tako da u Makarskoj 1200 umirovljenika živi ispod praga ljudskog dostojanstva, a s druge strane, ima ih 70 s povlaštenim mirovinama i do 12 tisuća kuna. Prema hrvatskom Zakonu, košarica za četveročlanu obitelj iznosi 4500 kuna, a za dvočlanu 2300 kuna, pa je prema brojkama jasno kako živi bračni par umirovljenika. Jadno i bijedno, kako nitko ne zaslužuje nakon četiri desetljeća radnog vijeka”, govori Grbavac, dodavši da se umirovljenici koji imaju svoje apartmane malo ‘pokriju’, a neki i rade na pola radnog vremena, posebno bivši policajci ili vojnici koji su relativno mladi otišli u mirovinu.

Rade na crno da bi preživjeli

Kako kaže, mnogo makarskih umirovljenika radi na crno, i to sve poslove, od čišćenja apartmana, stanova i kafića, do čuvanja djece i na bauštelama, bave se svim i svačim samo kako bi mogli preživjeti.

“Do sada su prilikom rada nakon umirovljenja morali zamrzavati mirovinu, a sada zakonski više ne moraju, ali im se skida dio mirovine ako rade četiri sata dnevno ili 20 tjedno, primjerice s 2000 na 1940 kuna. S obzirom na to da na tržištu manjka radne snage, dosta umirovljenika rade i kao vozači autobusa”, kaže Grbavac, te napominje da su najkritičniji umirovljenici koji su bolesni jer mjesečna mirovina od 2200 kuna nije dostatna ni za život, a kamoli za lijekove.

Makarska (foto: Maria Butyrina/Unsplash)

Bježe od prijatelja, jer nemaju za kavu

„”Primjerice, moja mjesečna mirovina iznosi 2400 kuna, od čega dopunsko zdravstveno osiguranje plaćam 80 kuna, a 454 kune svakog mjeseca potrošim za lijekove, što je gotovo petina mirovine i to nije dostatno za život. Događa se da na ulici sretnete prijatelja ili kolegu umirovljenika i doslovno bježite od njega jer nemate ni za kavu”, govori Grbavac za Slobodnu.

Napominje i da Makarska kao grad ne vodi računa o svojim umirovljenicima, koji su božićnicu nakon šest godina pauze počeli dobivati za vrijeme bivšega gradonačelnika Tončija Bilića. Ove se godine tako božićnica od 200 kuna dijelila umirovljenicima čija mjesečna primanja ne prelaze 3500 kuna, pa su oni s 1200 i 3500 kuna mirovine dobili poklon-bon u istom iznosu, što nije dobra raspodjela.

Preživljavanje magijom

“Kako živimo? Ne znam ni ja kojom magijom. Makarski umirovljenici uglavnom hranu kupuju na akcijama i pomno prate u kojim se trgovačkim lancima one odvijaju, a usput, primjerice, na tržnici besplatno uzimaju oštećeno voće i povrće pred kraj radnog vremena. Većina umirovljenika srami se svojeg financijskog stanja, pa nerijetko plastične boce iz kontejnera kupe i umirovljeni profesori, ali to je danas neminovno”, govori Grbavac, kojega općenito ljuti omjer povlaštenih i radničkih mirovina, odnosno 30 posto radničkih i 70 povlaštenih, čijim je umirovljenicima prosjek rada bio sedam godina, što se, kako tvrdi, u većini slučajeva odnosi na saborske zastupnike i suce.

“U zadnje dvije godine povlaštene su mirovine u prosjeku porasle za više od 1000 kuna, a radničke nisu, dok s druge strane u našem gradu jedva životare umirovljenici koji primaju mjesečne mirovine od 700 kuna, a uglavnom je riječ o ljudima koji su se razboljeli nakon 13 ili 14 godina rada i onda su otišli u invalidsku mirovinu. U Makarskoj je prosjek mirovine bio 2300 kuna i pokazalo se da nam je ekonomija najgora u cijeloj regiji. Znači, nakon 40 godina rintanja i u 61. godini života čovjek ode u mirovinu, i ne da krpa kraj s krajem ili živi od 1. do 1., nego životari prvih 10 dana, a ostalih 20 dana gladuje.”

“Sve više ljudi kopa po smeću i nema tu razlike jer su svi ugroženi osim onih koji dobivaju povlaštene mirovine. Nešto se mora učiniti, i to hitno”, zaključuje Grbavac za Slobodnu.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP